{"id":228430,"date":"2017-06-23T08:12:25","date_gmt":"2017-06-23T06:12:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=228430"},"modified":"2017-06-23T08:14:31","modified_gmt":"2017-06-23T06:14:31","slug":"kraj-osamdesetih-bio-je-moment-propustenih-prilika-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/06\/23\/kraj-osamdesetih-bio-je-moment-propustenih-prilika-2\/","title":{"rendered":"Kraj osamdesetih bio je moment propu\u0161tenih prilika"},"content":{"rendered":"

Razgovarao: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p>\n

\"LjubicaPovjesni\u010darka Ljubica Spaskovska u Velikoj Britaniji radi na projektu istra\u017eivanja pada dr\u017eavnog socijalizma u globalnoj perspektivi. U sklopu njega bavi se istra\u017eivanjem nesvrstanog pokreta preko jugoslavenske vanjske politike. U polje njenog interesa spada i povijest na\u0161eg socijalizma, koje se dotakla u svojoj monografiji \u2018Posljednja jugoslavenska generacija; Ponovno promi\u0161ljanje omladinske politike i kultura u kasnom socijalizmu\u2019 (\u2018The Last Yugoslav Generation; The Rethinking of Youth Politics and Cultures in Late Socialism\u2019, Manchester University Press, 2017).<\/p>\n

Za\u0161to ste se odlu\u010dili napisati knjigu o kulturi i politici 1980-ih u Jugoslaviji kroz generacijsku optiku? Predmet va\u0161eg istra\u017eivanja su oni ro\u0111eni izme\u0111u 1954. i 1969., \u2018generacija krize\u2019.<\/strong><\/p>\n

Moja generacija ro\u0111ena u osamdesetima odrasla je uz odjeke muzi\u010dkog, filmskog i celovitog tog kulturnog nasle\u0111a poznog socijalizma osamdesetih. Slu\u0161ali smo kako stariji tinejd\u017eeri sviraju EKV, gledali starije skopske pankere izdaleka, sa me\u0161avinom strahopo\u0161tovanja i divljenja i\u0161li na koncerte novih rok pank bendova u skopskom Omladinskom kulturnom centru. Jugoslavija nije vi\u0161e postojala, mi smo bili pretposlednja generacija pionira, ali uhvatili smo zalazak ili sumrak osamdesetih. Dobro se se\u0107am pobede na Evroviziji 1989., svetskog nogometnog kupa u Italiji 1990. i pasioniranog navijanja, ali i YUTEL-ovog apela za mir, koji mi je u\u010diteljica dala da pro\u010ditam ispred svih \u0161kolaraca, u de\u010dijem odmarali\u0161tu na Prespanskom jezeru u leto 1991.<\/p>\n

Ovo je moj poku\u0161aj ne samo da razumem generaciju mojih roditelja i konstelaciju koja je stvorila tu fascinantnu kulturnu produkciju osamdesetih, ve\u0107 i da dekonstrui\u0161em neke historijski revizionisti\u010dke \u010dinjenice o totalitarnosti tog dru\u0161tva i retroaktivno konstruirano disidentstvo. Najvi\u0161e je pisano o slovena\u010dkoj omladinskoj, alternativnoj kulturi, naro\u010dito o \u2018Mladini\u2019. Meni je bio cilj da izbegnem taj pristup \u2018metodolo\u0161kog nacionalizma\u2019 i da ispri\u010dam pri\u010du omladinske kulture i politi\u010dkog aktivizma u osamdesetima u njenom autenti\u010dnom historijskom okviru \u2013 onom jugoslovenskom.<\/p>\n

Nesvrstani pank<\/em><\/p>\n

O kojim generacijama ro\u0111enima u SFRJ i njihovim politi\u010dkim smjenama se u nas uop\u0107e radilo? O prvoj i zadnjoj, ispada?<\/strong><\/p>\n

