{"id":230736,"date":"2017-08-02T06:51:52","date_gmt":"2017-08-02T04:51:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=230736"},"modified":"2017-08-02T06:51:52","modified_gmt":"2017-08-02T04:51:52","slug":"katalonska-repriza-jugo-scenarija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/08\/02\/katalonska-repriza-jugo-scenarija\/","title":{"rendered":"Katalonska repriza jugo-scenarija"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/Srecko-Pulig.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/Srecko-Pulig-450x336.jpg\" alt=\"Srecko-Pulig\" width=\"450\" height=\"336\" class=\"aligncenter size-large wp-image-179967\" \/><\/a>Odavno je primije\u0107eno da su teme raspada slo\u017eenih dr\u017eava u Zapadnoj Evropi prisutne i du\u017ee od vremena \u2018pada komunizma\u2019 1989. godine. No od tada su se raspale samo federativne dr\u017eave na istoku i niti jedna na zapadu Evrope. Zanemarimo li za po\u010detak Brexit, iako to realno nije mogu\u0107e, raspad Velike Britanije tema je koja je cikli\u010dki prisutna u politi\u010dkom \u017eivotu te zemlje razli\u010ditim intenzitetom jo\u0161 od 1970-ih godina. I danas pratimo nastojanja \u0161kotskih separatista za samostalno\u0161\u0107u i u\u010dlanjenjem u EU. Takvi pokreti ne slijede liniju razdvajanja na politi\u010dku ljevicu i desnicu, to\u010dnije u njima se da i\u0161\u010ditati obje tendencije, ali i \u2018suverenisti\u010dki\u2019 cilj koji prevladava takvu podjelu.<\/p>\n<p>Isto se ve\u0107 dugo vremena doga\u0111a i u \u0160panjolskoj, gdje bogata i velika pokrajina Katalonija, s Barcelonom kao svojim sredi\u0161tem, prijeti odcjepljenjem, koje se do sada jo\u0161 nije dogodilo. A nije nedostajalo poku\u0161aja. Stavimo li po strani povijest militantnijih oblika borbe za neovisnost, mnogi Katalonci \u017eele referendumom i po\u0161tivanjem prava na samoopredjeljenje do odcjepljenja stvoriti novu neovisnu dr\u017eavu. No ba\u0161 taj \u2018narodni osje\u0107aj\u2019 predstavlja dio problema za koji se ne zna mo\u017ee li ga se razrije\u0161iti referendumom provedenim samo u dijelu \u0160panjolske, u Kataloniji. O tome kako separatisti\u010dki pokreti legitimitet tra\u017ee na referendumu i mo\u017ee li im ga on i kako dati, na ovda\u0161njim prostorima imamo velikog iskustva, koje i nakon \u010detvrt stolje\u0107a od \u2018mra\u010dnog raspada\u2019 jo\u0161 ne podlije\u017ee iole jedinstvenom tuma\u010denju. \u0160panjolska je na pola puta da u\u010di od nas, no veliko je pitanje ho\u0107e li htjeti prije\u0107i u drugu polovicu.<\/p>\n<p>Jedan referendum je ve\u0107 odr\u017ean. Bilo je to prije tri godine, kada je 80 posto onih koji su iza\u0161li glasalo za nezavisnost Katalonije. Budu\u0107i da se radilo o broju od 2,3 milijuna glasa\u010da spram njih 5,4, milijuna koji su od pokrajinske vlasti dobili pravo glasa, referendum nije bio va\u017ee\u0107i jer na njega nije iza\u0161la apsolutna ve\u0107ina. A i da je bilo druga\u010dije, ni\u0161ta se ne bi promijenilo jer je centralna vlada u Madridu jasno poru\u010dila da ne\u0107e priznati rezultate. Tri godine kasnije mnogo toga na \u0161panjolskoj politi\u010dkoj sceni je druga\u010dije, ali se zahtjev za novim referendumom i njegovo ponovno raspisivanje za 1. oktobra ove godine \u010dine poput ponavljanja povijesti. Ho\u0107e li se situacija ponoviti ili \u0107e se dogoditi ne\u0161to sasvim drugo, za sada je te\u0161ko re\u0107i, budu\u0107i da obje strane