{"id":228235,"date":"2017-06-20T07:00:50","date_gmt":"2017-06-20T05:00:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=228235"},"modified":"2017-06-20T12:18:15","modified_gmt":"2017-06-20T10:18:15","slug":"zasto-feminizam-mora-biti-antikapitalisticki","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/06\/20\/zasto-feminizam-mora-biti-antikapitalisticki\/","title":{"rendered":"Za\u0161to feminizam mora biti antikapitalisti\u010dki"},"content":{"rendered":"

\"Emily<\/a>Pi\u0161e: Emily-Eisner <\/strong><\/p>\n

Za\u0161to se, dakle, socijalizam sa svojom o\u0161trom kritikom i mo\u0107nom eksploatacijom destruktivne logike i nepravednosti kapitalizma \u010dini tako irelevantnim \u2013 posebno mnogim feministkinjama koje se bore sa sve gorim globalnim uvjetima za \u017eene?
\n Teresa Ebert, “Towards A Red Feminism”[1]<\/p>\n

Bez ru\u0161enja kapitalisti\u010dkog ekonomskog sistema, za \u0161to se bore i organiziraju socijalisti\/kinje i komunisti\/kinje, ne mo\u017eemo osloboditi \u017eene i sve druge opresirane.<\/p>\n

Nellie Wong, “Socialist Feminism: Our Bridge to Freedom”[2]
\n<\/em>
\nKako bismo shvatili za\u0161to kapitalizam mora biti antikapitalisti\u010dki, moramo shvatiti \u0161to kapitalizam jest. Kapitalizam je ekonomski sistem ili oblik proizvodnje. Svi ekonomski sistemi, organiziraju\u0107i kako ljudi rade, stvaraju, distribuiraju dobra i odnose se jedni prema drugima, \u010dine temelj na kojemu je strukturiran ostatak dru\u0161tva, kao \u0161to su kultura, politika, obitelj i mediji. Kapitalizam karakterizira privatno vlasni\u0161tvo nad sredstvima proizvodnje, \u0161to zna\u010di nad zemlji\u0161tima, tvornicama, nekretninama i tako dalje. Tako\u0111er, karakterizira ga tr\u017ei\u0161na ekonomija i proizvodnja zasnovana za razmjeni vrijednosti, a ne na upotrebi vrijednosti.<\/p>\n

To zna\u010di da je proizvodnja dobara zasnovana na tome za koliko vrijednosti mogu biti razmijenjena, umjesto na tome kolika im je upotrebna vrijednost kako bi zadovoljili potrebe ljudskih bi\u0107a. Nadalje, kapitalizam karakterizira pla\u0107eni rad. Radnici_e ne dobivaju naknadu\/kompenzaciju za stvarnu vrijednost svoga rada, ve\u0107 na osnovi minimalnog standarda koji je potrebama kako bi se odr\u017eali na \u017eivotu i dalje radili.[3] Budu\u0107i da su sredstva proizvodnje (tvornica, farma itd.) u vlasni\u0161tvu pojedinca\/ki ili korporacije koji \u017eele stvoriti maksimalnu koli\u010dinu profita u natjecanju s drugim firmama na tr\u017ei\u0161tu, rad ima svoju cijenu u proizvodnji robe, ba\u0161 kao \u0161to cijenu imaju i sirovi materijali. Stoga, cijena rada mora biti minimizirana, \u0161to spu\u0161ta pla\u0107e prema najni\u017eem legalnom i prakti\u010dnom standardu. [4] Zato je vlasni\u0161tvo nad robljem, kao institucija koja omogu\u0107ava i legitimizira nekompenzirani ljudski rad, bilo toliko ra\u0161ireno i ekonomi\u010dno u svijetu ekonomije sve do ukinu\u0107a robovlasni\u0161tva. Nepla\u0107eni rad je optimalan za kompetitivnu proizvodnju u tr\u017ei\u0161noj razmjeni.<\/p>\n

