{"id":229925,"date":"2017-07-21T08:00:19","date_gmt":"2017-07-21T06:00:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=229925"},"modified":"2017-07-20T07:36:09","modified_gmt":"2017-07-20T05:36:09","slug":"irak-daesh-drzava-i-ljudi-cija-leda-lome-svi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/07\/21\/irak-daesh-drzava-i-ljudi-cija-leda-lome-svi\/","title":{"rendered":"Irak \u2013 Daesh, dr\u017eava i ljudi \u010dija le\u0111a lome svi"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Tajana-Tadic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Tajana-Tadic-300x220.jpg\" alt=\"Tajana Tadic\" width=\"300\" height=\"220\" class=\"alignleft size-medium wp-image-229926\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Tajana-Tadic.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Tajana-Tadic-235x172.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Tajana-Tadic-75x55.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Tajana-Tadic-220x161.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Tajana-Tadic-90x65.jpg 90w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><strong>Pi\u0161e: Tajana Tadi\u0107<\/strong><\/p>\n<p><strong>Oslobo\u0111eni Mosul?<\/strong><\/p>\n<p>U vrijeme nastajanja ovih redaka, ira\u010dki premijer Abadi sti\u017ee u Mosul kako bi proglasio pobjedu i kona\u010dno protjerivanje Daesha iz grada. No, stru\u010dnjaci ukazuju da to postoji jo\u0161 razloga za brigu \u2013 neki od glavnih strahova su povratak na status quo kakav je bio prije 2014. godine i vladavinu mosulske mafije koja bi omogu\u0107ila nastavak postojanja Daesha u ne\u0161to manje organiziranoj formi. Mnogi strahuju za budu\u0107nost Iraka i zbog iranskog ekspanzionizma, te \u010dinjenice da Mosul uz ira\u010dke snage osloba\u0111aju sekta\u0161ke milicije i paravojne formacije, okupljene pod zajedni\u010dkim imenom Hashd ash-Sha\u2019abi, kojima je vlada iz Bagdada dala odrije\u0161ene ruke. Izvje\u0161taji o zlostavljanjima sunitskih civila ve\u0107 postoje, i jasno je da muka interno raseljenih, protjeranih i izbjeglih ljudi ne staje nakon \u0161to se uspiju dokopati teritorija koji nije pod kontrolom Islamske dr\u017eave.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to izbjegnu iz okupiranih teritorija, Suniti su podvrgnuti arbitrarnom zato\u010deni\u0161tvu, mu\u010denjima, prisilnim nestancima i nezakonitim ubijanjima, \u0161to je sve zabilje\u017eeno tijekom najnovijih vojnih operacija u 2016. godini, posebice za vrijeme bitke za osloba\u0111anje Falluje i okolnih podru\u010dja Niniwa provincije, kao i u provincijama Salah al-Din, Kirkuk i Anbar.<\/p>\n<p>Fotoreporter Ali Arkady dobio je neograni\u010den pristup te slobodu snimanja osloba\u0111anja Mosula od strane ira\u010dkih snaga pod kontrolom Badr organizacije. Svjedo\u010dio je jezivim prizorima \u2013 otmicama, mu\u010denju, i silovanjima po\u010dinjenima od strane ljudi koji su trebali biti heroji, osloboditelji Mosula. Human Rights Watch je tako\u0111er za vrijeme ove operacije zabilje\u017eio slu\u010dajeve u kojima su ira\u010dke snage pod krinkom sigurnosne provjere u detenciji u stravi\u010dnim, nehumanim uvjetima dr\u017eale tisu\u0107e mu\u0161karaca i dje\u010daka, a neke od njih mu\u010dile i pogubile. HRW je pri susretima s ira\u010dkim du\u017enosnicima, kao i predstavnicima iz zemalja \u010dlanica koalicije nekoliko puta izrazio zabrinutost u svezi ovih izvje\u0161taja, jer do danas nemaju saznanja o niti jednoj transparentnoj istrazi u svezi sa zlostavljanjem civila ili odre\u0111ivanja zapovjedne odgovornosti.