zao\u0161travaju retoriku novim elementima. A ni igra\u010di vi\u0161e nisu isti. Podsjetimo samo na stanje na strana\u010dkoj sceni \u0160panjolske, gdje su na izborima u decembru pro\u0161le godine konzervativci iz Narodne stranke (Partido Popular, PR) osvojili 28 posto glasova. Drugi su socijalisti (PSOE) s 22 posto, a gotovo isti broj glasova (21 posto) dobio je i lijevi pokret, pretvoren u stranku Podemos. Pred same izbore desni\u010dari su kroz svoj protupokret iznjedrili i novu stranku Gra\u0111ani (Ciudadanos), koja je odmah uspjela osvojiti14 posto glasova.<\/p>\n<p>Do sada su komentatori uglavnom konstatirali kako Ujedinjena ljevica, formirana nakon izbora, podupire neovisnost Katalonije. Ili bolje re\u010deno: njenu veliku autonomiju, koju uostalom dijelom ve\u0107 i ima. Stranka-pokret Podemos se ne protivi jo\u0161 jednom referendumu, ali nacionalna pitanja nisu u centru njihove, na ekonomiju fokusirane pa\u017enje. I dok su oni po pitanju referenduma liberalni (iako je povijesni liberalizam \u2013 dok se jo\u0161 identificirao sa \u0161irenjem tr\u017ei\u0161ta na na\u010din \u2018pravljenja\u2019 nacija &#8211; uvijek bio za ujedinitelje i \u0161iritelje nacija, a ne za separatiste), socijalisti starog kova okupljeni oko PSOE-a mu se \u017eestoko protive. No ni jedni niti drugi ne \u017eele novu, neovisnu dr\u017eavu, ve\u0107 da Katalonija, dodu\u0161e na radikalno druga\u010diji na\u010din, ostane u sastavu \u0160panjolske.<\/p>\n<p>Ono \u0161to je u aktualnoj situaciji druga\u010dije su i veliki rascjepi unutar same kampanje za neovisnost, koju ve\u0107 provodi vlada regije. Kritika je prisutna i u javnosti, u kojoj sva pamet mora stati u trubu. A kao \u0161to znamo iz vlastitog iskustva, truba trubi da smo domoljubi. Iako je katalonska glasnija od madridske, u druge je, naravno, skoncentirana ve\u0107a mo\u0107. Pa ona i ne mora stalno svirati.<\/p>\n<p>Katalonska redateljica Isabel Coixet, me\u0111unarodno poznata po svojim filmovima \u2018Moj \u017eivot bez mene\u2019 i \u2018Tajni \u017eivot rije\u010di\u2019, samo je posljednja u velikom nizu poznatih osoba, ali i organizacija koje su postale kriti\u010dne ne samo spram ideje referenduma, nego i spram propadanja demokratske, otvorene i javne rasprave. Iziritirana propagandnim plakatom na kojemu je slika mladog diktatora Francisca Franca i napis koji aludira da je svatko tko ne\u0107e zaokru\u017eiti \u2018da\u2019 i biti za neovisnost potencijalni ili stvarni fa\u0161ista, ona je listu El Pais dala podu\u017eu izjavu u kojoj je iznijela svoje argumente protiv referenduma. Jer, kako je rekla, stvorena je atmosfera u kojoj se ljudi boje javno govoriti, polovica njih osje\u0107a se u\u0161utkanima i eliminiranima iz javnog diskursa jer postoji opasnost da budu etiketirani, pa \u010dak i, kao \u0161to vidimo, kao fa\u0161isti. Prije svega se isti\u010de njena teza da je debata o nacionalnom identitetu svojom \u017eestinom progutala sve druge politi\u010dke teme. \u2018Jo\u0161 uvijek \u010dekam onoga tko \u0107e mi re\u0107i kako \u0107e ta na\u0161a katalonska republika izgledati\u2019, kazala je ona.<\/p>\n<p>Da \u0107e budu\u0107a Katalonija biti republika, zna se po ve\u0107 objavljenom referendumskom pitanju koje glasi: \u2018\u017delite li da Katalonija bude samostalna dr\u017eava u obliku republike?