{"id":229675,"date":"2017-07-15T06:17:59","date_gmt":"2017-07-15T04:17:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=229675"},"modified":"2017-07-15T06:17:59","modified_gmt":"2017-07-15T04:17:59","slug":"znanost-stalno-podcjenjuje-zene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/07\/15\/znanost-stalno-podcjenjuje-zene\/","title":{"rendered":"Znanost stalno podcjenjuje \u017eene"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sirin Kale<\/strong><\/p>\n

\"zena-muskarac,<\/a>Tri znanstvenika sa sveu\u010dili\u0161ta McMaster 2013. godine objavila su znanstveni \u010dlanak u \u010dasopisu PLOS Computational Biology pod nazivom “Mate choice and the origin of menopause” (Odabir partnera i podrijetlo menopauze). U \u010dlanku trojica cijenjenih mu\u0161kih znanstvenika tvrde da su \u017eene evoluirale da prolaze kroz menopauzu jer mu\u0161karci, pa \u010dak ni oni stariji, ne smatraju starije \u017eene privla\u010dnima, \u0161to uzrokuje gubitak plodnosti.<\/p>\n

Nakon \u0161to je pro\u010ditala njihov \u010dlanak, znanstvena novinarka Angela Saini bila je ispunjena \u010distim bijesom. Nakon opa\u017eanja ostalih sli\u010dnih pseudoznanstvenih seksisti\u010dkih sranja, Saini je napisala Inferior: How Science Got Women Wrong\u2014and the New Research That's Rewriting the Story.<\/p>\n

Sredi\u0161nja pretpostavka njene knjige je da znanost, kao bilo koja druga disciplina, ima sposobnost da poja\u010dava seksisti\u010dke i rodne stereotipe te su kao posljedica toga \u017eene podcjenjivane kroz cijelu povijest.<\/p>\n

Saini tvrdi da je znanost postigla neobi\u010dan status u na\u0161em dru\u0161tvu kao jedini nosilac nepristrane istine. Mi laici ne mo\u017eemo razumjeti tajne znanosti \u2013 o mu\u0161karcima u bijelim kutama i onim velikim okruglim metalnim cilindrima za razdvajanje tvari \u2013 pa govorimo stvari poput “\u0160to si ti, rocket scientist? Ha ha ha” kada \u017eelimo re\u0107i da je netko inteligentan\/na i shva\u0107a sve \u010dinjenice.<\/p>\n

Neiznena\u0111uju\u0107e je da i sami znanstvenici ovjekovje\u010duju taj mit o nepogre\u0161ivoj znanosti. To im poma\u017ee da opravdaju svoj nedodirljivi polo\u017eaj u dru\u0161tvu, isti onaj uzvi\u0161eni polo\u017eaj koji je i Bill Cosby u\u017eivao do nedavno. Kao studentici knji\u017eevnosti, studenti prirodnih znanosti su mi sa zadovoljstvom govorili kako je njihovo akademsko zvanje superiorno jer se oslanja na objektivnu istinu, a ne na ljudske mane i naga\u0111anja.<\/p>\n

Ipak, studiranje knji\u017eevnosti dalo mi je kriti\u010dni um koji mo\u017ee analizirati sranja koja trojac sa McMastera prodaje. Hvala ti, knji\u017eevnosti! A Inferior je knjiga koja je morala biti napisana, samo je neobi\u010dno \u0161to je za to trebalo toliko dugo vremena.<\/p>\n

“Tijekom povijesti, znanost je bila seksisti\u010dki orijentirana prema \u017eenama te je utjecala na to \u0161ta nam istra\u017eivanja govore o \u017eenama”, obja\u0161njava Saini, nadodaju\u0107i da je htjela razumjeti patrijarhat iz znanstvene perspektive.<\/p>\n

\u017dene su stalno bile isklju\u010divane iz znanstvene zajednice, od Marie Curie koja je bila izba\u010dena iz Francuske akademije znanosti (Acad\u00e9mie des Sciences) 1911. godine, odnosno iste godine kada je osvojila svoju drugu Nobelovu nagradu, pa do vidljivog nedostatka \u017eena u STEM podru\u010dju. “To zna\u010di da je bilo mjesta da se predrasude uvuku u znanstvene krugove”, tvrdi Saini, navode\u0107i znanstvenike poput Darwina, koji je bio op\u010dinjen svojom mizoginijom jednako kao i fosilima (tvrde\u0107i da su \u017eene manje evolucijski razvijene od mu\u0161karaca). Iako je Darwin mrtav, njegovo nasljedstvo ostaje jer se jo\u0161 stvaraju znanstveni radovi koji \u0161ire mizoginiju.<\/p>\n

