{"id":228161,"date":"2017-06-18T21:50:34","date_gmt":"2017-06-18T19:50:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=228161"},"modified":"2017-06-18T22:06:28","modified_gmt":"2017-06-18T20:06:28","slug":"vegetarijanstvo-bi-ublazilo-klimatske-promjene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/06\/18\/vegetarijanstvo-bi-ublazilo-klimatske-promjene\/","title":{"rendered":"Vegetarijanstvo bi ubla\u017eilo klimatske promjene"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/povrce.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/povrce-300x181.jpg\" alt=\"povrce\" width=\"300\" height=\"181\" class=\"alignleft size-medium wp-image-154987\" \/><\/a>Kada bi nekim slu\u010dajem globalno za\u017eivio vegetarijanski na\u010din ishrane, do 2050. godine bi bilo \u010dak sedam miliona manje smrtnih slu\u010dajeva godi\u0161nje, a ako bi se pre\u0161lo na vegansku ishranu, bilo bi spa\u0161eno do osam miliona \u017eivota, pokazuju istra\u017eivanja Univerziteta Oksford.<\/p>\n<p>Istra\u017euju\u0107i ovu hipotezu, stru\u010dnjaci su do\u0161li do saznanja da bi za 60 odsto opala emisija \u0161tetnih gasova, prvenstveno metana koji je povezan sa proizvodnjom crvenog mesa, prenosi Srna.<\/p>\n<p>Ishrana bez mesa bi mogla smanjiti obolijevanje od koronarnih bolesti srca, dijabetesa, mo\u017edanog udara i nekih vrsta raka, te u\u0161tediti dva do tri odsto ukupnog bruto doma\u0107eg proizvoda zemalja u svijetu, koliko bi u suprotnom bilo utro\u0161eno za lije\u010denje, pi\u0161e BBC.<\/p>\n<p>U tom slu\u010daju vra\u0107anje pa\u0161njaka u izvorno stanje, odnosno njihovo po\u0161umljavanje, ubla\u017eilo bi klimatske promjene i vratilo izgubljeni biodiverzitet, uklju\u010duju\u0107i pove\u0107anje broja biljojeda poput bizona, te predatora kao \u0161to su vukovi.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, s druge strane sto\u010darstvo bi bilo jako ugro\u017eeno, a ljude anga\u017eovane u industriji sto\u010darstva bi trebalo obu\u010diti za novu karijeru &#8211; prvenstveno u proizvodnji povr\u0107a i \u017eitarica, po\u0161umljavanju ili proizvodnji bioenergije.<\/p>\n<p>Neuspjeh da se obezbijedi alternativna karijera ovim ljudima mogao bi da dovede do masovne nezaposlenosti i dru\u0161tvenih promjena, a posebno u ruralnim sredinama.<\/p>\n<p>Isto tako, ukidanje proizvodnje stoke poput ovaca moglo bi, zapravo, imati negativan uticaj na biodiverzitet u onim oblastima gdje njihova ispa\u0161a oblikuje zemlju vijekovima &#8211; tako da bi neki farmeri bili pla\u0107eni za uzgajanje \u017eivotinja za potrebe za\u0161tite \u017eivotne sredine.<\/p>\n<p>U slu\u010daju prelaska \u010dovje\u010danstva na vegetarijanstvo bili bi zna\u010dajno promijenjeni i obi\u010daji kao \u0161to je \u0107urka za Bo\u017ei\u0107, pe\u010denje i druga jela od mesa na vjen\u010danjima i drugim proslavama.<\/p>\n<p>Ove studije su istra\u017eile i problem vi\u0161e od dvije milijarde pothranjenih, pa bi u slu\u010daju prelaska na vegetarijanstvo, za meso, koje je dosta kalori\u010dnije od biljaka, trebalo na\u0107i adekvatnu zamjenu.<\/p>\n<p>Endrju D\u017earvis iz Me\u0111unarodnog centra za tropsku poljoprivredu u Kolumbiji ka\u017ee da bi u razvijenim zemljama vegetarijanstvo donijelo mnogo koristi za o\u010duvanje \u017eivotne sredine i zdravlja. Me\u0111utim, zemlje u razvoju bi to vodilo u siroma\u0161tvo.<\/p>\n<p>D\u017earvis i drugi stru\u010dnjaci su ispitali hipotezu da, ako bi se meso izbacilo iz ishrane preko no\u0107i, uveliko bi bila smanjena emisija gasova staklene ba\u0161te, jer jedan od glavnih proizvo\u0111a\u010da ovih gasova jeste upravo sto\u010dna industrija.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanja pokazuju da je prosje\u010dna \u010detvoro\u010dlana porodica u SAD, kroz meso koje pojede, ako se ra\u010duna koliko gasova nastane pri proizvodnji tog mesa, emituje vi\u0161e \u0161tetnih gasova nego da voze dva automobila, iako su automobili, a ne odresci ti koji se redovno spominju u pri\u010di o globalnom zagrijavanju.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjak za bezbjednost hrane na Univerzitetu u Lidsu Tim Benton ka\u017ee da \u0107emo, ako smanjimo unos mesa, stvoriti uslove za mnogo bolju budu\u0107nost za na\u0161e potomstvo.<\/p>\n<p>Marko Springman, istra\u017eiva\u010d u &#8220;Programu o budu\u0107nosti hrane&#8221; Martin \u0161kole pri Univerzitetu Oksford, koji je sa svojim timom sa\u010dinio kompjuterski model koji je do\u0161ao do ovih podataka, ka\u017ee da scenario prelaska \u010dovje\u010danstva na vegetarijansku ishranu nije vrlo realisti\u010dan, ali je ovo istra\u017eivanje ukazalo na va\u017enost emisije gasova za koje je odgovorna sto\u010darska industrija.<\/p>\n<p>Model svijeta bez sto\u010darstva pokazuje da bi od pa\u0161njaka iskr\u010denih za proizvodnju stoke bilo oslobo\u0111eno 12 milijardi hektara zemlji\u0161ta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada bi nekim slu\u010dajem globalno za\u017eivio vegetarijanski na\u010din ishrane, do 2050. godine bi bilo \u010dak sedam miliona manje smrtnih slu\u010dajeva godi\u0161nje, a ako bi se pre\u0161lo na vegansku ishranu, bilo bi spa\u0161eno do osam miliona \u017eivota, pokazuju istra\u017eivanja Univerziteta Oksford. Istra\u017euju\u0107i ovu hipotezu, stru\u010dnjaci su do\u0161li do saznanja da bi za 60 odsto opala emisija [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-228161","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/228161","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=228161"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/228161\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=228161"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=228161"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=228161"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}