\u2019 No za Isabel Coixet je te\u0161ko vidjeti razliku izme\u0111u desni\u010darskih, centristi\u010dkih partija i katalonske nacionalisti\u010dke desnice. Ponajvi\u0161e zbog toga \u0161to jednoj i drugoj strani vi\u0161e odgovara zao\u0161travanje negoli dijalog.<\/p>\n<p>\u2018Stav vlade u Madridu je gotovo kao poznata karikatura majmuna. Madrid je gluh i njem\u2019, kazala je ona i dodala da je katalonska vlast sretna zbog toga, po\u0161to ni sama nikada nije te\u017eila dijalogu. Dapa\u010de, njoj kao da bi odgovaralo, smatra Coixet, da vlada u Madridu zabrani odr\u017eavanje referenduma, a oni ga onda iz inata s jo\u0161 ve\u0107im \u017earom svejedno raspi\u0161u. Katalonska vlada odlu\u010dila se za neovisnost i nijedna druga opcija ju ne zanima, niti za njene stavove ima interesa. \u2018To je emocionalizirani pristup koji ignorira razgovor o ekonomiji, a umjesto njega stalno poti\u010de osje\u0107aje iznimnosti i razlike. Me\u0111utim, to je djetinjasta osnova za stvaranje jedne nove zemlje. Do sada nisam vidjela nijednu stvarnu analizu o tome \u0161to bi bile prednosti neovisnosti\u2019, smatra Isabel Coixet.<\/p>\n<p>Referendum, dakle, nepotrebno polarizira dru\u0161tvo i isklju\u010duje iz rasprave onu polovicu stanovni\u0161tva me\u0111u koju spada i Coixet. Za nju se osje\u0107ati Kataloncem i \u0160panjolcem nije antagonisti\u010dki koncept. Uz to je vlada regije ve\u0107 pripremila osebujnu zakonsku legislativu koja bi im trebala osigurati neovisnost tako \u0161to \u0107e korak po korak isklju\u010divati djelovanje zakonodavnog okvira \u0160panjolske u regiji. Progla\u0161enje neovisnosti, ukoliko to odlu\u010di jo\u0161 uvijek nedefinirana, potrebna ve\u0107ina, zbilo bi se odmah, to\u010dnije 48 sati po objavi rezultata referenduma. Pripremljeni Zakon o referendumu uveo bi \u2018iznimni pravni re\u017eim\u2019 koji bi imao prednost pred drugim pravnim propisima, pa i spram \u0161panjolskog Ustava. Sve to izvodi se iz \u010dlanka 2. Zakona u kojem se navodi da je \u2018narod Katalonije suvereni politi\u010dki subjekt\u2019. Zakonom se predvi\u0111a i uvo\u0111enje neovisnog izbornog autoriteta, zadu\u017eenog za organiziranje i nadzor glasanja. Ho\u0107e li takav zakon biti izglasan u katalonskoj skup\u0161tini prije referenduma, znat \u0107e se za mjesec dana, krajem augusta.<\/p>\n<p>Raskol u redovima onih koji se zala\u017eu za nezavisnost dogodio se nakon istupa katalonskog ministra Jordia Baigeta, koji je posumnjao u smisao jo\u0161 jednog pravno neobavezuju\u0107eg izja\u0161njavanja, pa je dobio javni ukor od strane predsjednika Katalonije Carlesa Puigdemonta. Ve\u0107 su smijenjena i tri ministra u regionalnoj vladi koja su bila nedovoljno revna za samostalnost. U posljednjih mjesec dana je sto katalonskih akademika i politi\u010dara, a me\u0111u njima i biv\u0161i socijalisti\u010dki gradona\u010delnik Barcelone, potpisalo manifest za suspenziju referenduma, jer, kako tvrde, njime \u2018nisu osigurani minimalni demokratski zahtjevi\u2019. Za ideju postupnog zakonodavnog \u2018isklju\u010denja\u2019 ka\u017eu da predstavlja \u2018perverziju politi\u010dkog sistema, ruiniranje gra\u0111anske harmonije i lom u katalonskom dru\u0161tvu\u2019. Pro\u0161log tjedna se pojavio jo\u0161 jedan manifest, potpisan od strane dvjesto pripadnika katalonskog dijela \u0161panjolskog ljevi\u010darskog pokreta-stranke Podemos, u kojem ka\u017eu da ne\u0107e podr\u017eati referendum jer se \u2018zna\u010dajan dio stanovni\u0161tva ne osje\u0107a pozvanim da participira u cijeloj pri\u010di\u2019. Podsjetimo, na prvom referendumu odr\u017eanom 2014. godine ve\u0107ina glasa\u010da koji su iza\u0161li na referendum je gorljivo podr\u017eala neovisnost, no to je bila ve\u0107ina samo i upravo takvih, dok je stvarna, apsolutna ve\u0107ina apstinirala. Istra\u017eivanje javnog mnijenja koje je naru\u010dila katalonska vlast pokazuje kontinuirani pad potpori za neovisnost. \u2018Samo\u2019 41, 1 posto ka\u017ee da \u0107e zaokru\u017eiti \u2018da\u2019, dok je 49,4 posto trenutno opredijeljeno za \u2018ne\u2019.