<\/p>\n<p>Arkadyjev, kao i izvje\u0161\u0107a NGO-ova nagovje\u0161taju mra\u010dnu budu\u0107nost za Irak, nastavak nestabilnosti nakon vojne pobjede nad Daeshom, te rizik od novih sunitskih pobunjeni\u010dkih ustanaka i novih inkarnacija Daesha. Bitno je naravno napomenuti kako rizik od novih sunitskih ustanaka ne postoji zbog inherentne militantnosti sunita, kakvom ju \u010desto sekta\u0161ki diskursi vole prikazati, ve\u0107 zbog specifi\u010dnosti povijesnog konteksta[1] koji moramo bolje razumjeti i kako bi manje strahovali od ljudi koji su uto\u010di\u0161te potra\u017eili u Europi.<\/p>\n<p>Primarni  uzrok zna\u010dajne prisutnosti Daesha u Iraku mo\u017ee se dakako pripisati ameri\u010dkoj i britanskoj invaziji i okupaciji zemlje, tijekom koje su u potpunosti uni\u0161teni i razmontirani njeni sigurnosni aparati i civilna infrastruktura. Za vrijeme invazije i okupacije tako\u0111er je namjerno poticano i oja\u010davano sekta\u0161tvo, kao sredstvo ispunjavanja sigurnosnog vakuuma te prora\u010dunati poku\u0161aj podjele i vladanja nad ira\u010dkim nacionalnim otporom koji je u nekim momentima pokazivao naznake da \u0107e uspjeti premostiti sunitsko-\u0161ijitske podjele i politi\u010dki ujediniti zemlju. Ovaj sigurnosni vakuum dozvolio je d\u017eihadistima da se infiltriraju u Irak, te ih se ve\u0107ina priklju\u010dila takozvanoj Al-Qaedi u Iraku (\u201eAl-Qaeda in Iraq\u201c ili skra\u0107eno AQI), pod vodstvom Abu Musab al-Zarqawija.<\/p>\n<p>Zarqawi je karijeru d\u017eihadista naumio otpo\u010deti s mud\u017eahedinima u Afganistanu, no s obzirom na to da su se Sovjeti iz istoga ubrzo povukli, vratio se u rodni Jordan. Uhva\u0107en s ve\u0107om koli\u010dinom oru\u017eja i eksploziva, osu\u0111en je na 7 godina zatvora, gdje je njegova ideologija zacementirana. Nakon pu\u0161tanja iz zatvora, u vrijeme ra\u0111anja globalnog rata protiv terora, Zarqawi i njegovi sljedbenici pre\u0161li su iz Jordana u Ira\u010dki Kurdistan, gdje su osnovali Jamaat al-Tawhid wal-Jihad (Organizacija Monoteizam i D\u017eihad), ono \u0161to bi se moglo smatrati najranijom formom Daesha.<\/p>\n<p>2004., godinu dana nakon \u0161to je zapo\u010dela invazija na Irak, te unato\u010d razila\u017eenju mi\u0161ljenja i ideologija, Zarqawi iz pragmati\u010dnih razloga daje bayat (zakletvu  na vjernost) Osami bin-Ladenu (kojeg je upoznao 1999. u Kandaharu, te izvje\u0161taji govore da potonji njime nije bio impresioniran) i tako su osvanuli prvi dani Tanzim Qaedat al-Jihad fi Bilad al-Rafidayn, tj. al-Qaede u Iraku. Zarqawi je naime bio svjestan \u010dinjenice da \u0107e al-Qaedin brend, te prividno pozicioniranje na prvu liniju protiv ameri\u010dkih okupatora u Iraku privu\u0107i najve\u0107i mogu\u0107i broj stranih, te u manjoj mjeri, lokalnih boraca. U stvarnosti, Bin Laden nije imao gotovo nikakvu operativnu kontrolu nad ovom grupom, \u010diji su se vo\u0111e, umjesto na otpor okupacijskoj vojsci, vi\u0161e koncentrirali na \u010di\u0161\u0107enje od kafira (\u0161to je scenarij koji \u0107e Daesh ponoviti nekoliko godina kasnije u Siriji), brutalno napadanje \u0161ijitske populacije koje je denuncirala \u010dak i generalna komanda Al-Qaede.