![\"evolucija\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/evolucija.jpg\")
<\/a>U Turskoj je donesen zakon o prekidu prou\u010davanja Darvinove teorije evolucije u \u0161kolama i na fakultetima. Posljednjih mjeseci i u kom\u0161ijskoj Srbiji podnijeta je peticija koja zahtjeva isto; zabranu izu\u010davanja Darvinove teorije evolucije.<\/p>\nUpravo ovu peticiju su potpisali brojni profesori, akademici, pravnici, doktori nauka, te sve\u0161tenici. Peticija je dostavljena Ministarstvu prosvjete i univerzitetima u Srbiji. Potpisnici u obrazlo\u017eenju peticije ka\u017eu kako \u201cglobalisti i ateisti koji danas u svetu zauzimaju najuticajnije pozicije, iz li\u010dnih i globalisti\u010dkih razloga, afirmi\u0161u teoriju evolucije i finansiraju promotere ove teorije\u201d. To je njihov osnovni argument zbog kojeg zahtijevaju da peticija ozbiljno bude uzeta u razmatranje.<\/p>\n
Apsurd svijeta<\/p>\n
Dakle, samo da se podsjetimo sa koje ta\u010dke bezglavo jurcamo u ovu utrku sa vremenom, naukom, a sve vi\u0161e mi se \u010dini, i zdravim razumom. \u017divimo u 21. stolje\u0107u. Ubje\u0111uju nas da je dr\u017eava u kojoj \u017eivimo sekularisti\u010dka. Zaklinjemo se sa rukom na srcu da smo otvoreni ljudi, \u0161irokih shvatanja; obrazovani, upu\u0107eni, tolerantni (\u010dime se posebno di\u010dimo smatraju\u0107i, valjda, da nekome ukazujemo \u010dast time \u0161to odlu\u010dimo da se ne mije\u0161amo u njegov \u017eivot i da ne zavirujemo u glavu bilo kome, bilo kada), a naj\u010de\u0161\u0107e volimo re\u0107i iz sveg glasa kako su se vremena promijenila i kako smo napredovali, razvili se kao ljudi, postali pametniji… \u0160ta li mislimo da je dovelo do toga kad se hvalimo tim \u201chumanisti\u010dkim\u201d napretkom? Evolucija o\u010dito ne, obzirom na ovo \u0161to se tenutno doga\u0111a i na odluku da decenijama i stolje\u0107ima nau\u010dnih radova istra\u017eivanja okrenemo le\u0111a. A \u0161ta je evolucija nego napredak? Razvoj?<\/p>\n
Valjda ba\u0161 u tom napretku i le\u017ei problem. Napredovali smo do toga da \u017eivimo u vremenu koje je postmodernizam potpuno preuzeo. Poku\u0161avaju\u0107i da ispitamo granice knji\u017eevnosti i umjetnosti oti\u0161li smo u krajnost i zaglavili u apsurdu svijeta u kojem ni\u0161ta mo\u017ee biti sve, a sve uglavnom postaje ni\u0161ta. Kada je Derida govorio o dekonstrukciji nisam sigurna da je mislio na ovo. \u010covjek je postao ma\u0161ina za razaranje. Preuzeli smo Sizifov posao stalno poni\u0161tavaju\u0107i sve \u0161to znamo, bri\u0161u\u0107i smisao svemu \u0161to je do ju\u010der bilo zakletva, ali bez ikakvog preispitivanja. Mi ne postavljamo pitanja da bismo dobili odgovore, mi tim pitanjima \u017eelimo ukazati koliko su oni prije nas bili u krivu. \u0160to vi\u0161e pogazimo, to manje imamo. U pukotine koje nastaju rastavljanjem svijeta na proste faktore, ne upisujemo nikakav smisao, samo svo neznanje i prazninu na\u0161ih \u017eivota trpamo tamo, misle\u0107i da, ako krpama pozatvaramo rupe, one vi\u0161e ne\u0107e biti vidljive.<\/p>\n
Kako rekoh, \u010desto se hvalimo \u010darima evolucije koje u\u017eivamo \u017eele\u0107i preko njih dokazati koliko smo pametniji (a sigurno i ljep\u0161i, jer, ne mo\u017eemo ozbiljno shvatati one koji ne bi bili makar konkurenti na nekom globalnom takmi\u010denju ljepote. Uostalom, svi vrli intelektualci znaju koliko je nepo\u0161tivanje pojaviti se u javnosti estetski nepodoban), a onda \u0161irom otvorenih ruku do\u010dekamo ideju o potpunom ignorisanju iste. Pozivamo na loma\u010du, di\u017eemo glas protiv, nadaju\u0107i se da \u0107e budu\u0107e generacije (nau\u010dene da ne razmi\u0161ljaju jer samo tako mogu ostvarit tu\u0111e ciljeve) potpuno zaboraviti na tu stra\u0161nu teoriju zavjere protiv \u010dovje\u010danstva koja je nekada postojala. Pozivamo se na sve nedostatke te teorije ne poku\u0161avaju\u0107i da je unaprijedimo ve\u0107 potpuno suprotno, da je oborimo u kona\u010dnici time dobivaju\u0107i ni\u0161ta. <\/p>\n