Sociolog \u0110or\u0111e Uskokovi\u0107 pisao je 1982. da u Jugoslaviji postoje tri dominantne generacije: ratna, partizanska generacija koja je iznela antifa\u0161isti\u010dku i socijalisti\u010dku revoluciju i zapo\u010dela obnovu zemlje, zatim posleratna generacija koja je \u2018vlastiti egoizam u velikoj meri ugradila u dru\u0161tveni i politi\u010dki sistem\u2019 i mlada generacija, stasala u sedamdesetima i osamdesetima koja se suo\u010dava sa kontradiktornostima normativnog i realnog stanja u dru\u0161tvu. U osamdesetima se de\u0161ava ta krucijalna promena generacija: dok je 58 posto \u010dlanova Centralnog komiteta SKJ iz 1982. sudelovalo u Narodnooslobodila\u010dkom ratu, u 1986. samo njih 24 posto je bilo deo partizanske generacije.<\/p>\n

Problem generacija mo\u017ee se sa\u017eeti kao \u2018povezanost osobnog vremena (\u017eivotnog ciklusa) i dru\u0161tvenog vremena (historije)\u2019, tako da jedna sociolo\u0161ka i politi\u010dka ili historijska generacija zapravo mo\u017ee obuhvatiti nekoliko biolo\u0161kih generacija. To je pristup u mojoj knjizi. Generacijska optika je bila vrlo prisutna i u jugoslovenskim sociolo\u0161kim istra\u017eivanjima o omladini, a postojao je i jedan jako suose\u0107ajan diskurs prema njoj. \u010cak do viktimizacije starijih, u tim studijama, koja se mo\u017ee protuma\u010diti kao implicitna dru\u0161tvena kritika. Na primer, Sr\u0111an Vrcan 1982. pi\u0161e da \u2018suvremeno pokoljenje omladine predstavlja danas onaj segment populacije na\u0161eg dru\u0161tva koji mora podnijeti \u017ertve i li\u0161avanja radi posljedica onoga na\u010dina djelovanja za koje ne nosi nikakvu odgovornost i u raspodjeli blagodati kojeg uop\u0107e nije sudjelovalo\u2019. Tako\u0111er, postojao je konsenzus da nova generacija mladih postaje vi\u0161estruko ranjiva jer je izlo\u017eenija \u2018agresiji\u2019 rastu\u0107e birokratizacije dru\u0161tva i umno\u017eenih ekonomskih problema, po\u0161to je dru\u0161tvo zapalo u tzv. dupleks mladosti. A to zna\u010di u paradoks da istovremeno veli\u010da i sumnji\u010di svoju omladinu, da vladaju stanoviti paternalizam i pedagogiziraju\u0107a pozicija prema generaciji koja sledi.<\/p>\n

Klasni pristup i tada je izbjegavan? Navodno zato \u0161to se sam sistem pozivao na vlast radni\u010dke klase. A danas se izbjegava jer se ne poziva?<\/strong><\/p>\n

Predsedni\u0161tvo Saveza socijalisti\u010dke omladine Jugoslavije (SSOJ) 1983. inicira JUPIO \u2013 Jugoslovenski program za istra\u017eivanje omladine, koji je zami\u0161ljen kao dugoro\u010dni program interdisciplinarnog, empirijskog i teorijskog nau\u010dnog istra\u017eivanja jugoslovenske mlade generacije. Na\u010din na koji je bio koncipiran uzorak govori o tome kakva je bila vizija o interakciji generacijskog i klasnog. Analiza je provedena na uzorku od 6.215 ispitanika u dobi izme\u0111u 14 i 27 godina (29 za mlade zemljoradnike), podeljenih u pet grupacija: srednjo\u0161kolska omladina, studentska omladina, nezaposlena omladina, zaposlena omladina i mladi poljoprivrednici. Raskorak izme\u0111u studentske i urbane i radni\u010dke i omladine sa sela je bio jedan od razloga za\u0161to je Partija 1974. odlu\u010dila da ukine samostalne Saveze studenata i spoji ih sa Savezom omladine u novi Savez socijalisti\u010dke omladine Jugoslavije. Dru\u0161tveno-politi\u010dki organi su i u osamdesetima predupre\u0111ivali da omladinska \u0161tampa ima jedan jako restriktivan okvir i da ne predstavlja nestudentsku, radni\u010dku i seosku omladinu i njihove interese. Ali to ne zna\u010di da omladinska \u0161tampa nije u\u010destvovala u debatama o sve ve\u0107em klasnom raslojavanju jugoslovenskog dru\u0161tva: \u2018Mladost\u2019 je 1986. pisala o \u2018socijalisti\u010dkoj oligarhiji\u2019, \u2018Na\u0161 stav\u2019 o aferi Neum i \u2018crvenoj bur\u017eoaziji\u2019, a Polet je 1984. objavio ironi\u010dni poziv na natje\u010daj za fotku najlep\u0161e, najbogatije, najrasko\u0161nije i radni\u010dkoj klasi najnedostupnije ku\u0107e na teritoriji SFRJ. JNA, Omladinske radne akcije i kongresi SSOJ-a bili su forumi u osamdesetima, gde su se urbana i seoska, te radni\u010dka i studentska omladina mogle susresti. Deo govora jednog delegata na kongresu SSOJ-a 1982. koji citiram u knjizi ilustrira ovu podelu: \u2018Du\u017ean sam, u ime djece rudara, koji nemaju vremena za jesti jer kopaju ugljen za na\u0161e novovalovce, punkere i ostale neradnike da bi se ugrijali\u2026 Molim vas, budimo politi\u010dki svjesni i ujedinjeni jer smo se zaklinjali na\u0161em dragom drugu Titu, da nikada ne\u0107emo napustiti svoj put. Nisam dovoljno obrazovan da bih se izrazio stranim rije\u010dima, ali znam samo da bih dao svoj \u017eivot za bratstvo i jedinstvo, za obranu i razvoj na\u0161e drage nesvrstane socijalisti\u010dke Jugoslavije.\u2019
\n
\nI neka djeca rudara sudjelovala su u pokretu \u2018neradnika\u2019. A da socijalizam treba ponovno razviti sada pi\u0161e na engleskom. Va\u017ena je bila pozicija \u2018izme\u0111u\u2019 SSOJ-a i ona omladinske \u0161tampe?<\/strong><\/p>\n