<\/p>\n<p>Nakon invazije izbio je sekta\u0161ki gra\u0111anski rat, te su SAD  u nastojanju da u potpunosti uni\u0161te AQI, oformile savez sa sunitskim pobunjenicima koji su dolazili ve\u0107inom iz ira\u010dkih plemenskih zajednica. Ove, inicijalno anti-ameri\u010dke milicije poznate pod imenom Sahwat, pristale su na suradnju u zamjenu za obuku, oru\u017eje i pla\u0107u sponzoriranu od Ameri\u010dke vojske, te su prakti\u010dki uspjele poraziti AQI.  Kako je onda Irak zavr\u0161io kako je zavr\u0161io, izgubiv\u0161i sjeverni i zapadni dio zemlje u korist Daesha?<\/p>\n<p>Odgovor ve\u0107im dijelom le\u017ei u sekta\u0161kim i politi\u010dkim makinacijama ira\u010dkog premijera Malikija, koje su igrale klju\u010dnu ulogu za odr\u017eavanje prisutnosti Daesha u Iraku, \u010dak i nakon gubitaka koje su pretrpjeli od Sahwata. Prema dogovoru sa SAD-om, snage Sahwata su nakon povla\u010denja Amerikanaca trebale biti pla\u0107ene od strane Malikijeve vlade, te naposljetku integrirane u ISF. Maliki se dogovora nije dr\u017eao i mnogi od njih, suo\u010deni s budu\u0107no\u0161\u0107u koja nosi nezaposlenost i jo\u0161 vi\u0161e \u0161ikaniranja, zlostavljanja i diskriminacije po sekta\u0161kim linijama polako se kre\u0107u prema ekstremnijim opcijama, posebice Daeshu.<\/p>\n<p><strong>Ira\u010dko prolje\u0107e<\/strong><\/p>\n<p>Nouri al-Maliki 2010. godine gubi izbore u korist al-Iraqiya koalicije, za koju je glasala velika ve\u0107ina sunita, kao i dobar dio \u0161ijita, ali podriva demokratski proces i zadr\u017eava se na vlasti. Njegova brutalna reakcija na prosvjede koji su izbili kao dio fenomena arapskog prolje\u0107a i zahtijevali demokratizaciju i reformu njegova autoritativnog re\u017eima, obru\u0161avanja na sunitske politi\u010dare (kao \u0161to je bio slu\u010daj s al-Issawijem kojem nije pomoglo ni to \u0161to je bio \u010dlan Malikijevog kabineta), sunitima su bili samo jo\u0161 jedna indikacija da su isklju\u010deni iz ira\u010dkog politi\u010dkog sistema.<\/p>\n<p>Bitno je napomenuti da, unato\u010d Malikijevim nastojanjima da ih portretira kao sekta\u0161ke i denuncira prosvjednike kao prista\u0161e Baas partije ili Al-Qaede,  prosvjedi koji su se u to doba odvijali nisu bili sekta\u0161kog karaktera, dok im je glavni slogan bio Ash-shab yurid isqat an-nizam, tj. \u201eljudi zahtijevaju pad re\u017eima\u201c. \u010cak je i Muqtada al-Sadr, ira\u010dki \u0161ijitski vjerski vo\u0111a upozoravao Malikija da ira\u010dko prolje\u0107e dolazi i da bi zahtjevima prosvjednika trebalo udovoljiti.<\/p>\n<p>Maliki se na zahtjeve prosvjednika oglu\u0161io i nastavio tretirati prosvjede kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti sistemati\u010dno se obru\u0161avaju\u0107i na prosvjede. Sve je kulminiralo u gradu Hawiji gdje je tijekom racije od strane vladinih snaga 39 ljudi ubijeno, dok ih je stotinu bilo ozlije\u0111eno. Ovaj je doga\u0111aj rezultirao valom nasilja diljem Iraka, te je rastu\u0107i pritisak vladinih snaga i slabljenje vjere u politi\u010dko rje\u0161enje naveo mnoge sunite na zaklju\u010dak da je jedina realna opcija koja im preostaje oru\u017eani ustanak.<br \/>\n<strong><br \/>\nSOA i civili bez me\u0111unarodne za\u0161tite<\/strong><\/p>\n<p>Projekt Iraqi body count procjenjuje da se broj ubijenih civila u Iraku od 2003. godine kre\u0107e od 177,499 \u2013 198,685. Broj je vjerojatno mnogo vi\u0161i i bez pretjeranog dramatiziranja, Irak je no\u0107na mora, a takav \u0107e ostati i u skoroj budu\u0107nosti te bismo trebali u\u010diniti sve \u0161to je u na\u0161oj mo\u0107i da ljudima koji su iz te no\u0107ne more pobjegli pru\u017eimo podr\u0161ku. Bilo bi idealno kada bismo po\u010deli s pru\u017eanjem me\u0111unarodne za\u0161tite: odobravanjem azila ili barem supsidijarne za\u0161tite. Jednostavno? Samo u teoriji.