{"id":229713,"date":"2017-07-16T07:00:36","date_gmt":"2017-07-16T05:00:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=229713"},"modified":"2017-07-15T22:34:53","modified_gmt":"2017-07-15T20:34:53","slug":"dvadeset-kauboja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/07\/16\/dvadeset-kauboja\/","title":{"rendered":"Dvadeset kauboja"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p>\n

\"Srecko-Pulig\"<\/a>I prije no \u0161to je 7. i 8. jula odr\u017ean dvodnevni sastanak skupine G 20 u Hamburgu, u njema\u010dkoj \u0161tampi, uglavnom lijevo-liberalnoj, povela se diskusija o smislu i besmislu takvih skupova. To\u010dnije o njihovu legitimitetu, u nekim momentima mo\u017eda \u010dak i legalitetu, odnosno o nedostatku toga dvoga.<\/p>\n

Pritom ne mislimo prvenstveno na onaj prvi, \u2018spektakularan\u2019 plan, koji takvi doga\u0111aji proizvode. Naime da se u nekom policijski \u2018preure\u0111enom\u2019 gradu, u ovom slu\u010daju Hamburgu, u ime dru\u017eenja i razgovora svjetskih mo\u0107nika koji i tako svakodnevno \u2013 javno i tajno, virtualno i u\u017eivo \u2013 razgovaraju, kr\u0161e ili \u2018suspendiraju\u2019 na odre\u0111eno sva mogu\u0107a prava stanovni\u0161tva i gostiju grada, primjerice ono na slobodu okupljanja, pretvaraju\u0107i gotovo cijeli grad u zonu zabrane demonstriranja. Zato \u0161to se o\u010dekuje kontraskup velikih razmjera, pripremljen od bezbroj grupa civilnog dru\u0161tva (ali i dijela politi\u010dke klase, o \u010demu se u nas ne govori), koji se onda i dogodi, uz redovan za\u010din \u2018medijski atraktivnog\u2019 nasilja. Jedina \u2018novost\u2019 hambur\u0161kog skupa, po tom pitanju, bilo je zgra\u017eanje cjelokupnog njema\u010dkog mainstreama postupanjem \u2018vlastite\u2019 policije koja je, naravno, prekora\u010divala svoje ovlasti, kr\u0161ila zakone i propise vlastitog posla itd. i sl. Ali to je novost samo za one bez sje\u0107anja jer je, kako su pedantno podsjetile berlinske novine Tageszeitung, u \u2018zlatno doba\u2019 antiglobalisti\u010dkog pokreta 1980-ih u tom istom Hamburgu policija npr. opkolila miroljubive protivnike atomske energije, ne pu\u0161taju\u0107i njih 861 iz obru\u010da, u kojemu ih, dodu\u0161e, nisu tukli, ali su ih dr\u017eali 13 sati, bez vode, pi\u0107a, toaleta itd., \u0161to tako\u0111er nije ostalo bez posljedica po zdravlje sudionika.<\/p>\n

Napredak je valjda u tome da se sada svi moramo zgra\u017eati kada na jednom mjestu vidimo ljude poput Donalda Trumpa, Recepa Tayyipa Erdogana i Vladimira Putina koje se, \u010desto s dobrim razlozima, \u010dasti imenima autoritaraca i diktatora. No i u samoj Njema\u010dkoj pojavio se rascjep, ne samo na miroljubive i militante me\u0111u prosvjednicima, nego i (uostalom, kao i kod nas) na one \u0161to tvrde kako su gore spomenuta gospoda prvenstveno novi fa\u0161istoidi, fundamentalisti, nacionalisti, seksisti itd. A da to sve, ako uop\u0107e, i nema puno veze s kapitalizmom i temama \u2018klasi\u010dne\u2019 ljevice, koja je uvijek protiv kapitalizma, imperijalizma, kolonijalizma, za samoodre\u0111enje naroda. Dakle ako Erdogan dolazi kao gost na skup G 20 da bi razglabao o budu\u0107nosti globalnog kapitalizma, ka\u017ee npr. Lars Quadfasel, koji je u ljevi\u010darskom \u010dasopisu Konkret, \u0161to poku\u0161ava nastaviti njema\u010dku tradiciju kriti\u010dke teorije, na\u0161iroko obradio i fenomen Trumpa, sve je u redu. No kao netko tko vodi suvremenu Tursku poni\u0161tavanjem svih prosvjetiteljskih kulturnih i politi\u010dkih tekovina, od vremena Kemala Ataturka do danas, u smjeru jednog islamisti\u010dkog re\u017eima, on kao takav ekstremist nije dobrodo\u0161ao. Na takve teze, trganje veza izme\u0111u dviju strana istoga svijeta, Horkheimer i Adorno se mogu samo prevrtati u grobu.<\/p>\n