Kapitalizam, poput robovlasni\u010dkih demokracija iz klasi\u010dnog doba i feudalno-monarhisti\u010dkih sistema srednjeg vijeka, stvara klasno dru\u0161tvo u kojemu vrlo mali postotak stanovni\u0161tva koje posjeduje imetak i koje se dokopa ogromnog bogatstva ubire vi\u0161ak vrijednosti (tj. “profit” kada govorimo o proizvodnji) od rada velikog broja ljudi. Kapitalizam pokre\u0107e tr\u017ei\u0161no natjecanje. Nema prostora za stagnaciju. Ako neki kapitalist ne snizi cijenu rada i materijala kako bi pod svaku cijenu maksimizirao profit, drugi kapitalist ho\u0107e, i tako \u0107e izbaciti onog prvog iz posla. Zato je kapitalizam sistem koji zahtijeva beskona\u010dan rast, \u0161to zna\u010di okrutnu destrukciju ljudskih i prirodnih resursa i fundamentalno ne mo\u017ee i ne\u0107e tro\u0161iti dodatni novac kako bi bio dobar i brinuo za ljude ili okoli\u0161 koje iskori\u0161tava.<\/p>\n

Pod klasnom hijerarhijom koja je kapitalizmu nu\u017ena, veliki broj ljudi (\u010diji rad stvara cjelokupnu vrijednost i pokre\u0107e svijet) jedva opstaje s niskim pla\u0107ama i subjekt su kroni\u010dne nezaposlenosti zbog ekspanzije i ugovora globalnih tr\u017ei\u0161ta, te im je uskra\u0107en pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi te rade i \u017eive u siroma\u0161nim materijalnim uvjetima. Danas kapitalizam izrabljuje ogroman broj ljudi. Na Zapadu nije stvorio samo transatlantsko ropstvo, kolonijalizam, imperijalizam i razli\u010dite oblike rasizma, ve\u0107 se trenutno odr\u017eava na i podr\u017eava kulturalni i strukturalni rasizam kao na\u010din obezvrje\u0111ivanja ne-bijelog rada za svoju jeftinu korist. Kulturalni sistemi bijele supremacije i anti-crnih politika sprje\u010davaju bijelo radni\u0161tvo od ujedinjavanja s crnim protiv kapitalizma, zbog straha da \u0107e na tr\u017ei\u0161tu “crni rad” postati jednako vrednovan i kompetitivan “bijelom radu”.<\/p>\n

Patrijarhat i mu\u0161ka supremacija postojali su i prije razvoja kapitalizma i industrijalizacije. No, kapitalizam koristi mu\u0161ku supremaciju za vlastitu korist. Kao \u0161to je prije obja\u0161njeno, mu\u0161ka supremacija stvara rod kako bi razvrstao ljudska bi\u0107a u hijerarhiju spolova. Ovi hijerarhijski koncepti roda zauzvrat se “naturaliziraju” kao biolo\u0161ki determinirani i neizbje\u017eni. Kapitalizam “kupi plijen” takvih kulturalnih koncepata o inferiornom \u017eenskom rodu kako bi snizio vrijednost rada koji je namijenjen \u017eenama: “priprema hrane, lije\u010denje, izrada odje\u0107e, briga o djeci”.[5] Maskulini [mu\u0161ki] rod, koji je stvoren da perpetuira mu\u0161ku supremaciju, naturalizira ideju da mu\u0161ki rad uklju\u010duje upravljanje, vo\u0111enje, tehnolo\u0161ku ekspertizu, trenirane vje\u0161tine, fizi\u010dku snagu i racionalnu organizaciju. To je spolna podjela rada. To nije vrijednosno neutralna podjela.<\/p>\n

“Kad su u pitanju proleterke”, pisala je ruska revolucionarka Clara Zetkin, “kapitalizam sa svojom potrebom da eksploatira i konstantno tra\u017ei jeftinu radnu snagu stvara \u017eensko pitanje”.[6] Patrijarhalni kapitalizam obezvrje\u0111uje “\u017eenski” rad i nagla\u0161ava dru\u0161tveni i financijski zna\u010daj mu\u0161kog rada izvan ku\u0107e te tako izolira \u017eene jo\u0161 vi\u0161e “unutar ku\u0107e”, gdje je njihov rad nepla\u0107en, neorganiziran i dosadan. Propagira kult \u017eenstvenosti, maj\u010dinstva i bogat dom kako bi potaknuo potro\u0161nju.[7]<\/p>\n