Kada sam po\u010dela raditi istra\u017eivanje u Beogradu i prvi put prolistala \u2018Drugom stranom \u2013 almanah novog talasa u SFRJ\u2019 i magazin \u2018Potkulture\u2019 \u2013 obe publikacije Istra\u017eiva\u010dko-izdava\u010dkog centra Saveza socijalisti\u010dke omladine Srbije \u2013 znala sam da to nije samo slovena\u010dka pri\u010da, pri\u010da liberalne slovena\u010dke omladinske organizacije, ali i da nigde u socijalisti\u010dkoj Evropi ne postoji ni\u0161ta usporedivo. Apsolutno me fascinirala omladinska \u0161tampa: nisu tu samo \u2018Mladina\u2019 i \u2018Polet\u2019, nego i makedonski \u2018Mladi borec\u2019, srpski \u2018Student\u2019, sarajevski \u2018Na\u0161i dani\u2019 i \u2018Valter\u2019, zagreba\u010dki \u2018Studentski list\u2019, jugoslovenska\/federalna \u2018Mladost\u2019, koji su za dana\u0161nje standarde i novinarske kriterije avangardni. Ono \u0161to je fascinantno je da je omladinska organizacija, tj. dr\u017eava, ulagala velik novac, a razlog je bio da na \u010delo gradskih, a kasnije i republi\u010dkih omladinskih saveza i njihovih kulturnih komisija, studentskih i omladinskih kulturnih centara i omladinskih novina do\u0111u ljudi koji ta\u010dno znaju kamo usmeriti i \u0161to \u017eele uraditi sa resursima dostupnim omladinskoj infrastrukturi, koji im stoje na raspolaganju. S druge strane, jugoslovensko samoupravljanje i decentraliziranost sistema su dodatno omogu\u0107ivali \u0161irenje te infrastrukture: na primer, zagreba\u010dki Omladinski radio osnovan je 1982. na inicijativu i pod okriljem Studentskog servisa (deo Studentskog centra) i zagreba\u010dkog Saveza socijalisti\u010dke omladine.<\/p>\n

Zanimljivi su primjeri pisma \u010ditalaca iz Jugoslavije 1970-ih i 1980-ih britanskoj muzi\u010dkoj \u0161tampi, \u2018Melody Makeru\u2019 i \u2018New Musical Expressu\u2019?<\/strong><\/p>\n