Ako uspijemo u tom naumu za koji visoki intlektualci, potpisnici \u017eivot daju da je ispravan, budu\u0107im generacijama ne pru\u017eamo nikakvo drugo rje\u0161enje. Ustvari, ta\u010dno, ne pru\u017eamo, ve\u0107 name\u0107emo. Te\u017eimo da postanemo dru\u0161tvo kreacionista bez i jednog valjanog razloga za\u0161to uop\u0161te svi moramo isto misliti. Mo\u017eda je samo ovima koji nas vode lak\u0161e re\u0107i da smo nastali od Boga, od uzvi\u0161enog, svemogu\u0107eg bi\u0107a \u010dija kazna \u0107e nas sti\u0107i ako odstupimo od Njegovog puta. A Njegov put nam oni kroje, jer, lak\u0161e je sijati strah i vladati me\u0111u neznalicama, nego se boriti sa znanjem i vje\u010dito tragati za odgovorima poku\u0161avaju\u0107i spoznati \u0161to vi\u0161e. Na\u0161e \u017eelje treba da zavr\u0161e svoj put na kraju male ulice, i tu\u017eno stanu pod uga\u0161enom uli\u010dnom lampom gledaju\u0107i u mrak. Nama su svi drugi putevi i raskrsnice blokirani i ne znamo da na drugom kraju svijeta sunce tek izlazi. <\/p>\n
Teorija evolucije<\/p>\n
U jednoj dr\u017eavi koja je, po svome dr\u017eavnom ure\u0111enju koje je teorijski na snazi, sekularna, ova vrsta dileme ne bi smjela uop\u0161e da postoji. Univerzitet je u vlasti dr\u017eave, samim time, djeluje po zakonima te iste dr\u017eave, a ti zakoni zabranjuju uplitanje religije u bilo koji segment dru\u0161tva. Mladi ljudi na fakultetima i u \u0161kolama imaju pravo, i mora im biti obezbije\u0111eno, da \u010duju i nau\u010de \u0161ta ka\u017ee i druga strana. A onda, kada spoznaju \u0161ta nauka nala\u017ee, kada uvide sve prednosti i mane teorija kojima ih se u\u010di, imaju puno pravo da misle \u0161ta \u017eele. Da pristanu na jedno ili drugo. Mo\u017eda \u010dak prihvate oboje, ili do\u0111u do novih odgovora.<\/p>\n
\u0160to vi\u0161e znanja ljudima pru\u017eimo, to vi\u0161e mo\u017eemo o\u010dekivati za uzvrat. Ali, ako ih ve\u0107 na po\u010detku osudimo na uskogrudnost, oduzmemo im mogu\u0107nost izbora, sakrijemo od njih ono \u0161to ljudi decenijama znaju, mi u\u010destvujemo u intelektualnom istrebljenju generacija i generacija ljudi i humanizam svodimo na minimum. Sljede\u0107i korak bi, valjda, bio potpuno izbacivanje nau\u010dnih predmeta iz sistema obrazovanja. Samo, nema potrebe da se \u010deka na to godinama, kao \u0161to sve \u010dekamo. To \u201czlo\u201d treba u korijenu sasje\u0107i jer nam je sada ve\u0107 potpuno jasno da je odgovor na sva: \u201cKako-za\u0161to\u201c, jednostavno: Bog je tako uredio i Bog je to stvorio. Bud\u017eet dr\u017eave \u0107e se enormno pove\u0107ati, rije\u0161i\u0107e se problem nezaposlenih (ljudi ne\u0107e mo\u0107i da rade jer ne\u0107e zavr\u0161avati fakultete), redovi kod doktora \u0107e se smanjiti jer \u0107emo molitvama sve rje\u0161avati… \u0160ta \u0107e nama evolucija kada smo ovoliko pametni.<\/p>\n
A, tek da se podsjetimo protiv \u010dega se borimo: evolucija je teorija o nastanku i razvoju \u017eivota. Teorija evolucije tvrdi da razli\u010diti tipovi \u017eivotinja i biljaka, ustvari, poti\u010du od drugih tipova koji su ranije postojali. Ona podrazumijeva razvoj \u017eivih organizama od jednostavnih prema slo\u017eenima. Dakle, to je proces u kojem nizom promjena i razvojnih stepena kroz koje prolazi, organizam, ili skupina organizama, sti\u010de karakteristi\u010dna morfolo\u0161ka i fiziolo\u0161ka svojstva. Na osnovu tih informacija, Darvin je u 19. stolje\u0107u do\u0161ao do spoznaje, koja, sigurno je da ima svojih nedostataka ili nedosljednosti, ali koja ima veliki zna\u010daj za razvoj nauke o \u010dovjeku, ali svakako i upori\u0161ta u nau\u010dnom smislu. Njegova teorija evolucije se temelji na prirodnoj selekciji koja podrazumijeva uni\u0161tavanje jedinki slabije prilago\u0111enih \u017eivotnim uslovima a podr\u017eava i uti\u010de na razvoj onih bolje prilago\u0111enih. One su uvijek uslovljene vanjskim i unutra\u0161njim (poslije je dokazano da je to, ustvari, pitanje genetike o kojoj Darvin u to vrijeme nije imao mnogo znanja) faktorima.<\/p>\n
Dakle, ako u\u010dimo o razvoju ljudi od kamenog doba do danas, i sami se pozivamo na promjene koje smo i kao dru\u0161tvo i kao ljudska vrsta do\u017eivjeli, ali ne mo\u017eemo, bez da barem ne razmislimo, kategori\u010dno odbiti elemente Darvinove teorije koji su o\u010dito smisleni. Da li vjerujemo u nauku ili u Boga to je manje bitno; sigurno je to da, ako stvarno vjerujemo, onda se ne smijemo bojati promi\u0161ljati o tome i \u010duti i drugu stranu. Jer istinska vjera je kao stijena, nesalomiva. I zato, \u0161to vi\u0161e spoznaje omogu\u0107imo mladim ljudima, to mo\u017eemo biti sigurniji i u njihovu, i u budu\u0107nost svijeta, jer \u0107emo znati da su saznali sve \u0161to je ljudskom rodu poznato. <\/p>\n