S druge strane, mu\u0161ki rad uklju\u010duje sposobnost vo\u0111enja, postizanje politi\u010dke i dru\u0161tvene mo\u0107i, dominaciju i stjecanje bogatstva \u2013 ukratko, mu\u0161karci su mo\u0107na, inteligentna, vje\u0161ta i dru\u0161tvena bi\u0107a. “U europskoj misli, unato\u010d \u010dinjenici da je dru\u0161tvo vi\u0111eno kao mjesto koje nastanjuju tijela, samo su \u017eene bile percipirane kao tjelesne \u2013 mu\u0161karci nisu imali tijela, oni su bili hodaju\u0107i umovi”.[8] Naravno, kada se tome pridru\u017eio rasizam i bur\u017eoaski elitizam, razmjer percipiranja mu\u0161karaca kao intelektualaca postao je ograni\u010deniji. Razvoj kapitalizma u 17. i 18. stolje\u0107u je i pridonio i oslanjao se na postoje\u0107i patrijarhalni rodni sistem kako bi stvorio pouzdane potro\u0161a\u010de, obezvrije\u0111ene radnice, nepla\u0107enu podr\u0161ku mu\u0161kom radu i reprodukciju radni\u010dke klase.[9]<\/p>\n

Sli\u010dno tomu, kapitalisti\u010dka proizvodnja koristila je etni\u010dke razlike kako bi opravdala neravnopravnu dru\u0161tvenu podjelu rada. Kompletni sustavi rasne znanosti nikli su kako bi stvorili obrnuti in\u017eenjering opravdavanja dru\u0161tvene nejednakosti stvoren kako bi zadovoljio potrebe kapitala. Osim toga, kapitalizam, koji se primarno razvio u Europi, zahtijeva ekspanziju u tre\u0107i svijet kako bi imao pristup radnoj snazi, prirodnim izvorima, i kako bi pove\u0107ao svoja potro\u0161a\u010dka tr\u017ei\u0161ta. To se vidjelo u prekooceanskoj trgovini robljem, u kolonizaciji Novog svijeta i etabliranju ekonomije planta\u017ea na kojima radi roblje, z okupacijskom kolonijalizmu na Jugu i Istoku tijekom Drugog svjetskog rata, kasnijem MMF-ovskom financijskom neokolonijalizmu u tim istim “nezavisnim” dr\u017eavama, te u raznim drugom oblicima imperijalizma. Polovica stanovni\u0161tva “tre\u0107eg svijeta” \u010diji su resursi, zemlja i zajednice oplja\u010dkani i uni\u0161teni eksploatacijskom zapadnom industrijom su \u017eene. Kao i na Zapadu, kapitalizam plja\u010dka na postoje\u0107im patrijarhalnim rodnim ulogama u tre\u0107em svijetu, no tako\u0111er ih i modificira kao bi zadovoljio svoje potrebe putem europske kulturalne i religijske hegemonije. Iskorjenjivanje komunalnog \u017eivota i privatizacija izvora \u2013 posljednjih godina u sjeni duga europskim bankarskim institucijama \u2013 oduzela je starosjediocima, posebno \u017eenama, ekonomsku autonomiju i poticala daljnju urbanizaciju i ovisnost o kapitalu putem pla\u0107enog rada.[10]<\/p>\n

Osim \u0161to uni\u0161tava na\u010din \u017eivota \u017eena u starosjedila\u010dkim zajednicama i ekonomsku polu-autonomiju unutar tih zajednica, imperijalizmu je potrebno nasilje kao bi utvrdio i odr\u017eao svoju ekonomsku eksploataciju. Imperijalizam koristi i osvaja\u010dke ratove i ratne sukobe razli\u010ditih intenziteta protiv pobunjeni\u010dkih i nacionalnih gerilskih pokreta kako bi se odr\u017eao. Primjeri takvih imperijalisti\u010dkih ratova prote\u017eu se od stolje\u0107a europske kolonijalisti\u010dke ekspanzije, preko ratova s Indijancima u Sjevernoj Americi, Francuske u Al\u017eirskom ratu za nezavisnost, raznih europskih dr\u017eava protiv brojnih borbi za nezavisnost u Africi, Francuza i Amerikanaca u Vijetnamskom ratu itd. Rat zahtijeva ma\u010disti\u010dki militarizam i tradicionalne mu\u0161ke vojske. Patrijarhalni rat zna\u010di silovanje i osvajanje \u017eena. Ratom uni\u0161tena podru\u010dja su ekonomski destabilizirana, \u0161to za posljedicu ima seksualnu eksploataciju djevojaka i \u017eena za novac. Jedini na\u010din za zaustavimo ratovanje za resurse, jeftini rad i tr\u017ei\u0161nu ekspanziju je globalni komunizam i proizvodnja koje zadovoljava ljudske potrebe. Beskona\u010dna trka za profitom koja rezultira uni\u0161tavanjem zajednica diljem svijeta posebno je te\u0161ka za \u017eene.<\/p>\n

