{"id":230099,"date":"2017-07-22T06:44:12","date_gmt":"2017-07-22T04:44:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=230099"},"modified":"2017-07-22T06:44:12","modified_gmt":"2017-07-22T04:44:12","slug":"kako-spasiti-politiku-od-covjecnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/07\/22\/kako-spasiti-politiku-od-covjecnosti\/","title":{"rendered":"Kako spasiti politiku od \u010dovje\u010dnosti?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Katarina Peovi\u0107 Vukovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"katarina-peovic-vukovic\"<\/a>
\n\u201cMoja analiti\u010dka metoda ne polazi od \u010dovjeka ve\u0107 od socijalnog razdoblja koje je ekonomski zadano.\u201d (Karl Marx, Randglossen zur Wagners Lehrbuch, 1879-80)<\/p>\n

Nema izrabljivanijeg ideologema od \u201e\u010dovjeka\u201c. Danas u Hrvatskoj nema niti jedine stranke koja bi se odrekla \u010dovjeka no svi, uglas, optu\u017euju one druge da su se tog istog \u010dovjeka odrekli. To da politi\u010dka istina nije na cijeni znamo, no ne mo\u017eemo politi\u010dare jednostavno optu\u017eiti da la\u017eu. Mo\u017eda i jest tako jednostavno, ali za\u0161to im je ba\u0161 \u010dovjek na pameti, za\u0161to ne govore o \u017eivotinjama, manjinama, radnicima, vanzemaljcima? O\u010dito je da je ba\u0161 \u010dovjek onaj prazni ideologem koji se prema potrebi mo\u017ee \u201enapuniti\u201c svim mogu\u0107im zna\u010denjima, a sve u svrhu politi\u010dkog profitiranja.<\/p>\n

Politi\u010dki oportunist HNS-ovac \u0160tromar u svojoj poslanici obezglavljenim \u010dlanovima stranke koji nisu shvatili partijski zaokret prema HDZ-u, tuma\u010di za\u0161to se odlu\u010diti na politi\u010dki oportunizam \u2013 pa ba\u0161 zbog \u010dovjeka gra\u0111anina i njegovih problema, koju su \u201enestali iz fokusa politike\u201c, pa se, umjesto njima, politika bavi \u201esama sobom\u201c. Davor Bernardi\u0107 iz SDP-a pak optu\u017euje politi\u010dare kako im je \u201e\u010dovjek na zadnjem mjestu\u201c, i tako dalje.<\/p>\n

\u0160to je s tim \u010dovjekom-gra\u0111aninom i za\u0161to ga se priziva svaki puta kada je potreban politi\u010dki bod? \u010covjek, apstraktan, bez ikakvih konkretnih politi\u010dkih, nacionalnih, rodnih i drugih obilje\u017eja idealan je konstrukt, \u201eprazni ozna\u010ditelj\u201c poput srodnih ozna\u010ditelja kao \u0161to su sloboda, jednakost, ravnopravnost koji svi odreda slu\u017ee u najprizemnijoj politi\u010dkoj kampanji. Najtotalitarniji sustavi zlo\u010dine su \u010dinili u ime \u010dovjeka, humanosti i \u201eljudskosti\u201c. Hitler je mogao potpisati ve\u0107inu poslanica o \u010dovjeku i \u010dovje\u010dnosti koje danas pr\u0161te s politi\u010dke pozornice.<\/p>\n

Kako bismo spasili \u010dovjeka od \u010dovje\u010dnosti? Postoji li neka pozicija s koje je mogu\u0107e progovarati u ime \u010dovjeka? Svaki poku\u0161aj da se politici vrati supstancija unaprijed je osu\u0111en na propast, ne zbog njegovog sadr\u017eaja, ve\u0107 zbog forme koja je zadana \u2013 to je forma op\u0107e univerzalnosti, podrazumijevane ljudskosti s kojom se svi mogu identificirati. Osnove politike i politi\u010dnosti su nestale, a zamijenili su ih kvazi-humanizam, holizam, duhovnost, individualizam. Nije jednostavno zapo\u010deti novu eru \u010dovjekove \u010dovje\u010dnosti samoproglasiv\u0161i se zagovornikom \u010dovjeka, \u010dak i kada se s tim \u010dovjekom mar\u0161ira, prosvjeduje, brani od ovrhe, \u0161trajka. Sve je unaprijed osu\u0111eno na propast jer \u010dovjek je ve\u0107 rezerviran na drugim poljima, poljima apstrakcije u kojima su ga\/je interpelirale stranke i ideje koje ne hodaju, ne brane, ne ustaju uz konkretnog \u010dovjeka koji je delo\u017eiran\/a, ne prima pla\u0107u, nema za topli obrok, gladuje, ali i taj konkretni \u010dovjek se u trenutku glasanja mo\u017ee prepoznati u onom apstraktnom \u010dovjeku, a to je u kona\u010dnici jedino \u0161to se u politici danas ra\u010duna.<\/p>\n

