{"id":229308,"date":"2017-07-09T07:00:32","date_gmt":"2017-07-09T05:00:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=229308"},"modified":"2017-07-08T21:30:07","modified_gmt":"2017-07-08T19:30:07","slug":"brexit-i-andeo-unistenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/07\/09\/brexit-i-andeo-unistenja\/","title":{"rendered":"Brexit i an\u0111eo uni\u0161tenja"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Yannis Kitromilides<a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Yannis-Kitromilides.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Yannis-Kitromilides-300x219.jpg\" alt=\"Yannis Kitromilides\" width=\"300\" height=\"219\" class=\"alignleft size-medium wp-image-229309\" \/><\/a><\/strong><\/p>\n<p>Na referendumu od 23. juna 2016. od britanskih glasa\u010da je zatra\u017eeno da odgovore na varljivo jednostavno pitanje \u201eostati\u201d ili \u201eiza\u0107i\u201c i oni su, s malom ve\u0107inom, odlu\u010dili da \u201eiza\u0111u\u201c iz Evropske unije. Godinu dana kasnije, me\u0111utim, Velika Britanija je i dalje \u010dlanica EU. Iako \u0107e se, u principu, brexit kona\u010dno dogoditi 29. marta 2019, prili\u010dno je neizvesno da li je taj rok realan \u2013 zapravo, nije neizvesno samo kada, ve\u0107 i kako, pa \u010dak i da li \u0107e se brexit dogoditi. Na kraju bi se moglo ispostaviti da brexit uop\u0161te ne zna\u010di brexit!<\/p>\n<p>Nakon \u0161to je odlu\u010dila da \u201enapusti\u201c EU, Britanija, reklo bi se, sada radi sve \u0161to je u njenoj mo\u0107i da omete taj proces. Po\u0161to joj je bilo potrebno devet meseci da aktivira \u010dlan 50, premijerka Theresa May je ubrzo posle toga najavila prevremene op\u0161te izbore \u010diji je cilj, kao \u0161to je rekla, stvaranje \u201esna\u017ene i stabilne\u201c vlade, ali je umesto toga dobila parlament u kom nijedna partija nema ve\u0107inu. Kao da je Velika Britanija na misteriozan na\u010din spre\u010dena da napusti EU: stalno iskrsavaju prepreke i smetnje koje je sama postavila i koje su se uglavnom mogle izbe\u0107i. Mnogim spoljnim posmatra\u010dima saga o brexitu izgleda prili\u010dno komi\u010dna. \u010cak \u201enadrealna\u201c.<\/p>\n<p>U filmu Luisa Bu\u00f1uela An\u0111eo uni\u0161tenja iz 1962. godine imu\u0107ni gosti na ve\u010deri u rasko\u0161noj privatnoj ku\u0107i otkrivaju da iz nekog neobja\u0161njivog razloga ne mogu da odu. \u010cini se da je Velika Britanija u sli\u010dnom \u201enadrealnom\u201c polo\u017eaju, \u010diji se uzroci mogu pratiti unatrag do referenduma koji je bio lo\u0161e zami\u0161ljen i r\u0111avo izveden. Bio je lo\u0161e zami\u0161ljen zato \u0161to 2015. godine nije bilo \u0161irokog zahteva za referendum o nastavljanju \u010dlanstva u EU. Referendum je smislio David Cameron kao na\u010din da re\u0161i ve\u010dite unutra\u0161nje te\u0161ko\u0107e koje Konzervativna partija ima sa svojim evroskepti\u010dnim krilom. Taj plan je na kraju izazvao li\u010dnu katastrofu za Camerona i katastrofu za nacionalni interes Velike Britanije, a vrhunac je dostignut sada\u0161njim \u201enadrealnim\u201c britanskim \u0107orsokakom.<\/p>\n<p>Referendum nije bio samo nepotreban ve\u0107 je i r\u0111avo izveden. Imao je bar dva velika nedostatka. Prvi je zamisao da nacionalna odluka o ne\u010dem tako zna\u010dajnom mo\u017ee da se donese prostom ve\u0107inom glasova. Zna\u010dajne ustavne promene izvesno zahtevaju ve\u0107inu koja je mnogo ve\u0107a od jedan! Drugi nedostatak je o\u010dekivanje da jednostavno pitanje \u201eostanak\u201c ili \u201eizlazak\u201c na glasa\u010dkom listi\u0107u mo\u017ee da pru\u017ei dovoljnu i jasnu informaciju. \u010clan 50 Lisabonskog sporazuma gotovo da nije ni pomenut tokom referendumske kampanje niti je bilo ozbiljne debate o njegovim mnogobrojnim zakonskim i politi\u010dkim implikacijama. \u201eSporazumni izlazak\u201c po \u010dlanu 50 zna\u010di da, u principu, Velika Britanija mo\u017ee da \u201eiza\u0111e\u201c iz EU na \u201emek\u201c ili \u201etvrd\u201c na\u010din, pa \u010dak i bez ikakvog dogovora. Sve su to mogu\u0107i na\u010dini \u201eizlaska\u201c iz EU, a posledice su im veoma razli\u010dite. Ali ni\u0161ta od toga se nije na\u0161lo na glasa\u010dkom listi\u0107u 23. juna 2016. godine.