{"id":230535,"date":"2017-07-29T07:42:02","date_gmt":"2017-07-29T05:42:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=230535"},"modified":"2017-07-29T07:42:02","modified_gmt":"2017-07-29T05:42:02","slug":"slabo-poznato-porijeklo-islama-isus-i-muhamed","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/07\/29\/slabo-poznato-porijeklo-islama-isus-i-muhamed\/","title":{"rendered":"Slabo poznato porijeklo islama: Isus i Muhamed"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Akram Belka\u00efd<\/strong><\/p>\n

\"isus-muhamed\"<\/a>
\nNipo\u0161to nije lako baviti se pitanjem islama i njegova porijekla i pri tom izbje\u0107i aktualnosti i teme koje se ponavljaju i name\u0107u, poput neizostavnog \u201cd\u017eihada\u201d. Tu je bravuru ostvarila dokumentarna serija u sedam epizoda autora G\u00e9rarda Mordillata i J\u00e9r\u00f4mee Prieura, posve\u0107ena golemom utjecaju kr\u0161\u0107anstva na islam, barem u prvo vrijeme objave.1<\/p>\n

Prva zasluga ovog rada je \u0161to pokazuje da je multidisciplinarna studija Kurana \u2013 dakle ono \u0161to nije samo teolo\u0161ki komentar \u2013 znanost u nastajanju. Sveta knjiga muslimana \u010desto se predstavlja kao \u201ctekst bez konteksta\u201d, zbog svoje kompleksne literarne strukture i nemogu\u0107nosti da se odredi vrijeme nastanka sura (poglavlja), ili \u010dak da se odredi cjelokupni kronolo\u0161ki redoslijed njihove objave. Ulog je velik jer bolje poznavanje historijskog i dru\u0161tvenog konteksta u kojem se pojavila posljednja od tri velike monoteisti\u010dke religije bi moglo pomo\u0107i da se prevladaju suvremeni politi\u010dko-religijski izazovi.<\/p>\n

Dijalogu izme\u0111u kr\u0161\u0107ana i muslimana, ba\u0161 kao i odvajanju svjetovnog od duhovnog, mo\u017ee samo koristiti ovakav podsjetnik na izvornu bliskost izme\u0111u kri\u017ea i polumjeseca. Kako nadugo pokazuje dokumentarac, u kojem govore brojni istra\u017eiva\u010di razli\u010ditih nacionalnosti i horizonata, za islam je Isus jednako bitna li\u010dnost kao Adam, prvi \u010dovjek. Isa, sin Merjemin, dakle Isus sin Marijin, jest onaj koji dolazi na kraju vremena ubiti Antikrista. No iako znaju da onaj kojeg nazivaju mesih, druk\u010dije re\u010deno \u201cmesija\u201d, zaista jest jedan od \u201cnjihovih\u201d proroka, veliki broj muslimana nije svjestan temeljnog i jedinstvenog mjesta koje on zauzima u Kuranu.<\/p>\n

Naime, predstavljen je kao \u201cduh\u201d, \u201cdah\u201d i \u201crije\u010d\u201d Bo\u017eja. To je prekrasan i izniman \u010dovjek, sposoban \u010diniti \u010duda. S druge strane, sveta knjiga o Muhamedu govori vi\u0161e lakonski: obi\u010dan \u010dovjek (ne \u010dini \u010duda), \u201csamo\u201d poslanik (resul) Alaha, i jedan prorok (nabi) me\u0111u mnogima. Bliskost izme\u0111u dvije religije ilustrirana je tako\u0111er va\u017eno\u0161\u0107u koja se pripisuje Mariji koja je u Kuranu jedina \u017eena ozna\u010dena imenom i spomenuta u vi\u0161e navrata, \u010dak joj je posve\u0107ena sura 19.<\/p>\n