Kako te temelje vratiti, kako oteti politi\u010dnost od kvazi-humanizma i vratiti politiku njezinoj svrsi \u2013 gr\u010dkom politika, usko vezanom uz demos, vladavinu naroda? Refleksija na drugu stranu onemogu\u0107ava jednostavnu tranziciju. Jer dok se o \u010dovjeku govori sve najbolje, politika i politi\u010dar su kontra-ozna\u010ditelji, pune se pridjevima i imenicama koje nije pristojno ovdje navoditi. Nema jednostavnog recepta, no kako bi za po\u010detak bilo da se politika ostavi transcendencija humanizma i vrati nekim drugim ozna\u010diteljima, na polje politi\u010dke ekonomije i izraze kao \u0161to su \u201evi\u0161ak vrijednosti\u201c i \u201eeksploatacija\u201c? <\/p>\n

Kritici politi\u010dke ekonomije je tako\u0111er na pameti \u010dovjek, no ne kao apstraktna kategorija, ve\u0107 kao radnik\/radnica \u2013 u svojem obliku u kojem svako dolazi do istog zida, a to je zid materijalnih uvjeta postojanja, proizvodnje i reprodukcije vlastitog \u017eivota, u kojem svatko ostaje sam i neza\u0161ti\u0107en bez velikih rije\u010di o slobodi i jednakosti, pred zidom okrutnih i sasvim konkretnih uvjeta. A ti uvjeti \u017eivota upravo predstavljaju i njegovu i njezinu \u010dovje\u010dnost, \u0161to god humanisti\u010dki lamentatori imali o tome re\u0107i. \u010covjek je \u010dovjek ako ima osnovne uvjete za \u017eivot; hranu, odje\u0107u, topli dom. Dovoljno je pro\u010ditati neka od pisama radnica i radnika, ispovijesti ljudi koje je banka delo\u017eirala, nezaposlenih starijih od pedeset godina, umirovljenika i umirovljenica, bolesnih za koje se zdravstvo sve lo\u0161ije brine, svih onih koji \u017eive na egzistencijalnom rubu, pa da se mantra o \u010dovje\u010dnosti sru\u0161i kao kula od karata. <\/p>\n

Ne samo kod nas u Hrvatskoj, ve\u0107 u \u010ditavom svijetu ljudi \u017eive lo\u0161e, uzmemo li u obzir stupanj tehnolo\u0161kog i znanstvenog napretka koji je postignut. Paradoksalno je da danas \u010dovjek radi du\u017ee od srednjovjekovnog seljaka, da se ne po\u0161tuje izboreno pravo osmosatnog radnog vremena, te da se nesigurnost i socijalni darvinizam name\u0107u kao modus vivendi.<\/p>\n

Utoliko, ako ne\u0161to mo\u017ee biti prvi korak politi\u010dkog projekta, bez la\u017enih iluzija o sigurnom uspjehu i pobjedi u areni ozna\u010ditelja, zna\u010denja i pojmovlja, mo\u017eda bi to mogao biti korak prema politi\u010dnosti bez \u201e\u010dovje\u010dnosti\u201c i kvazihumanizma. Mo\u017eda da napustimo \u201e\u010dovjeka\u201c i \u201e\u010dovje\u010dnost\u201c i vratimo se tamo negdje dolje, u bazu, prljavu materiju uvjeta proizvodnje i reprodukcije \u017eivota, gdje ta \u010dovje\u010dnost \u017eivi i opstaje mimo svijeta ideja, vjerovanja, opredjeljenja i stavova. Mo\u017eda onda politikom spasimo i \u010dovje\u010dnost?<\/p>\n

Katarina Peovi\u0107 Vukovi\u0107 (Zagreb, 1974), magistrirala je i doktorirala na FFZG, zaposlena je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Nedavno je objavila knjigu Marx u digitalnom dobu. Dijalekti\u010dki materijalizam na vratima tehnologije.<\/p>\n

Proletter<\/strong><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dovoljno je pro\u010ditati neka od pisama radnica i radnika, ispovijesti ljudi koje je banka delo\u017eirala, nezaposlenih starijih od pedeset godina, umirovljenika i umirovljenica, bolesnih za koje se zdravstvo sve lo\u0161ije brine, svih onih koji \u017eive na egzistencijalnom rubu, pa da se mantra o \u010dovje\u010dnosti sru\u0161i kao kula od karata<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-230099","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/230099","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=230099"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/230099\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=230099"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=230099"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=230099"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}