Jugoslovenski \u010ditaoci se konstantno \u017eale za\u0161to njihovi omiljeni muzi\u010dki magazini svrstavaju Jugoslaviju iza \u017eeljezne zavjese. Napokon Kris Bon po\u010detkom 1980. dolazi u Jugoslaviju i sumira svoje impresije u \u010dlanku \u2018Nesvrstani pank\u2019 (Non-aligned punk) u \u2018Melody Makeru\u2019. On citira Igora Vidmara koji mu ka\u017ee: \u2018Za mene punk je znak otvorenosti na\u0161eg dru\u0161tva, posljedica cijelog dru\u0161tvenog razvoja Jugoslavije, iako o\u010dito ima svoje protivnike [\u2026] vjerujem i mislim da sam pod utjecajem marksisti\u010dke teorije dijalekti\u010dkog materijalizma na taj na\u010din, da je jedini na\u010din da se borimo iznutra, negiraju\u0107i ih na vlastitom polju [\u2026] Punk je pozitivan odgovor, jer uzima glazbeni oblik engleskog punk rocka, ali teme i pitanja su doma\u0107i.\u2019<\/p>\n

Osamdesete u Britaniji<\/em><\/p>\n

Progla\u0161avanjem omladinske kulture u cjelini socijalisti\u010dkom kulturom implicira se da je sva rock muzika, filmovi, stripovi, imala neke izgra\u0111ene stavove spram dru\u0161tvenog ure\u0111enja u kojemu je \u017eivjela?<\/strong><\/p>\n

Mislim da ne \u2013 mo\u017eda mo\u017eemo re\u0107i da je ona bila socijalisti\u010dka by default, po\u0161to je dru\u0161tveni sustav bio socijalisti\u010dki, ali u tom smislu nije bila socijalisti\u010dka by design. Referentni okviri omladinske kulture u svim oblastima koje pominjete bili su zapadnoevropski, a stavovi spram dru\u0161tvenog anga\u017eiranja bili su naj\u010de\u0161\u0107e na nivou kritike, ali ne i jasno izgra\u0111ene alternativne ili \u010dak neke antisocijalisti\u010dke politi\u010dke i ideolo\u0161ke vizije. Ustvari, ta kritika je \u010desto bila kritika slijeva i upravo targetirala neprincipijelnost elita, nedosledno sprovo\u0111enje samoupravljanja i raskorak izme\u0111u proklamovanih vrednosti i dru\u0161tvene stvarnosti.
\n
\nPogled na osamdesete danas ipak ostaje u crno-bijelom svijetu? S jedne strane \u2018relaksiranje atmosfere\u2019, \u2018otvaranje\u2019 i \u2018\u0161irenje slobode\u2019, s druge zameci sveg zla koje nas do danas ne pu\u0161ta?<\/strong><\/p>\n

Mo\u017ee se re\u0107i da je kraj osamdesetih u Jugoslaviji \u2018moment propu\u0161tenih prilika\u2019. Dru\u0161tvo je postepeno i\u0161lo ka ve\u0107im slobodama, a strani analiti\u010dari su progla\u0161avali Pokret nesvrstanih pravim moralnim pobednikom u hladnom ratu. Jugoslavija je bila protiv izgradnje Berlinskog zida, protiv blokovske podele, protiv sovjetske invazije u Afganistanu, protiv aparthejda u Ju\u017enoj Africi, aktivno je u\u010destvovala u grupi neutralnih i nesvrstanih zemalja u Helsin\u0161kom procesu, na Konferenciji za evropsku bezbednost i saradnju te verovatno s pravom smatrala da je za vreme hladnog rata bila na pravoj strani historije.<\/p>\n

To vrijeme u Jugoslaviji jo\u0161 nisu osamdesete u Thatcher-Reaganovu svijetu?<\/strong><\/p>\n

Osamdesete u Britaniji su puno nasilnije: \u0161trajk rudara, vojno stanje i gra\u0111anski rat u Severnoj Irskoj, inflacija i nezaposlenost. Naravno, Jugoslavija ima svoju Severnu Irsku, mada puno benigniju verziju \u2013 Kosovo, svoje \u0161trajkove, inflaciju. U Britaniji se danas debatira o zna\u010denju pojma Britishness, kao \u0161to se u SFRJ diskutiralo o zna\u010denju jugoslovenstva u osamdesetima.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljubica Spaskovska: Dru\u0161tvo je postepeno i\u0161lo ka ve\u0107im slobodama, a strani analiti\u010dari su progla\u0161avali Pokret nesvrstanih pravim moralnim pobednikom u hladnom ratu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-228430","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/228430","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=228430"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/228430\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=228430"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=228430"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=228430"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}