<\/p>\n<p>Krajem lipnja do\u010dekala nas je prili\u010dno mu\u010dna vijest \u2013 stvara se novi vojni pakt za obranu vanjskih granica Europske unije od migranata, a u izradi akcijskog plana sudjeluju \u010ce\u0161ka, Slova\u010dka, Austrija, Ma\u0111arska, Slovenija i naravno, Hrvatska. Jo\u0161 nije obja\u0161njeno o kakvom \u0107e se to\u010dno \u201evojnom djelovanju za suzbijanje imigrantske krize\u201c raditi, no s idejom o humanom na\u010dinu postupanja pozdravili smo se odavno, jo\u0161 s prvim metrom \u017eilet-\u017eice.<\/p>\n<p>Militarizacija granica nije jedini na\u010din na koji se Hrvatska bori protiv izbjeglica i migranata, tu je i institucionalno nasilje pod pokroviteljstvom Sigurnosno-obavje\u0161tajne agencije (SOA-e). Po\u010detkom ove godine, u suradnji s Centrom za mirovne studije, Are You Syrious? je sastavio izvje\u0161taj kojim se nastojalo ukazati na mogu\u0107a nezakonita i arbitrarna postupanja SOA-e u dodjeljivanju sigurnosne zapreke strancima\/izbjeglicama koji borave u Hrvatskoj, a koja im onemogu\u0107ava dobivanje me\u0111unarodne za\u0161tite na podru\u010dju RH. Kako izvje\u0161taj navodi, sukladno \u010dl. 5 Zakona o strancima, SOA provodi sigurnosnu provjeru osoba koje se primaju u dr\u017eavljanstvo, kao i stranaca \u010diji je boravak va\u017ean za sigurnost dr\u017eave. Podnositelju zahtjeva SOA dostavlja samo mi\u0161ljenje o postojanju ili nepostojanju sigurnosne zapreke, te MUP temeljem mi\u0161ljenja SOA-e (koje mo\u017ee i ne mora uzeti u obzir) donosi rje\u0161enje vezano uz status stranca. Zahtjev za me\u0111unarodnom za\u0161titom ili reguliranjem statusa MUP u praksi odmah po primitku proslje\u0111uje SOA-i koja provodi tzv. sigurnosnu provjeru. Nakon provedene navodne sigurnosne provjere, SOA u ve\u0107ini slu\u010dajeva koji su bili predmet ovog izvje\u0161taja MUP-u dostavlja mi\u0161ljenje u kojem samo \u0161turo navodi sljede\u0107e:<\/p>\n<p>\u201eNa temelju klasificiranih podataka ozna\u010denih stupnjem tajnosti \u201eOGRANI\u010cENO\u201c, utvr\u0111uje da postoje zapreke za pozitivnim rje\u0161avanjem zahtjeva (\u2026).\u201c<\/p>\n<p>Soa djelatnicima MUP-a, kao ni strankama ni njihovim odvjetnicima, ne dostavlja obrazlo\u017eenje koji je razlog \u201esigurnosne zapreke\u201c. Temeljem tog mi\u0161ljenja, MUP odbija zahtjev stranke i upu\u0107uje stranku na podno\u0161enje upravne tu\u017ebe upravnom sudu u roku od 30 dana. Ovakvo postupanje dovodi do niza nezakonitosti i arbitrarnosti koje rezultiraju povredama ljudskih prava izbjeglica i stranaca u RH.<\/p>\n<p>Svi ljudi \u010diji su slu\u010dajevi navedeni u izvje\u0161taju, ispunjavali su sve formalne uvjete za dodjelu me\u0111unarodne za\u0161tite, te im je ona odbijena isklju\u010divo zbog postojanja \u201esigurnosne zapreke\u201c. Ove odluke zahva\u0107aju cijele obitelji, \u0161to zna\u010di da ako je roditeljima odbijena me\u0111unarodna za\u0161tita, djeca su automatski uklju\u010dena. Za sada se \u010dini da se radi ve\u0107inom o ljudima koji su u Hrvatsku vra\u0107eni na temelju Dublinskog sporazuma, a ve\u0107ina ih dolazi iz ratom zahva\u0107enih podru\u010dja, kao \u0161to su Alep, Bagdad i Mosul. Upravo onaj Mosul iz kojeg je do po\u010detka lipnja ove godine izbjeglo oko 790 tisu\u0107a ljudi.