{"id":228292,"date":"2017-06-21T07:00:24","date_gmt":"2017-06-21T05:00:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=228292"},"modified":"2017-06-20T21:37:19","modified_gmt":"2017-06-20T19:37:19","slug":"kako-nauciti-djecu-i-mlade-da-prepoznaju-lazne-vijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/06\/21\/kako-nauciti-djecu-i-mlade-da-prepoznaju-lazne-vijesti\/","title":{"rendered":"Kako nau\u010diti djecu i mlade da prepoznaju la\u017ene vijesti?"},"content":{"rendered":"

\"fake-news\"<\/a>Kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i prepoznavanje slojeva medijskog sadr\u017eaja me\u0111u osnovama su medijske pismenosti. No, kako u praksi nau\u010diti mlade da prepoznaju la\u017ene sadr\u017eaje plasirane na internetu?<\/p>\n

Nove generacije odrasle su sa internetnom na na\u010din na koji mnogi od nas nisu \u2013 web je u njihovim \u017eivotima tu od po\u010detka i nisu ga morali savladavati kao starije generacije. No, unato\u010d tome, istra\u017eivanja pokazuju da digitalne generacije nisu mnogo bolje od ostalih u razlikovanju istine i fikcije na internetu.<\/p>\n

Da li mladi mogu prepoznati reklamu maskiranu kao tekst?<\/p>\n

Da li mogu provjeriti autenti\u010dnost slike objavljene na Facebooku?<\/p>\n

Da li znaju provjeriti izvore skandaloznih tvrdnji koje pro\u010ditaju u naslovima popularnih vijesti?<\/p>\n

Provjeravaju li informacije prije nego \u0161to ih dalje podijele na svojim kanalima?<\/strong><\/p>\n

Istra\u017eivanje koje su nau\u010dnici Univerziteta Stanford sproveli me\u0111u ameri\u010dkim srednjo\u0161kolcima pokazuje da je odgovor na svako od ovih pitanja “ne”, a nemamo razloga da vjerujemo ni da je situacija u zemljama na\u0161eg podru\u010dja mnogo bolja.<\/p>\n

Fenomeni la\u017enih vijesti i \u201cpost-istine\u201d, koji su obilje\u017eili proteklu godinu, te sve ve\u0107i broj satiri\u010dnih i izmi\u0161ljenih tekstova koji su dizajnirani da izgledaju kao redovne vijesti, vratili su u fokus va\u017enost medijske pismenosti, kao najboljeg oru\u017eja koje imamo na raspolaganju za borbu sa \u0161irenjem i podlo\u017eno\u0161\u0107u la\u017enim sadr\u017eajima na internetu.<\/p>\n

Istra\u017eivanja pokazuju da izlo\u017eenost treninzima iz podru\u010dja medijske pismenosti smanjuje mogu\u0107nost vjerovanja u neta\u010dne infromacije \u010dak i kada se one poklapaju sa politi\u010dkim stavovima pojedinca.<\/p>\n

No, \u010dak i kad zanemarimo \u010dinjenicu da su mladi sa podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije neki od najpoznatijih proizvo\u0111a\u010da la\u017enih vijesti na planeti, situacija sa medijskom pismeno\u0161\u0107u u na\u0161em regionu nije sjajna. Nedavno istra\u017eivanje provedeno u evropskim zemljama pokazuje da su vode\u0107i akteri na polju razvoja medijske pismenosti nevladine organizacije i neformalni edukativni programi, te da slu\u017ebeni obrazovni kurikulumi jo\u0161 uvijek kaskaju za potrebama fukcionisanja u modernom medijskom okru\u017eenju.<\/p>\n

Dok \u010dekamo reforme obrazovnih sistema i a\u017euriranje kurikuluma, kako konkretno ukazati mladima na oprez pri konzumaciji medijskih sadr\u017eaja? Koje im alate preporu\u010diti za jednostavnu provjeru autenti\u010dnosti sadr\u017eaja i istinitosti informacija? Kako da prepoznaju la\u017ene vijesti i razmisle prije nego ih podijele na svojim profilima? <\/p>\n

Udruge GONG i Kurziv iz Hrvatske se ve\u0107 dugi niz godina bave organizacijom aktivnosti \u010diji je cilj razvoj medijske pismenosti i po\u010detkom godine su ste\u010deno iskustvo odlu\u010dili objediniti u priru\u010dniku pod nazivom \u201c\u010citajmo izme\u0111u redaka\u201d, koji edukatorima nudi niz konkretnih vje\u017ebi i zadataka koje mogu upotrijebiti u radu sa mladima.<\/p>\n

La\u017ene vijesti \u010desto dolaze sa portala koji imaju \u010dudne URL adrese i koriste mnogo velikih slova i rije\u010di poput \u201cskandalozno\u201d, \u201c\u0161okantno\u201d i \u201cnevjerovatno\u201d u naslovima, no nekada su dizajnirane da izgledaju kao redovne vijesti medijskih organizacija, te je tada potreban ve\u0107i oprez.<\/p>\n

Provjeriti da li su vjerodostojne medijske organizacije prenijele istu vijest, ko je vlasnik sajta sa kojeg vijest dolazi, da li se vijest nalazi u internet bazi urbanih legendi\/dokazano la\u017enih vijesti, te da li \u201c\u0161okantna\u201d slika zaista prikazuje ono \u0161to prikazuje, koraci su provjere koje je jednostavno provesti zahvaljuju\u0107i besplatnim internet alatima. <\/p>\n

Ipak, alata je mnogo, a procesi verifikacije internet sadr\u017eaja \u010desto su zahtjevni i dugotrajni, zbog \u010dega je provjera informacija izazov i za profesionalce i mo\u017ee zvu\u010dati kao prevelik zalogaj za prosje\u010dnog korisnika dru\u0161tvenih mre\u017ea.<\/p>\n

Pored generalnog opreza i dugotrajnog razvoja kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, edukatorima se preporu\u010duje da se pozovu na prirodnu averziju tinejd\u017eera prema autoritetu (\u201cHo\u0107ete vjerovati meni ili \u0107ete misliti svojom glavom?\u201d) te da u\u010denicima uka\u017eu na ovu jednostavnu smjernicu:<\/p>\n

\u201cNe morate provjeriti svaku informaciju, samo onu na koju namjeravate reagovati \u2013 glasati ili protestovati na osnovu informacije, podijeliti je na mre\u017eama, pozvati druge na akciju. Tada biste trebali znati o \u010demu govorite\u201d.<\/p>\n

Media.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

La\u017ene vijesti \u010desto dolaze sa portala koji imaju \u010dudne URL adrese i koriste mnogo velikih slova i rije\u010di poput \u201cskandalozno\u201d, \u201c\u0161okantno\u201d i \u201cnevjerovatno\u201d u naslovima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-228292","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/228292","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=228292"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/228292\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=228292"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=228292"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=228292"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}