{"id":230215,"date":"2017-07-24T08:03:52","date_gmt":"2017-07-24T06:03:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=230215"},"modified":"2017-07-24T08:03:52","modified_gmt":"2017-07-24T06:03:52","slug":"titova-crkva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/07\/24\/titova-crkva\/","title":{"rendered":"Titova crkva"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tomislav Jaki\u0107<\/strong><\/p>\n

\"Tomislav<\/a>Titova crkva? Pa nije mogu\u0107e da ikome pada na pamet da onaj stra\u0161ni diktator i zlo\u010dinac iz pro\u0161loga stolje\u0107a dobije i svoju crkvu. I to ne zgradu, nego crkvu kao instituciju. Prije uzbu\u0111ivanja oko toga pitanja, pogledajmo \u2013 mirno i stalo\u017eeno \u2013 neke \u010dinjenice. Pa \u0107emo tek nakon toga mo\u0107i ponuditi utemeljen odgovor na pitanje treba li se Katoli\u010dka crkva u Hrvatskoj prozvati Titovom crkvom, ili joj to ime nikako ne pristaje.<\/p>\n

Notorna je \u010dinjenica, te\u0161ko da \u0107e se itko odva\u017eiti to negirati, da se Katoli\u010dka crkva u Hrvatskoj (ili, kako ona sama sebi voli tepati: crkva u Hrvata) ve\u0107 godinama u odnosu na Vatikan pona\u0161a prili\u010dno autonomno. Jo\u0161 i u vrijeme Ivana Pavla II., \u2018politi\u010dkog pape\u2019, ovda\u0161nji prelati pravili su se gluhi na njegove rije\u010di o potrebi ponovnog gra\u0111enja zajedni\u0161tva u regiji, koja bi se po novome trebala zvati samo i jedino \u2018susjedstvo\u2019. Njegova metafora o rijekama koje se spajaju u jedan veliki tok, izre\u010dena prilikom posjeta Zagrebu, naprasno je zaboravljena nakon \u0161to su je dr\u017eavni ili dr\u017eavi bliski mediji jednostavno cenzurirali. Ve\u0107 i tada primjetno je ja\u010dalo mije\u0161anje Crkve u politi\u010dki i javni \u017eivot (dobrim dijelom zahvaljuju\u0107i i ugovorima s Vatikanom kakve je Hrvatska sklopila, a kakve nema nijedna evropska dr\u017eava). To je, me\u0111utim, stranci utemeljitelja moderne hrvatske dr\u017eave posve odgovaralo, jer podr\u0161ka Crkve, odnosno vjernika, bila je klju\u010dna za pobjedu na prvim vi\u0161estrana\u010dkim izborima. U mandatu drugoga hrvatskog predsjednika povremeno bi zaiskrilo na liniji Crkva \u2013 Dr\u017eava, pogotovo kada je bio u pitanju vojni ordinarij, ali ne i samo on. A kako Crkva gleda na Dr\u017eavu najbolje se moglo shvatiti kada je Kaptol sugerirao da \u0161ef dr\u017eave odustane od tradicionalnog bo\u017ei\u0107no-novogodi\u0161njeg primanja za crkvene velikodostojnike, jer je to \u2013 kao \u2013 naslje\u0111e socijalizma. Pa je ukinuta i ta jedna, barem jednogodi\u0161nja prilika, kada je predsjednik Republike mogao javno i jasno re\u0107i predstavnicima crkava \u0161to misli o njihovom djelovanju i o njihovoj suradnji s dr\u017eavom (ili o opstrukciji te suradnje).<\/p>\n

S po\u010detkom pontifikata pape Franje raskorak izme\u0111u Vatikana i Katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj postao je jo\u0161 primjetniji i on se produbljuje svakim danom. Mada to nikada nitko izrijekom nije rekao, Kaptol se u odnosu na Vatikan pona\u0161a gotovo posve autonomno, poti\u010du\u0107i i(li) toleriraju\u0107i sve ve\u0107i stupanj mije\u0161anja Crkve u dr\u017eavne poslove. Notorni sisa\u010dki biskup Vlado Ko\u0161i\u0107, sa svojom ne propagandom, nego otvorenom harangom protiv sisa\u010dke gradona\u010delnice i njezine stranke, sa svojim laudama (jasnim ili prikrivenim) usta\u0161koj para-dr\u017eavi iz vremena Drugoga svjetskog rata, s oltara i u javnim istupima, nikako nije usamljeni primjer. On je, rekli bismo, ogledni primjer koji ilustrira kako Katoli\u010dka crkva u Hrvatskoj prestaje biti dijelom univerzalne Crkve i postaje nacionalna, zapravo nacionalisti\u010dka, pa \u010dak i dr\u017eavotvorna.<\/p>\n

To je danas crkva koja djeluje, usudili bismo se re\u0107i, primarno politi\u010dki, sakrivaju\u0107i (prili\u010dno nespretno) taj politi\u010dki aspekt svojega djelovanja koji posve potire sekularni karakter hrvatske dr\u017eave. Crkva si prisvaja pravo iznositi svoja gledi\u0161ta o svemu i sva\u010demu, nametati ih snagom svoje sveprisutnosti (i uz agresivnu potporu njoj bliskih nevladinih organizacija) svima \u010dime otvoreno terorizira i inovjerce, i agnostike, i ateiste. Katoli\u010dka crkva u Hrvatskoj djeluje s jasnim ambicijama da postane dr\u017eavna crkva i da ono \u0161to ona ka\u017ee, a \u0161to je sve \u010de\u0161\u0107e u raskoraku s rije\u010dima aktualnoga pape, bude mjerilo domoljublja, hrvatstva i pripadnosti domovini Hrvatskoj.<\/p>\n

