{"id":227596,"date":"2017-06-08T20:37:18","date_gmt":"2017-06-08T18:37:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=227596"},"modified":"2017-06-08T20:37:18","modified_gmt":"2017-06-08T18:37:18","slug":"pronadeni-ostaci-covjeka-stari-300-000-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/06\/08\/pronadeni-ostaci-covjeka-stari-300-000-godina\/","title":{"rendered":"Prona\u0111eni ostaci \u010dovjeka stari 300.000 godina"},"content":{"rendered":"<p>Na podru\u010dju Maroka antropolozi su prona\u0161li dosad najstarije fosilne ostatke \u010dovjeka, stare oko 300.000 godina. Time je odba\u010den raniji zaklju\u010dak o postajanju jedne zajedni\u010dke kolijevke \u010dovje\u010danstva, nastale prije oko 200.000 godina u isto\u010dnoj Africi, prenosi online izdanje Politike. <\/p>\n<p>Do sada najstariji prona\u0111eni ostaci koji nesumnjivo pripadaju homo sapijensu otkriveni su 2003. godine u Etiopiji. Na osnovu tih iskopina i genetskih istra\u017eivanja, nau\u010dnici su zaklju\u010dili da se na\u0161a vrsta pojavila na maloj teritoriji, vjerovatno na tlu dana\u0161nje Etiopije, odnosno na \u0161irem podru\u010dju isto\u010dne Afrike, i da se odatle kretala \u0161irom kontinenta. <\/p>\n<p>Postoje i alternativne teorije, a o faktima na kojima se temelje govori se u dokumentarnom filmu <a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/06\/07\/tajanstveno-porijeklo-covjeka\/\">\u201cTajanstveno porijeklo \u010dovjeka\u201d.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na podru\u010dju Maroka antropolozi su prona\u0161li dosad najstarije fosilne ostatke \u010dovjeka, stare oko 300.000 godina. Time je odba\u010den raniji zaklju\u010dak o postajanju jedne zajedni\u010dke kolijevke \u010dovje\u010danstva, nastale prije oko 200.000 godina u isto\u010dnoj Africi, prenosi online izdanje Politike. Do sada najstariji prona\u0111eni ostaci koji nesumnjivo pripadaju homo sapijensu otkriveni su 2003. godine u Etiopiji. Na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-227596","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227596","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=227596"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227596\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=227596"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=227596"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=227596"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}