Dok se rje\u010dnik koji stvara podjele konsolidira \u2013 mislimo naro\u010dito na vra\u0107anje termina \u201ckri\u017eari\u201d koji radikalni islamisti koriste za kr\u0161\u0107ane, ili konfuziju izme\u0111u islama i politi\u010dkog islamizma kod velikog broja Zapadnjaka \u2013 isticanje ovog srodstva moglo bi doprinijeti smirivanju napetih odnosa. Isto tako, u dru\u0161tvu obilje\u017eenom rastu\u0107im nepoznavanjem religije, ono diskreditira uobi\u010dajeni diskurs o druga\u010dijosti islama u odnosu prema judeokr\u0161\u0107anstvu. Naravno, mo\u017ee se prigovoriti da su teolo\u0161ke razlike zna\u010dajne. Tako Kuran odri\u010de bo\u017eansku narav Isusu, iako zadr\u017eava \u2013 i brani \u2013 bezgre\u0161no za\u010de\u0107e. Isto tako, tvrdi da Isus nije umro razapet. Dokumentarac uostalom posve\u0107uje puno prostora ovom pitanju, podsje\u0107aju\u0107i na dva ajeta (157. i 158.) sure IV. gdje je naro\u010dito re\u010deno da su oni koji vjeruju da su vidjeli mesiju na kri\u017eu \u017ertve iluzije: \u201c[To raspe\u0107e] im se pri\u010dinilo\u201d. \u0160tovi\u0161e, islam je vrlo nepopustljiv u odnosu na kr\u0161\u0107anstvo, koje optu\u017euje da je raskinulo sa strogim monoteizmom (\u0161irk) dodaju\u0107i Bogu Isusa i Duha Svetog.2<\/p>\n

Razlike nisu bezazlene jer izazivaju mnogobrojne polemike i sukobe. Tako je drugi cilj Mordillatova i Prieurova rada to da daju rije\u010d istra\u017eiva\u010dima koji pokazuju da islam nije ro\u0111en u opoziciji s kr\u0161\u0107anstvom, nego se na izvjesni na\u010din na njega nastavlja, dakle nastaje kao poku\u0161aj reforme. Ustvari, islamska religija nastavlja ili preformulira kr\u0161\u0107anske doktrine kakve su postojale u VII. stolje\u0107u. To je slu\u010daj s doketizmom, herezom s po\u010detaka kr\u0161\u0107anstva koja je Kristovu smrt na kri\u017eu smatrala nemogu\u0107om. A mjesto Marije u Kuranu rasvjetljuje se \u010ditanjem nekih apokrifnih tekstova, dakle onih koji se suprotstavljaju \u201ckanonskim\u201d, koje Crkva ne priznaje i u kojima se ona uop\u0107e ne spominje.<\/p>\n

Na historijskom planu islam u nastajanju uop\u0107e nije stran teolo\u0161kim debatama svojeg doba. Na neki na\u010din on zatvara beskrajne prijepore o naravi Krista. Istaknuto mjesto Isusa u Kuranu daje naslutiti da se Muhamed obra\u0107a i kr\u0161\u0107anima, ne samo politeistima Meke i arapskog poluotoka, kako bi ih pridobio za svoju stvar. To je uostalom jedan od razloga \u2013 nipo\u0161to jedini \u2013 munjevite brzine kojom kr\u0161\u0107ansko stanovni\u0161tvo Levanta usvaja ovu novu religiju.<\/p>\n

Je li islam izniknuo kao presa\u0111ena reznica kr\u0161\u0107anstva? Sasvim sigurno da odgovor izveden iz znanstvenih i historijskih argumenata nije mogu\u0107. No jasno je da, kako tvrde ovdje intervjuirani stru\u010dnjaci, postoji odnos \u201cintertekstualnosti\u201d izme\u0111u islama u nastajanju i kr\u0161\u0107anstva kakvo je postojalo u VII. stolje\u0107u.<\/p>\n

Dokumentarac otvara jo\u0161 jedan put koji mo\u017ee stvoriti pretpostavke za jednako va\u017ean, a mo\u017eda i hitniji me\u0111ureligijski dijalog. U muslimanskom svijetu ra\u0161iren je judeofobni osje\u0107aj koji se raspiruje sudbinom Palestinaca, ali koji se tako\u0111er oslanja na odre\u0111eno \u010ditanje Kurana.3 Zbog toga treba uzeti u obzir kontekst u kojem su se pojavili odre\u0111eni ajeti. Kad optu\u017euje \u017didove da su zahtijevali Kristovu smrt, Kuran i ondje preuzima kr\u0161\u0107anske ideje vrlo ra\u0161irene u VII. stolje\u0107u, ideje koje \u0107e jo\u0161 dugo i \u017eilavo opstajati. Trebat \u0107e sa\u010dekati 1963. kako bi papa Ivan XXIII. izgovorio molitvu: \u201cOprosti nam za prokletstvo koje smo nepravedno nanijeli \u017didovima. Oprosti nam jer smo te svojim grijehom, razapeli po drugi put.\u201d<\/p>\n