<\/p>\n<p>\u010cini se da je Velika Britanija, posle nepotrebnog referenduma \u010diji je rezultat sad izlo\u017een suprotstavljenim tuma\u010denjima, dospela u bunjuelovsko ko\u0161marno stanje: \u017eeli da ode, ali nije u stanju da odlu\u010di kada, kako, pa \u010dak ni da li. Reklo bi se da ovih dana niko, uklju\u010duju\u0107i i Britance, ne zna \u0161ta Britanci \u017eele od brexita. U filmu nema obja\u0161njenja za\u0161to gosti ne mogu da napuste ku\u0107u svog doma\u0107ina. U stvari, Bu\u00f1uel po\u010dinje svoje \u201enadrealisti\u010dko\u201c remek delo tvr\u0111enjem da je najbolje obja\u0161njenje to da, sa \u201estanovi\u0161ta \u010distog uma\u201c, nema obja\u0161njenja. Zar se to isto ne bi moglo re\u0107i o sada\u0161njem \u201enadrealnom\u201c stanju pregovora o brexitu?<\/p>\n<p>U filmu, za\u010du\u0111eni i zbunjeni gosti koji ne mogu da \u201eiza\u0111u\u201c postaju pakosni i zajedljivi, okre\u0107u se jedan protiv drugog i otkrivaju neke od najgorih aspekata ljudske prirode. Britansko dru\u0161tvo, nadamo se, ne\u0107e slediti taj primer, to jest ne\u0107e postajati sve podeljenije i pogubno polarizovano zbog nepotrebnog i manjkavog referenduma. Posle neuspeha Therese May da dobije jasnu podr\u0161ku gra\u0111ana za svoju \u201etvrdu\u201c strategiju brexita na prevremenim op\u0161tim izborima, sve su glasniji razni glasovi \u2013 me\u0111u ostalima i ministra finansija \u2013 koji zahtevaju \u201emeki\u201c brexit. Ni \u201emeki\u201c ni \u201etvrdi\u201c brexit, me\u0111utim, ne bi ubla\u017eili o\u0161tre podele stvorene referendumom iz 2016. godine; \u201epostepeni\u201c brexit imao bi ve\u0107u \u0161ansu da u tome uspe.<\/p>\n<p>\u201ePostepeni\u201c brexit zna\u010dio bi da se odluka o izlasku iz EU donosi u nekoliko faza. U prvoj fazi bi Velika Britanija iza\u0161la iz EU 29. marta 2019, ali u kratkom prelaznom periodu bi ostala \u010dlanica Evropske ekonomske zone.<\/p>\n<p>Ovo re\u0161enje u kom se udru\u017euju mane druga dva ne bi se, naravno, odmah bavilo trnovitim pitanjima \u201enekontrolisane\u201c imigracije, doprinosa za bud\u017eet EU i jurisdikcije Evropskog suda pravde, ali bi nakratko obezbedilo prostor za disanje i smanjilo neizvesnost tokom nastavka trgovinskih pregovora. \u201ePostepena\u201c odluka o brexitu otklonila bi opasnosti od pregovora bez dogovora i obezbedila vreme za dalje razmi\u0161ljanje i prostor za kompromise u \u017eestoko podeljenoj naciji. Dok budu \u017evakali i varili celovitu sliku brexita, gra\u0111ani bi i dalje mogli demokratski da odlu\u010duju o ovakvoj ili onakvoj promeni kursa, to jest o tome da li nastaviti s \u201etvrdim\u201c brexitom i iza\u0107i iz EEZ, ili ostati u EEZ, ali izvan EU, ili \u010dak vratiti se u puno \u010dlanstvo EU.<\/p>\n<p>\u0160tavi\u0161e, tokom tog prelaznog perioda sama EU bi mogla da uvede reforme, posebno u pitanjima slobodnog kretanja ljudi, \u010dime bi bila otklonjena jedna od najve\u0107ih zamerki zagovornika \u201etvrdog\u201c brexita. Kad bi se zvani\u010dno uspostavila reverzibilnost aktiviranja \u010dlana 50, privla\u010dnost postepenog razlaza bi se pove\u0107ala i trebalo bi ga ozbiljno razmotriti. Pre britanskih izbora ta opcija je mogla da izgleda kao ma\u0161tanje pristalica \u201eostanka\u201c. Me\u0111utim, posle rezultata op\u0161tih izbora izgledi na \u201epostepeni\u201c brexit mo\u017eda su se smanjili.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pescanik.net\/brexit-i-andjeo-unistenja\/\" target=\"_blank\">Pe\u0161\u010danik<\/a>\/<a href=\"https:\/\/www.socialeurope.eu\/2017\/07\/brexit-exterminating-angel\/\" target=\"_blank\">Social Europe<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reklo bi se da ovih dana niko, uklju\u010duju\u0107i i Britance, ne zna \u0161ta Britanci \u017eele od brexita<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-229308","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229308","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=229308"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229308\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=229308"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=229308"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=229308"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}