{"id":229200,"date":"2017-07-07T07:51:36","date_gmt":"2017-07-07T05:51:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=229200"},"modified":"2017-07-07T07:51:36","modified_gmt":"2017-07-07T05:51:36","slug":"otkrivena-nova-subatomska-cestica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/07\/07\/otkrivena-nova-subatomska-cestica\/","title":{"rendered":"Otkrivena nova subatomska \u010destica"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/cern.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/cern-450x293.jpg\" alt=\"cern\" width=\"450\" height=\"293\" class=\"aligncenter size-large wp-image-70965\" \/><\/a>Fizi\u010dari koji rade na Velikom hadronskom sudara\u010du su objavili da su prona\u0161li novu subatomsku \u010desticu za koju se nadaju da bi mogla da objasni klju\u010dnu silu koja povezuje materiju, prenosi Beta.<\/p>\n<p>Rije\u010d je o \u010destici, tipu bariona, \u010dije se postojanje teorijski dugo pretpostavljalo, ali do sada nije eksperimentalno potvr\u0111ena.<\/p>\n<p>Barioni su subatomske \u010destice sastavljene od kvarkova, a najpoznatiji barioni su protoni i neutroni. Kvarkovi su jo\u0161 manje \u010destice i ima ih \u0161est tipova, podijeljenih na lake i te\u0161ke. Fizi\u010dari su kvarkovima dali zaista neobi\u010dna imena \u2013 gore (up), dolje (down), neobi\u010dnost (strange), \u0161arm (charm), dno (bottom) i vrh (top).<\/p>\n<p>Barioni su jedna od vrsta hadrona, odnosno \u010destica sastavljenih od kvarkova. Novoprona\u0111ena \u010destica se sastoji od dva \u0161armantna i jednog gornjeg kvarka i upe\u010datljvo za nju je \u0161to se sastoji od dva te\u0161ka kvarka.<\/p>\n<p>Po\u0161to postoji \u0161est vrsta kvarkova, teorijski su mogu\u0107e mnoge kombinacije, ali svi do sad opa\u017eeni barioni imaju najvi\u0161e jedan te\u017eak kvark. Fizi\u010dar sa Oksforda Gaj Vilkinson, koji je u\u010destvovao u eksperimentu, rekao je da je u Velikom hadronskom sudara\u010du na deli\u0107 sekunde stvoren barion nazvan &#8220;Xi cc&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;Nasuprot drugim barionima u kojim tri kvarka izvode slo\u017een ples jedan oko drugog, za barion s dva te\u0161ka kvarka se o\u010dekuje da djeluje kao planetarni sistem, gdje dva te\u0161ka kvarka igraju ulogu te\u0161kih zvijezda koje se okre\u0107u jedna oko druge, s lak\u0161im kvarkom koji orbitira oko ovog binarnog sistema&#8221;, rekao je Vilkinson.<\/p>\n<p>Portparol Velikog hadronskog sudara\u010da \u0110ovani Pasaleva je rekao da je prona\u0111eni barion s dva te\u0161ka kvarka od velikog zna\u010daja, po\u0161to \u0107e obezbijediti &#8220;jedinstveno oru\u0111e&#8221; za dalje istra\u017eivanje jake sile koja povezuje materiju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Fizi\u010dari koji rade na Velikom hadronskom sudara\u010du su objavili da su prona\u0161li novu subatomsku \u010desticu za koju se nadaju da bi mogla da objasni klju\u010dnu silu koja povezuje materiju, prenosi Beta. Rije\u010d je o \u010destici, tipu bariona, \u010dije se postojanje teorijski dugo pretpostavljalo, ali do sada nije eksperimentalno potvr\u0111ena. Barioni su subatomske \u010destice sastavljene od [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-229200","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229200","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=229200"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/229200\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=229200"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=229200"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=229200"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}