Isto tako, veliki broj stru\u010dnjaka intervjuiranih u dokumentarcu podsje\u0107a da je sukob izme\u0111u Muhameda i dvaju \u017eidovskih plemena iz Medine \u2013 grada u kojem je prona\u0161ao uto\u010di\u0161te nakon bijega iz Meke (Hid\u017era, 622., dakle dvanaest godina od po\u010detka objave) \u2013 bio politi\u010dkog, ali i teolo\u0161kog karaktera. Na historijskom planu poslanik je, nastavljaju\u0107i Mojsija i Isusa i smatraju\u0107i da reformira judaizam i kr\u0161\u0107anstvo koji se u Kuranu smatraju alteracijama u odnosu na izvornu religiju, vjerojatno do\u0161ao u sukob s rabinima. To ove specijaliste navodi na tvrdnje da knjiga nije anti\u017eidovska, nego antirabinska.<\/p>\n

Jedno stolje\u0107e nakon nastanka, islam \u2013 sada u punoj teritorijalnoj ekspanziji \u2013 oslobodit \u0107e se malo po malo za\u0161titni\u010dke figure Isusa i dati istaknuto mjesto Muhamedu. Razlike u odnosu na kr\u0161\u0107anstvo produbit \u0107e se tijekom stolje\u0107a. Ali jasno je da je potrebno novo \u010ditanje Kurana koje uzima u obzir historijski i socijalni kontekst u kojem je nastao. To je neophodna etapa za ambicioznu egzegezu koja bi mogla obnoviti islamsku misao. Zaustavljen jo\u0161 od XI. stolje\u0107a, ovaj id\u017etihad, ili druk\u010dije re\u010deno interpretacija tekstova, koja je bila bogata tijekom nekoliko stolje\u0107a nakon smrti proroka 632., danas je tek duga iterativna petlja u kojoj se slijede isti komentari komentara svete knjige.<\/p>\n

U ovoj nu\u017enoj reviziji mogu nam pomo\u0107i jo\u0161 neke znanosti: lingvistika \u2013 za detaljnu studiju kuranskog arapskog i njegovih brojnih pozajmica u drugim jezicima, naro\u010dito sirja\u010dkom, semitskom jeziku izvedenom iz aramejskog \u2013 kao i antropologija, dragocjena su oru\u0111a. Uz to i arheologija, \u010dija \u0107e otkri\u0107a omogu\u0107iti da se bolje shvati historijski kontekst objave \u2013 pod uvjetom da, naravno, Saudijska Arabija dozvoli ve\u0107i broj istra\u017eivanja na svojem tlu. Potom \u0107e trebati popularizirati poruke koje donose reinterpretacije kuranskog teksta, poput ove dokumentarne serije. No mo\u017eemo pretpostaviti da se to ne\u0107e dogoditi bez pote\u0161ko\u0107a.<\/p>\n

1 G\u00e9rard Mordillat i J\u00e9r\u00f4me Prieur, J\u00e9sus et l\u2019islam, sedam nastavaka od 52 minute, prikazivalo se na televizijskom kanalu Arte 8., 9. i 10. prosinca 2015. Ova dva autora tako\u0111er su objavila knjigu J\u00e9sus selon Mahomet, Seuil \u2013 Arte Editions, Pariz-Strassbourg.
\n2 \u0160irk je grijeh prakticiranja politeizma i idolatrije.
\n3 Usp. Esther Benbassa i Jean-Christophe Attias (ur.), Juifs et musulmans, retissons les liens!, CNRS Editions, Pariz, 2015.\n<\/p><\/blockquote>\n

Lemondediplomatique.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Suvremeni zapadni rasisti\u010dki diskurs o islamu hranjen je pretpostavkom o inherentno nespojivim razlikama izme\u0111u te religije i kr\u0161\u0107anstva koje se dokazuje dugom povije\u0161\u0107u njihova rivalstva. Suprotno tome, novija istra\u017eivanja pokazuju kako su po\u010deci islama usko povezani s kr\u0161\u0107anskom tradicijom, pa je i sam Isus, neovisno o kasnijem, politi\u010dki motiviranom potiskivanju, u Kuranu zauzimao va\u017eno mjesto<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-230535","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/230535","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=230535"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/230535\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=230535"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=230535"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=230535"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}