I u prvom i u tre\u0107em svijetu, patrijarhalni kapitalizam komodificira \u017eenska tijela i prodaje djevoj\u010dice i \u017eene putem prostitucije, pornografije, ilegalnog seksualnog traffickinga. Propagira “konzumiranje” \u017eena u svrhu profita. Komodificira rodne uloge, poti\u010de \u017eensku potro\u0161nju i fizi\u010dke modifikacije kako bi \u017eene zadovoljile norme ljepote u svrhu prodaje proizvoda. Kapitalizam zna\u010di da masovna kultura i privatni mediji te\u017ee maksimiziranju potro\u0161nje, \u017eenske nesigurnosti, eksploatacije \u017eena i mizoginiji i rasizmu mu\u0161ke radni\u010dke klase kako bi sprije\u010dio klasno jedinstvo. U industrijaliziranoj Engleskoj u 18. stolje\u0107u, “glavne prepreke” organiziranju radnica “bili su mu\u0161ki sindikati i dru\u0161tveni obi\u010daji… To \u0161to su isklju\u010divali \u017eene radije nego im omogu\u0107ili organiziranje ne obja\u0161njava kapitalizam ve\u0107 patrijarhalni odnosi izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena”.[11] Mu\u0161karci su nastojali dr\u017eati \u017eene neorganiziranima kako \u017eenski rad nikada ne bi mogao biti kompetitivan njihovom, umjesto da podr\u017ee \u017eenske sindikate i klasno ujedinjavanje protiv bur\u017eoazije. Kapitalizam tako koristi i perpetuira mu\u0161ki \u0161ovinizam i mu\u0161ku supremaciju kako bi eksploatirao radni\u010dku klasu.<\/p>\n

Radnice \u010dine veliku ve\u0107inu \u017eenskog stanovni\u0161tva. Bur\u017eoaske \u017eene (koje posjeduju sredstva proizvodnje), koje su ili bur\u017eujke po ro\u0111enju, ili kroz ekonomsku bra\u010dnu zajednicu, ili imaju beneficije bur\u017eoaskih feministi\u010dkih postignu\u0107a iz posljednjih sto godina, nisu u poziciji da se bore za radikalnu reorganizaciju dru\u0161tva prema komunizmu koji je nu\u017ean za ekonomsko i socijalno oslobo\u0111enje svih \u017eena. Abigail Adams, supruga jednog od osniva\u010da Amerike \u2013 Johna, primjer je kako bur\u017eoaske feministkinje brzo postanu reakcionarne kada je u pitanju ekonomska sloboda siroma\u0161nih. U pismu Johnu, datiranom 31. o\u017eujka 1776., Adams ga moli da uklju\u010di legislativu koja je “velikodu\u0161nija i bolja” za \u017eene nego za njegove pretke, i da se “… sjeti svih Mu\u0161karaca koji bi bili tirani da mogu. Ukoliko se Damama ne pru\u017ei briga i pa\u017enja, morat \u0107emo potaknuti Pobunu i ne\u0107emo se povinovati nikakvim Zakonima koji nam ne daju glas, ili Reprezentaciju.”[12]<\/p>\n

