{"id":229264,"date":"2017-07-08T09:44:11","date_gmt":"2017-07-08T07:44:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=229264"},"modified":"2017-07-08T09:44:11","modified_gmt":"2017-07-08T07:44:11","slug":"lose-svakodnevne-navike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/07\/08\/lose-svakodnevne-navike\/","title":{"rendered":"Lo\u0161e svakodnevne navike"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/lose-i-dobre-navike.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/lose-i-dobre-navike.jpg\" alt=\"lose i dobre navike\" width=\"285\" height=\"177\" class=\"alignleft size-full wp-image-229266\" \/><\/a>Da li se \u010desto osje\u0107ate iscrpljeno? Stru\u010dnjaci upozoravaju da razlog za to mo\u017ee da se krije u svakodnevnim navikama zbog kojih organizam ostaje bez nitrijenata.<\/p>\n<p>To se odnosi \u010dak i na zdrave rituale, poput ispijanja \u010daja ili kori\u0161\u0107enja krema sa za\u0161titnim faktorom.<\/p>\n<p>Naime, pojedina hemijska jedinjenja, poput tanina u \u010daju i hlorogenske kiseline u kafi, se vezuju za razli\u010dite minerale u hrani i dodacima, i smanjuju njihovu apsorpciju.<\/p>\n<p>Kafa tako mo\u017ee da smanji apsorpciju gvo\u017e\u0111a za do 80 odsto ukoliko se konzumira sat vremena nakon obroka.<\/p>\n<p>Kafa i \u010daj tako\u0111e smanjuju apsorpciju drugih minerala, poput cinka, magnezijuma i kalcijuma.<\/p>\n<p>Manje je poznato i to da, ukoliko \u010desto konzumirate hranu bogatu vlaknima, morate da obezbijedite dovoljan unos kalcijuma putem mlijeka, mlije\u010dnih proizvoda i ora\u0161astih plodova, brokolija, mahunarki&#8230;<\/p>\n<p>Prekomjerna upotreba krema za sun\u010danje ili potpuno izbjegavanje sunca mo\u017ee da dovede do hroni\u010dnog nedostatka vitamina D, \u0161to je vrlo lo\u0161e za kosti. Ovaj nedostatak tako\u0111e \u0107e uticati na smanjenje apsorpcije kalcijuma iz hrane, pa razmislite o suplementima vitamina D.<\/p>\n<p>Nekoliko je studija, uklju\u010duju\u0107i izvje\u0161taje Svjetske zdravstvene organizacije pokazalo je da oralne kontraceptivne pilule mogu da smanje nivo folne kiseline, vitamina B2, B6, B12 i vitamina C i E u organizmu, kao i koli\u010dinu magnezijuma, selena i cinka.<\/p>\n<p>Uzrok ove pojave jo\u0161 nije poznat, ali mo\u017ee da bude rije\u010d o posljedici zadr\u017eavanja te\u010dnosti. Hormon estrogen i progestageni koji se koriste u pilulama uti\u010du na bubrege i regulaciju soli i te\u010dnosti. Postoji i bojazan da pilula mo\u017ee da smanji apsorpciju vitamina poput folne kiseline i pove\u0107a njihovo izlu\u010divanje kroz bubrege.<\/p>\n<p>Ni\u017ei nivoi vitamina B2 mogu da objasne glavobolje koje imaju pojedine pacijentkinje kada koriste ovu hormonsku terapiju. Zato je va\u017eno obogatiti ishranu velikim koli\u010dinama vo\u0107a i povr\u0107a, a ora\u0161asti plodovi, sjemenke i integralne \u017eitarice su odli\u010dan izvor vitamina i minerala.<\/p>\n<p>Ako suvi\u0161e \u010desto koristite aspirin, razmislite jo\u0161 jednom. Redovno uzimanje aspirina, \u010dak i kada je rije\u010d o malim dnevnim dozama kako bi se npr. smanjio rizik od sr\u010danog ili mo\u017edanog udara, mo\u017ee da uti\u010de na pojavu \u010dira ili krvarenja, pa se posavetujte sa ljekarem.<\/p>\n<p>Povremena upotreba aspirina, npr. za lije\u010denje glavobolje, je sasvim u redu, ali ako uzrokuje probleme sa varenjem, najbolje je izbjegavati ovaj lijek i potra\u017eiti savjet ljekara.<\/p>\n<p>Tportal.hr <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da li se \u010desto osje\u0107ate iscrpljeno? Stru\u010dnjaci upozoravaju da razlog za to mo\u017ee da se krije u svakodnevnim navikama zbog kojih organizam ostaje bez nitrijenata. To se odnosi \u010dak i na zdrave rituale, poput ispijanja \u010daja ili kori\u0161\u0107enja krema sa za\u0161titnim faktorom. Naime, pojedina hemijska jedinjenja, poput tanina u \u010daju i hlorogenske kiseline u kafi, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-229264","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229264","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=229264"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229264\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=229264"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=229264"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=229264"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}