{"id":229362,"date":"2017-07-10T06:46:58","date_gmt":"2017-07-10T04:46:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=229362"},"modified":"2017-07-10T06:46:58","modified_gmt":"2017-07-10T04:46:58","slug":"da-li-ste-pametniji-nego-sto-mislite","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/07\/10\/da-li-ste-pametniji-nego-sto-mislite\/","title":{"rendered":"Da li ste pametniji nego \u0161to mislite?"},"content":{"rendered":"

\"mozak\"<\/a>Provjerite koliko “znakova” sa ove liste mo\u017eete da “\u0161trikirate”. Mo\u017eda se prijatno iznenadite.<\/p>\n

Mnogo je predrasuda o inteligentnim ljudima: te oni se nikad ne prepu\u0161taju ljen\u010darenju, te imaju savr\u0161eno pam\u0107enje, te uvijek su pristojni… Ali, istra\u017eivanja ka\u017eu da se visok IQ \u010desto mo\u017ee naslutiti i po prili\u010dno neo\u010dekivanim navikama i osobenostima.<\/p>\n

Portal Bright Side donosi listu osobina i navika koje su svojstvene osobama visoke inteligencije. Ko zna, mo\u017eda i u vama “\u010du\u010di” neotkriveni genije!<\/p>\n

\u0408edan eksperiment recimo, pokazao je da osobe koje imaju visok koeficijent inteligencije \u010desto odlutaju mislima, i prepuste se sanjarenju i ljen\u010darenju, dok osobe proshe\u010dne inteligencije te\u017ee “ispunjenom” rasporedu.<\/p>\n

Dobro pam\u0107enje \u010desto povezujemo sa natprosje\u010dnom inteligencijom, ali “svje\u017ea” nau\u010dna istra\u017eivanja upu\u0107uju na zaklju\u010dak da je upravo sklonost ka zaboravljanju neva\u017enih stvari odraz visoke inteligencije. Zaboravljanje je, izme\u0111u ostalog, proces koji na\u0161em mozgu omogu\u0107ava da “brisanjem” neva\u017enih podataka uspje\u0161nije sagleda “\u0161iru sliku”. A upravo je ta sposobnost uvi\u0111anja “\u0161ire slike” karakteristi\u010dna za visoko inteligentne ljude.<\/p>\n

Psovanje je, iznena\u0111uju\u0107e, tako\u0111e odraz visoke inteligencije. Inteligentni ljudi \u010de\u0161\u0107e i “so\u010dnije” psuju, pokazalo je istra\u017eivanje sprovedeno u Njujorku.<\/p>\n

Tokom istra\u017eivanja, nau\u010dnici su od ispitanika tra\u017eili da ispi\u0161u ili izgovore \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e rije\u010di iz odre\u0111enih kategorija, recimo – opscenosti, \u017eivotinje, biljke, rije\u010di koje po\u010dinju odre\u0111enim slovom… Ispostavilo se da su oni koji su mogli u svakom trenutku da nabroje najvi\u0161e rije\u010di iz svakodnevnog \u017eivota ujedno i oni koji su psovke i ru\u017ene rije\u010di sipali “kao iz rukava”.<\/p>\n

Obja\u0161njenje je vrlo jednostavno – \u0161to vi\u0161e psujete, bogatiji vam je vokabular, a to \u0161to baratate velikim fondom rije\u010di koje umijete da upotrijebite u odgovaraju\u0107em kontekstu je jedan od markera va\u0161eg intelektualnog kapaciteta.<\/p>\n

Povjerenje je tako\u0111e odlika inteligentih ljudi, iako je uvrije\u017eeno vjerovanje da pametne osobe ne vjeruju drugima. Obja\u0161njenje ovoga vjerovatno le\u017ei u \u010dinjenici da inteligentni ljudi \u017eivot sagledavaju sveobuhvatnije. A osobe koje vjeruju drugima imaju manje problema sa \u017eivcima i generalno su zdravije od nepovjerljivih. Dakle, povjerenje nije samo pitanje ljubaznosti ve\u0107 je dobro i za va\u0161e zdravlje!<\/p>\n

De\u0161ava vam se ponekad da ljudima oko vas nije smije\u0161no ne\u0161to od \u010dega vama bukvalno krenu suze od smijeha? Ili, jo\u0161 gore, da se uvrijede zbog \u0161ale koju ste napravili? Takav, pomalo i\u0161\u010da\u0161en smisao za humor tako\u0111e je odlika visoko inteligentnih ljudi.<\/p>\n

Stvar je u tome \u0161to crni humor zahtijeva malo vi\u0161e mentalnog anga\u017eovanja od uobi\u010dajenih \u0161ala. Da biste mogli da razumijete i cijenite crni humor, morate malo da uklju\u010dite vijuge, o tome se radi, i zato u ovom tipu humora ljudi osrednje inteligencije uglavnom ne u\u017eivaju.<\/p>\n

Ako mrzite kolektivne provode, gu\u017evu i masovna okupljanja, to najvjerovatnije zna\u010di da ste natprosje\u010dno inteligentni. Istra\u017eivanje sprovedeno u Velikoj Britaniji u kojem je u\u010destvovalo 15.000 odraslih osoba pokazalo je da su oni sa vi\u0161im koeficijentom inteligencije sre\u0107niji ukoliko ne \u017eive u gusto naseljenim mjestima.<\/p>\n

Ispostavilo se, tako\u0111e, da takve osobe sre\u0107nima \u010dini vreme koje provode nasamo, odnosno, da nemaju izra\u017eenu potrebu za dru\u0161tvom koja je uo\u010dljiva kod manje inteligentnih pojedinaca.<\/p>\n

Ovaj introvertni do\u017eivljaj stvarnosti tako\u0111e ima veze sa evolucijom. Na\u0161i daleki preci \u017eivjeli su u \u010dvrsto povezanim plemenskim zajednicama, i socijalizacija je bila neophodna za pre\u017eivljavanje. Visoko inteligentne jedinke evoluirale su tako da su prevazi\u0161le tu potrebu za por\u0161kom kolektiva, adaptirale su se, dakle, na brze promjene okolnosti i okru\u017eenja, bez zavisnosti od jedinki iz okru\u017eenja.<\/p>\n

mondo.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Provjerite koliko “znakova” sa ove liste mo\u017eete da “\u0161trikirate”. Mo\u017eda se prijatno iznenadite. Mnogo je predrasuda o inteligentnim ljudima: te oni se nikad ne prepu\u0161taju ljen\u010darenju, te imaju savr\u0161eno pam\u0107enje, te uvijek su pristojni… Ali, istra\u017eivanja ka\u017eu da se visok IQ \u010desto mo\u017ee naslutiti i po prili\u010dno neo\u010dekivanim navikama i osobenostima. Portal Bright Side donosi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-229362","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=229362"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229362\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=229362"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=229362"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=229362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}