<\/p>\n<p>U svojim istupima, koji nisu \u010desti, premijer \u0160panjolske Mariano Rajoy prijetio je organizatorima referenduma i zatvorom, a Ustavni sud zabranio je sve takve aktivnosti, nagla\u0161avaju\u0107i da svi koji ga pripremaju dolaze u sukob sa zakonom. A \u0161to se dogodilo onima koji su pripremali referendum prije tri godine? Neki od njih su doista zavr\u0161ili na sudu. Tako je Joana Ortega, sada biv\u0161a premijerka, dobila zakonsku zabranu obna\u0161anja javnih funkcija na 21 mjesec, a tada\u0161nji glasnogovornik katalonske vlade Francesc Hams, koji je u me\u0111uvremenu postao kriti\u010dar ideje novog referenduma, 13 mjeseci zabrane javnog rada.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dno treba re\u0107i da ve\u0107ina stanovnika Katalonije podr\u017eava odr\u017eavanje referenduma. Sada je ta potpora na 74 posto. Pa i nova lijeva stranka Catalunya en Comu, iz koje potje\u010de gradona\u010delnica Barcelone Ade Colau, podr\u017eava ideju referenduma, ba\u0161 kao i ve\u0107ina sindikata, udru\u017eenja poslodavaca, pa \u010dak i nogometni klub Barcelona. Istovremeno, ista ta ve\u0107ina koja se zala\u017ee za odr\u017eavanje referendumom vjeruje da se njime ne\u0107e ni\u0161ta posti\u0107i, jer on opet ne\u0107e imati pravnu te\u017einu. Tako\u0111er, te\u0161ko je zamisliti da bi on potakao niz me\u0111unarodnih priznanja neovisne katalonske dr\u017eave. No sada\u0161nju glasnogovornicu katalonske vlade to nimalo ne uzbu\u0111uje. Dapa\u010de, ona misli kako im to institucije Evropske unije ne samo da ne\u0107e zabraniti, ve\u0107 bi im u odre\u0111enom trenutku mogle i pomo\u0107i. Pri tome se poziva na iskustvo biv\u0161e jugoslavenske republike Slovenije, a mogla bi i Hrvatske. Jer te su zemlje primjeri koji potvr\u0111uju da su nekada\u0161nji separatisti postali punopravni \u010dlanovi EU-a. Jo\u0161 samo da je navela da se ti biv\u0161i separatisti sada protive svakom separatizmu u Uniji.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.portalnovosti.com\/katalonska-repriza-jugo-scenarija\" target=\"_blank\">Portal Novosti <\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Katalonska vlada smatra da \u0107e joj evropske institucije pomo\u0107i u trasiranju puta do neovisnosti, a pri tome se poziva na iskustvo biv\u0161ih jugoslavenskih republika. Jo\u0161 samo da postanu svjesni da se nekada\u0161nji separatisti s ovda\u0161njih prostora danas protive svakom separatizmu unutar Unije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-230736","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/230736","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=230736"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/230736\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=230736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=230736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=230736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}