U nekoj vrsti zadnjih upori\u0161ta poku\u0161aja liberalnog i objektivnog medijskog izvje\u0161tavanja i komentiranja, tu tradiciju danas u Njema\u010dkoj, za\u010dudo, \u010duva onaj slabiji \u2013 ljevica. I to razgovaraju\u0107i \u010desto sama sa sobom. Tako se pod naslovom \u2018Smiju li to oni?\u2019 u subotnjem tematu posve\u0107enom skupu G 20 su\u010deljavaju redaktor Tageszeitunga iz Hamburga Gernot Kn\u00f6dler i \u0161efica slu\u017ebi istih novina u istom Hamburgu Lena Kaiser. I dok linija argumentacije prvoga ide na to kako je dobro da najmo\u0107niji ipak razgovaraju te da to ne mora biti nu\u017eno na ra\u010dun nemo\u0107nih i odsutnih, protiv UN-a itd., kako tvrdi ve\u0107ina tamo\u0161njeg civilnog dru\u0161tva, od Attaca do raznih crkvenih organizacija. A najbolje od svega je \u0161to to oni \u010dine u na\u0161em Hamburgu, u na\u0161oj slobodnoj njema\u010dkoj dr\u017eavi, a ne u nekom autoritarnom zakutku svijeta, gdje misle da ih nitko ne vidi\u2026 Kolegica Kaiser misli pak sve suprotno. Od skupa stradaju, ni krivi ni du\u017eni, gra\u0111ani Hamburga, okupljeni mo\u0107nici produciraju se po svim pravilima desnog gram\u0161ijanizma, stavljaju\u0107i nam pod nos sliku svoje hegemonije u jednoj strukturi kapitalisti\u010dkog gospodstva na koju ih nitko nije ovlastio. Da, i poma\u017eu Njema\u010dkoj da i ona svijetu poka\u017ee da mo\u017ee, ako i kada treba, biti policijskom dr\u017eavom.<\/p>\n

A o \u010demu to uop\u0107e pri\u010daju vo\u0111e skupine G 20, tj. 19 industrijski najrazvijenijih zemalja plus EU, jo\u0161 tamo od 1975., kada su bili G 7, a okupila ih je cikli\u010dka kriza kapitalizma, koja je tada detektirana kao azijska? Pa o razvoju i rastu. Rastu \u00fcber alles. Tada, dok je ekonomija jo\u0161 bila odvojenom sferom i nije, kao danas, pro\u017eimala \u2018sve sfere dru\u0161tva\u2019, time su se bavili ministri financija. No nakon zadnjeg kriznog vala, po\u010detak kojega mo\u017eemo smjestiti u 2008., ekonomija je opet postala preva\u017ena da bi se prepustila ekonomistima. Tako ka\u017ee floskula, koja ipak namiguje na to da bi trebala postojati neka \u2018normalna\u2019 privredna aktivnost, bez politike. \u0160irenjem tema (koje selektivno otimaju UN-u i preformuliraju po svome naho\u0111enju), ovaj skup \u010das spa\u0161ava okoli\u0161, \u010das klimu od globalnog zatopljenja, ali i porezni sistem i grozotu tih oaza i rajeva u koje skrivamo svoj novac, a ne bismo smjeli.<\/p>\n