Ako netko misli da nije tako, slobodno mu bilo. Dokaza za iznesene teze ima i vi\u0161e nego dovoljno, \u010dak i bez spominjanja zadu\u0161nica za usta\u0161kog poglavnika i sahrane zapovjednika Jasenovca u usta\u0161koj uniformi uz sve\u0107enikovu poruku mladima kako bi im on trebao biti uzor. I dobro, kakve to sada ima veze s Titom? Ne\u0107ete vjerovati, ali ima. Podsjetit \u0107emo one koji su znali, ali su odabrali da zaborave i informirati one koji nikada nisu dobili priliku da saznaju. Izvor na koji se pozivamo je vrlo vjerodostojan: Slu\u017ebeni vjesnik Zagreba\u010dke nadbiskupije (br. 2 od 5. listopada 1945., urednik dr. Nikola Kolarek, kanonik). Taj bilten donosi informaciju o susretu mar\u0161ala Tita (ba\u0161 tako pi\u0161e u naslovu) s predstavnicima klera. To je onaj susret za kojega se la\u017eno i neto\u010dno tvrdi kako je Tito tokom njega tra\u017eio odvajanje, odcjepljenje Katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj od Vatikana (stvaranje neke vrste autokefalne Katoli\u010dke crkve). Nije! Osim \u0161to je samoga sebe definirao kao \u2018Hrvata i katolika\u2019 koji u vrijeme rata \u2018nije bio zadovoljan s dr\u017eanjem jednog dijela katoli\u010dkog sve\u0107enstva u ovim te\u0161kim historijskim momentima\u2019, Tito je doslovno kazao: \u2018Ja bih sa moje strane rekao da na\u0161a crkva treba da bude nacionalna, da se vi\u0161e prilagodi naciji. Mo\u017eda vam je sada malo \u010dudnovato, kad ja zastupam ovako \u010dvrsto nacionalnost. Suvi\u0161e mnogo krvi je proliveno, suvi\u0161e mnogo narodnih patnja sam vidio i ja \u017eelim da katoli\u010dko sve\u0107enstvo u Hrvatskoj bude dublje nacionalno povezano s narodom nego sada. Ja moram otvoreno re\u0107i, da ja ne preuzimam pravo da osu\u0111ujem Rim, vrhovnu va\u0161u rimsku instancu, ne to ne\u0107u, no moram re\u0107i da kriti\u010dki gledam na to, jer je uvijek naginjala vi\u0161e Italiji nego na\u0161em narodu\u2026 Ja sa svoje strane vam ovo stavljam na srce. To je moja misao, koju dijele mnogi moji saradnici.\u2019<\/p>\n

Dakle, Tito nije, valja ponoviti: nije dovodio u pitanje ulogu Vatikana kao vrhovne instance Katoli\u010dke crkve (i) u Hrvatskoj, ali je \u2013 temeljem onoga \u0161to se doga\u0111alo u ratu, kada je tek manji dio katoli\u010dkih sve\u0107enika pristupio Narodnooslobodila\u010dkoj borbi, koja zaista jest bila narodna, izrazio o\u010dekivanje da Crkva u Hrvatskoj bude vi\u0161e autonomna, bliskija narodu. Danas je Crkva u Hrvatskoj poprili\u010dno autonomna u odnosu na Vatikan, ne dovodi dodu\u0161e glasno u pitanje ono \u0161to papa govori, ali radi po svome, a to je nerijetko \u2013 valja ponoviti – u suprotnosti s papinim rije\u010dima. U tome smislu ta crkva danas zaslu\u017euje zvati se Titovom crkvom. Uz jednu napomenu, nimalo neva\u017enu. Tito je govorio o autonomnosti crkve u odnosu na Vatikan u vrijeme pape Pia XII. te imaju\u0107i na umu katoli\u010dke sve\u0107enike koji su za vrijeme Drugoga svjetskog rata pokazali bliskost s narodom, slijede\u0107i ideje biskupa Strossmayera, \u010dovjeka kojega dana\u0161nja crkva u Hrvatskoj u pravilu ne voli ni spominjati. Dakle, autonomnost Katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj danas nije ona i onakva autonomnost o kojoj je u susretu s biskupima u listopadu godine 1945. govorio mar\u0161al Tito. Pa zato, da umirimo one koje je mo\u017eda uznemirio naslov ovoga teksta, treba jasno re\u0107i: Katoli\u010dka crkva u Republici Hrvatskoj daleko je od onoga kako ju je davnih dana vidio jugoslavenski mar\u0161al (po vlastitim rije\u010dima \u2018Hrvat i katolik\u2019). Stoga ni u kojem slu\u010daju ne zaslu\u017euje njegovo ime.<\/p>\n

Ali zaslu\u017euje da se o njezinim aktivnostima otvoreno progovori. I da se postavi pitanje: u kojoj je ona mjeri jo\u0161 dio univerzalne Kristove crkve?
\nPortal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tito nije dovodio u pitanje ulogu Vatikana kao vrhovne instance Katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj, ali je, temeljem onoga \u0161to se doga\u0111alo u ratu, kada je tek manji dio katoli\u010dkih sve\u0107enika pristupio NOB-u, izrazio o\u010dekivanje da Crkva bude bliskija narodu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-230215","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/230215","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=230215"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/230215\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=230215"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=230215"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=230215"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}