<\/p>\n<p>Sasvim je jasno da Hrvatska sistematski radi na tome da obeshrabri \u0161to vi\u0161e ljudi od tra\u017eenja me\u0111unarodne za\u0161tite na njenom teritoriju. Kako druga\u010dije objasniti valove nasilja nad ljudima koji se uspiju dokopati granice? Ili beskrajno spore odluke o azilu, koje broje obitelji i\u0161\u010dekuju dijele\u0107i \u010ditavih devet metara kvadratnih sobe u Porinu? Ili nedostatak psihosocijalne potpore, te ozbiljnog rada na integraciji, \u010dije je provo\u0111enje de facto na le\u0111ima nevladinih organizacija i volontera koji pucaju po \u0161avovima?<\/p>\n<p>Husseinu, kojeg sam u jesen 2015. upoznala na Bregani, bile su dovoljne dvije no\u0107i kampiranja pred zatvorenom slovenskom granicom da mi ka\u017ee kako je jedino \u0161to \u017eeli da svoju obitelj odvede natrag doma, u Bagdad. Koliko onda dubok o\u010daj mora osje\u0107ati osoba koja je nakon godinu dana deportirana iz Njema\u010dke natrag u Hrvatsku (a te se deportacije \u010desto odvijaju pod okriljem no\u0107i, i ljudi mogu ponijeti doslovno samo ono \u0161to nose na sebi), te na odluku o azilu u Hrvatskoj \u010deka od rujna 2016. godine?<\/p>\n<p>Ne moramo teoretizirati \u2013 uvjereni da \u0107e njihova molba za azilom biti odbijena, roditelji Mustafe (16), Raje (11), Muslema (6) i Mumena (1), 6. su srpnja svoju obitelj ukrcali na avion za Bagdad. Za Bagdad, u kojem postoji mogu\u0107nost da ako odlu\u010di\u0161 djecu odvesti u slasti\u010darnicu za iftar, vi\u0161e se nikad ne\u0107e vratiti.<\/p>\n<blockquote><p>\n[1] Za razumijevanje vremenske crte i geneze Daesha u Iraku i Siriji trebam zahvaliti S. Hamadu na obja\u0161njenjima kao i dozvoli za kori\u0161tenje njegovog sjajnog eseja \u201eThe Rise of Daesh in Syria\u2013Some Inconvenient Truths\u201c koji se mo\u017ee na\u0107i u knjizi \u201eKhiyana \u2013 Daesh, the Left and the Unmaking of the Syrian Revolution\u201c kao referentne to\u010dke.<\/p><\/blockquote>\n<p><a href=\"http:\/\/www.maz.hr\/2017\/07\/18\/irak-daesh-drzava-civili-bez-medunarodne-zastite\/\" target=\"_blank\">Maz.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mosul je \u2018oslobo\u0111en\u2019 uz ogromne \u017ertve, situacija u Iraku i dalje nalikuje no\u0107noj mori, a ljudi i dalje neprestano \u2018putuju\u2019, nastoje\u0107i organizirati svoje svakodnevne \u017eivote negdje drugdje.  Analizu sukoba i recentnu povijest nasilja u Iraku \u2013 od ameri\u010dko-britanske invazije i lokalnog sekta\u0161enja kao izravnih uzroka ja\u010danja Al-Qaede i Daesha, tragedije Mosula i ugu\u0161enog \u201cIra\u010dkog prolje\u0107a\u201d, pa sve do civila bez me\u0111unarodne za\u0161tite koje hrvatska SOA tretira kao sigurnosnu prijetnju, donosi Tajana Tadi\u0107, \u010dlanica organizacije Are you Syrious?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":229926,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-229925","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229925","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=229925"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229925\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/229926"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=229925"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=229925"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=229925"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}