Treba spa\u0161avati ako ne ve\u0107 sam rast, ono jo\u0161, \u0161to op\u0107enitiju, vjeru u njega. Boriti se protiv skepse, koja sve vi\u0161e okru\u017euje bajku o slobodnom poduzetni\u0161tvu bez granica i slobodnim tr\u017ei\u0161tima, bez ograda i barijera. Dobro, barem za robe, ako ve\u0107 ne za ljude. Dobro, barem za normalne politi\u010dare, ako ve\u0107 ne i za protekcionista Trumpa. Za njega smo u\u010dinili ve\u0107 dosta \u0161to mora i dalje slu\u0161ati o Pari\u0161kom klimatskom dogovoru, iako je rekao, kao hrvatska vlast u ne\u010dem drugom, da po tom pitanju \u2018ne priznaje arbitra\u017eu\u2019. Dobro, svi \u0107e re\u0107i ne\u0161to o unapre\u0111enju zdravstva, sigurnosti na digitalnim mre\u017eama ili o potrebi da se problemu izbjeglica i migranata pri\u0111e koordinirano i na me\u0111unarodnom nivou. A s Afrikom trebamo partnerstvo. Uostalom, ne traje li ono, na svoj na\u010din, ve\u0107 stolje\u0107ima? Preporuka G 20 je da treba stimulirati privatne ulaga\u010de i investitore u infrastrukturu, jer ta je tamo uglavnom u lo\u0161em stanju.<\/p>\n

Globalni izazovi na\u0161ega vremena, to su teme skupa G 20, a novinar Tageszeitunga Christian Jakob ve\u0107 u tom fraziranju vidi problem. Poput onih afri\u010dkih intelektualaca koji na pitanja zapadnjaka kako da se pomogne Africi ve\u0107 generacijama odgovaraju: \u2018Samo nam prestanite pomagati.\u2019 Za \u2018globalne izazove\u2019 nekada smo imali Ujedinjene nacije. A tko danas zna, a ako zna shva\u0107a ozbiljno, \u2018Agendu 2030\u2019? Pod tim imenom traje naime program UN-a za iskorjenjivanje siroma\u0161tva. Koliko nevladinih organizacija \u0161irom svijeta govori o vezi migracija ne samo s klimatskim promjenama nego i s potpuno pogre\u0161nom agrarnom politikom, koja se ne vodi samo u nekim udaljenim zakucima svijeta nego npr. i u Hrvatskoj? Koliko ljudi zna, a onda i shva\u0107a ozbiljno, da je Svjetska trgovinska organizacija (WTO), \u010diji po\u010deci, pod inicijativama UN-a, nisu zlo\u010dina\u010dki, poput ve\u0107ine njezinih sada\u0161njih mjera, pokrenula uz u\u010de\u0161\u0107e 164 dr\u017eave rundu pregovora iz Dohe, koja je trebala dovesti do uravnote\u017eenijeg prisustva svih dr\u017eava u svjetskoj trgovini? Jednostavnije je uklju\u010diti se u pomo\u0107 gladnima u Isto\u010dnoj Africi gdje, po rije\u010dima slu\u017ebi UN-a, traje najve\u0107a \u2018humanitarna kriza\u2019, tj. pomor od Drugoga svjetskog rata, u kojoj je ve\u0107 23 milijuna ljudi ugro\u017eeno od smrti od gladi. Pa ako to ima neke veze s poreznim oazama i rajevima, tj. izbjegavanjem poreza od strane vlasnika korporativnog svijeta, u kojima istodobno jalovo stoji obran novac ovoga svijeta, a ima, za\u0161to to nisu teme Generalne skup\u0161tine i ostalih tijela UN-a? A ne nekakvog skupa bogatih predstavnika bogatih, koji se toga sjete kada koli\u010dina financijskih \u0161pekulacija na\u010dne previ\u0161e \u2018normalnih\u2019 korporativnih poslova. Posljednja velika konferencija UN-a o razvoju odr\u017eana je 2015. godine u Addis Abebi, a na njoj su zemlje globalnog juga predlo\u017eile pokretanje jedne nove organizacije koja bi, kao agencija UN-a, nadzirala puteve poreznog novca. No najrazvijenije industrijske dr\u017eave odbile su sve takve planove. Pa \u0161to \u0107e im, kad imaju OECD pod svojom kontrolom?<\/p>\n