“Mnogo je lo\u0161e evolucijske psihologije”, govori Saini, citiraju\u0107i istra\u017eivanja koja tvrde da su mu\u0161karci bolji vo\u0111e zbog njihove uloge lovca i sakuplja\u010da u pro\u0161losti, ili da su \u017eene manje promiskuitetne od mu\u0161karaca. U stvarnosti, pri\u010de koje dobivamo od nekih evolucionarnih psihologa\/inja su krive. Saini kao primjer daje rane ljudske zajednice u kojima su \u017eene i mu\u0161karci ravnopravno dijelili obveze i gdje su \u017eene tako\u0111er obavljale ulogu lovkinja i sakuplja\u010dica. No, nije cijela evolucijska psihologija lo\u0161a. “Neke hrabre \u017eene, poput antropologinje i feministkinje Sarah Blaffer Hrdy hrabro su izazvale seksizam unutar discipline”, obja\u0161njava Saini.<\/p>\n

Kada je znanost trebala gurati \u017eene naprijed, ona ih je obuzdavala. Znanost u dru\u0161tvu ima status nosioca nepristranih \u010dinjenica i na\u010din na koji o njoj moramo razmi\u0161ljati je poput procesa. Ljudi moraju razumjeti da znanost nije samo struja ispravnih \u010dinjenica nego da i ona mo\u017ee skrenuti u lo\u0161em smjeru. Stru\u010dnjaci nisu bogovi.<\/p>\n

Sredi\u0161nji Sainin argument je da su intelektualna i tjelesna snaga \u017eena stalno podcjenjivane od strane znanstvenika. “\u017dene su isto sna\u017ene i smatrati ih slabijim spolom je krivo”, govori Saini. “Biolo\u0161ki su \u017eene bolje u pre\u017eivljavanju od trenutka svog ro\u0111enja. Imaju sna\u017eniji imunolo\u0161ki sustav i za\u0161ti\u0107ene su od nekih genetskih stanja koja zahva\u0107aju samo mu\u0161karce, \u0161to djelomi\u010dno obja\u0161njava i \u010dinjenicu za\u0161to \u017eene \u017eive dulje”.<\/p>\n

Saini strastveno obja\u0161njava kako je ideja da su mu\u0161karci lovci i sakuplja\u010di, a \u017eene njegovateljice samo to \u2013 ideja, odnosno socijalna konstrukcija koju smo si sami nametnuli\/e. Ali stvarnost, kako u pro\u0161losti tako i danas u zemljama u razvoju, je veoma druga\u010dija.<\/p>\n

“\u017dene diljem svijeta rade jednako te\u0161ko kao i mu\u0161karci. Ve\u0107ina \u017eena svaki dan radi veoma te\u0161ke fizi\u010dke poslove”, ka\u017ee Saini. “Ja sam iz Indije, i tamo \u017eene rade jednaku koli\u010dinu posla kao i mu\u0161karci, ako ne i vi\u0161e. Ta \u010dinjenica postoji tisu\u0107ama godinama, prije nego je patrijarhat postojao”.<\/p>\n

Naposljetku, Sainijina ambicija je novi znanstveni model, onaj koji \u0107e prepoznati da i znanstvenici\/ce mogu pogrije\u0161iti i biti skloni\/e predrasudama kao i svatko drugi. Ali, stvari se ve\u0107 mijenjaju.<\/p>\n

“Kako \u017eene sve vi\u0161e ulaze u znanost te dru\u0161tvo postaje puno prosvje\u0107enije, stvara se nova pri\u010da”, obja\u0161njava Saini. \u017delim da \u017eene vide da ravnopravnost nije samo politi\u010dki ideal, nego da smo i biolo\u0161ki jednako sposobne kao mu\u0161karci.<\/p>\n

A razlog za\u0161to \u017eene prolaze kroz menopauzu i unato\u010d tome dalje napreduju te \u017eive dulje od mu\u0161karaca? To nije zbog toga jer su ru\u017ene i neprivla\u010dne, nego zato jer ih trebamo. Saini zaklju\u010duje: “Starije \u017eene su neprocjenjive, ne samo kao pomo\u0107 u odgoju djece, nego i zbog njihove mudrosti i posla koje rade u na\u0161im zajednicama. One su \u017eivi dokaz za\u0161to trebamo \u017eene”.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U svojoj novoj knjizi “Inferior: How Science Got Women Wrong” Angela Saini tvrdi kako nas je “seksisti\u010dka prtljaga” unutar znanosti krivo uvjerila u to da su \u017eene slabije od mu\u0161karaca.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":229676,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-229675","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229675","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=229675"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229675\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/229676"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=229675"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=229675"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=229675"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}