Suprug joj je, rugaju\u0107i se, odgovorio da kada bi mu\u0161karci odustali od “Naziva Gospodara”, “to bi nas potpuno podvrglo Despotizmu Suknje”.[13] \u010cini se da su moderni “aktivisti za mu\u0161ka prava” izravno prepisali iz knjige Johna Adamsa. No, kada su 1787. zadu\u017eeni, zatvoreni i osiroma\u0161eni mu\u0161karci i \u017eene na farmama zapadnog Massachusetsa podigli Shaysovu pobunu protiv visokih poreza i izrabljiva\u010dkih financijskih praksi, Abigail Adams je u pismu Thomasu Jeffersonu napisala kako su “glupi, nemirni o\u010dajnici, bez svijesti ili principa, poveli obmanute horde da slijede njihov standard, pod izgovorom neda\u0107a koje postoje samo u njihovim glavama”. O ovome je profesor Michael Parenti s pravom napisao: “Govore\u0107i o siroma\u0161nim mu\u0161karcima i \u017eenama koji prijete njezinim klasnim interesima, [Abigail] zvu\u010di upravo kao John Adams kada ona zagovara \u017eenska prava”.[14] Siroma\u0161ne i eksploatirane \u017eene Shaysove pobune nisu ra\u010dunale na feminizam Abigail Adams. Feministkinja se ne mo\u017ee istinski boriti za sve \u017eene ukoliko nije antikapitalistkinja.<\/p>\n

Do sada smo razjasnili kako svi feminizmi nisu radikalni, antirasisti\u010dki ili antikapitalisti\u010dki, unato\u010d tomu \u0161to je ovo svo troje nu\u017eno za oslobo\u0111enje \u017eena od eksploatacije i mu\u0161ke supremacije. No, koji je tip antikapitalizma najprikladniji za oslobo\u0111enje radnica i radnika?
\n__________________________________________________________<\/p>\n

[1] Ebert, Teresa. “Toward a Red Feminism,” Against the Current, No. 65, November-December 1996. Published on Solidarity. Web.
\n[2] Wong, Nellie. “Socialist Feminism: Our Bridge to Freedom,” Third World Women and the Politics of Feminism. ed. Mohanty, Chandra et al. Bloomington: Indiana UP, 1991. Print. 290.
\n[3] Marx, Karl. Wage Labour and Capital, trans. Friedrich Engels. (1891) Marxists Internet Archive, 1999.
\n[5] Cockburn, Cynthia. “Technology Production and Power.” Inventing Women: Science, Technology, and Gender. Cambridge, UK: Polity, 1992. Print. 200.
\n[6] Zetkin, Clara. “Only in conjunction with the proletarian woman will socialism be victorious,” (1896) Clara Zetkin: Selected Writings, ed. by Philip Foner, trans. by Kai Schoenhals, International Publishers, 1984. Transcribed for Marxists Internet Archive in 2002.
\n[7] Ryan, Mary P, “Patriarchy and Capitalism in Antebellum America,” Capitalist Patriarchy and the Case for Socialist Feminism, Monthly Review Press, 1979.
\n[8] Oyewumi, Oyeronke, “Visualizing the body: Western theories and African subjects” African Gender Studies. New York: Palgrave, 2005. 7.
\n[9] Eisenstein, Zillah. “Developing a Theory of Capitalist Patriarchy,” Capitalist Patriarchy and the Case for Socialist Feminism, Monthly Review Press, 1979.
\n[10] Federici, Sylvia. “Globalization: The Destruction of the Commons and New Forms of Violence Against Women” Lecture given at the University of Texas at Austin on 24 October 2016.
\n[11] Hartmann, Heidi. “Capitalism, Patriarchy, and Job Segregation by Sex,” Capitalist Patriarchy and the Case for Socialist Feminism, Monthly Review Press, 1979. 222.
\n[12] Adams, Abigail. “Letter from Abigail Adams to John Adams, 31 March \u2013 5 April 1776 [electronic edition].” Adams Family Papers: An Electronic Archive. Massachusetts Historical Society. page 2.
\n[13] Adams, John. “Letter from John Adams to Abigail Adams, 14 April 1776 [electronic edition].” Adams Family Papers: An Electronic Archive. Massachusetts Historical Society. page 4.
\n[14] Parenti, Michael. “Male terrorism and the political economy of gender oppression,” BabyradfemTV, uploaded to Youtube, 22 Oct 2016. lecture given 1993.\n<\/p><\/blockquote>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I u prvom i u tre\u0107em svijetu, patrijarhalni kapitalizam komodificira \u017eenska tijela i prodaje djevoj\u010dice i \u017eene putem prostitucije, pornografije, ilegalnog seksualnog traffickinga<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":227037,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-228235","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/228235","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=228235"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/228235\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/227037"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=228235"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=228235"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=228235"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}