Zadnja debata iz njema\u010dkih medija koju \u0107emo ovdje spomenuti bila je ona izme\u0111u Wolfganga Schmidta, \u010dlana gradskog vije\u0107a Hamburga i jednog od organizatora skupa G 20 u tom gradu, i Jana van Akena, \u010dlana lijeve frakcije u njema\u010dkom Bundestagu, ujedno jednog od organizatora protudemonstracija 8. jula. Nju navodimo kao primjer da njema\u010dka politi\u010dka klasa nije tako jedinstvena kada su \u2018strate\u0161ki ciljevi\u2019 zemlje u pitanju, kao \u0161to je to primjerice ona hrvatska (bliska bezostatno pogledima na svijet njema\u010dke desnice). Jan van Aken bio je protivnik odr\u017eavanja skupa u Hamburgu. Predlo\u017eio je tamo okupljenim mo\u0107nicima da ako se ve\u0107 \u017eele sastajati, to \u010dine na nekom brodu ili mjestu gdje ne\u0107e paralizirati \u017eivot \u010ditavih gradova. Za Schmidta sve stoji, naravno, obrnuto. Pa gdje \u0107e ne samo najmo\u0107niji nego i vo\u0111e najslobodnijih zemalja svijeta (i on dozvoljava iznimke) nego u slobodni grad Hamburg? Zar \u017eelimo poslati signal da 20 najzna\u010dajnijih zemalja svijeta vi\u0161e nisu demokracije? Skup G 20 nije demokratski, odgovara mu parlamentarac van Aken, dodaju\u0107i politi\u010dki bitno pitanje: otkuda legitimitet toj manjini da odlu\u010duje o pitanjima koja \u0107e pogoditi tamo neprisutnu ve\u0107inu zemaljske kugle? Na svijetu postoje 193 zemlje i svaka zemlja treba imati svoj glas! Institucija koja je to na\u010delo shvatila ve\u0107 postoji \u2013 to su Ujedinjeni narodi. Schmidt je na to poku\u0161ao re\u0107i kako zaklju\u010dci ovakvih razgovora nisu pravno obvezuju\u0107i, ve\u0107 su izraz dobre volje za dogovaranjem, na \u0161to mu je van Aken replicirao kako to ne stoji. Jer tra\u017ee se rje\u0161enja koja \u0107e sve, pa i neprisutnu ve\u0107inu, obavezivati i preko raznih \u2018svjetskih\u2019 organizacija biti preto\u010dena u zakonodavne i upravne akte. Primjerice koncept \u2018Compact with Africa\u2019 vrhunac je kolonijalnog cinizma, jer u stvaranju tog dokumenta ne sudjeluje (brojkom i slovima) nitko iz bilo koje afri\u010dke zemlje!<\/p>\n

No ipak, u svemu postoji i ne\u0161to dobro. U \u0161iroko i internacionalno organiziranim demonstracijama (s onu stranu medijske spektakularizacije i manipulacije nasiljem, od strane poretka koji se \u2018grozi sebe samog\u2019), u Hamburgu su se sreli ljudi iz ekolo\u0161kih, mirotvornih i drugih aktivisti\u010dkih organizacija. I tu se, dodu\u0161e, vidjela podjela na one vi\u0161e vladine-nevladine (npr. u mre\u017eama Civil 20, Labour 20, Women 20), za razliku od onih stvarno autonomnih. Ali i brojni predstavnici velikih i malih sindikata i politi\u010dkih stranaka iz cijeloga svijeta. Debata spomenutih Schmidta i van Akena zavr\u0161ila je zgodnom prozivkom prvoga kako se demonstranti nisu dovoljno jasno ogradili od nasilnika u svojim redovima. Na \u0161to mu je van Aken odgovorio da nije primijetio neku reakciju hambur\u0161kog Senata protiv prisutnih Erdogana i Putina. A mogao je spomenuti i glavnog kauboja.<\/p>\n

Portal Novosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I prije po\u010detka hambur\u0161kog samita G 20 u njema\u010dkoj \u0161tampi povela se diskusija o smislu i besmislu takvih skupova. Otkuda legitimitet toj manjini da odlu\u010duje o pitanjima koja \u0107e pogoditi tamo neprisutnu ve\u0107inu zemaljske kugle?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-229713","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229713","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=229713"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229713\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=229713"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=229713"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=229713"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}