{"id":227473,"date":"2017-06-06T20:07:16","date_gmt":"2017-06-06T18:07:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=227473"},"modified":"2017-06-06T20:09:30","modified_gmt":"2017-06-06T18:09:30","slug":"deklaracijom-ce-zastiti-cirlicu-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/06\/06\/deklaracijom-ce-zastiti-cirlicu-u-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Deklaracijom \u0107e za\u0161titi \u0107irlicu u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"<p>\u0106irili\u010dno pismo i srpski jezik eliminisani su iz slu\u017ebene upotrebe, \u010dime je prekr\u0161en Ustav Crne Gore koji garantuje ravnopravnost \u0107irilice i latinice, ocijenjeno je na okrugomi stolu na temu \u201eNacionalna samosvijest i \u0107irilica\u201c, koji je odr\u017ean u Nik\u0161i\u0107u.<\/p>\n<p> Okrugli sto, koji su organizovali Crnogorsko\u2013ruski kulturni centar, Institut za srpsku kulturu i Eparhija budimjansko-nik\u0161i\u0107ka, rezultira\u0107e, kako je najavljeno, dono\u0161enjem Deklaracije i zahtjevima za za\u0161titu Ustavom zagarantovanog statusa srpskog jezika i \u0107irilice, koja \u0107e biti upu\u0107ena nadle\u017enim institucijama u Crnoj Gori. <\/p>\n<p> Episkop budimljansko\u2013nik\u0161i\u0107ki Joanikije kazao je da je \u0107irili\u010dno pismo \u201eveza sa tradicijom duhovnom i kulturnom, po kojoj se prepoznajemo, i razumijemo druge kulture i darove drugih naroda\u201c.<\/p>\n<p>\u201eKroz na\u0161e \u0107irili\u010dno pismo naslonjeni smo na veliku Jelinsku kulturu i pismenost, jer je \u0107irilica nastala iz starog gr\u010dkog pisma uz uzimanje elemenata iz drugih kultura. Crna Gora je sva sazdana na \u0107irili\u010dnoj tradiciji\u201c, rekao je Joanikije.<\/p>\n<p> On je kazao da se ne tra\u017ei izbacivanje latinice, ali da moraju biti ravnopravno zastupljena oba pisma, kako garantuje i Ustav, prenosi Mina.<\/p>\n<p> Prema njegovim rije\u010dima, u stvarnosti je ne\u0161to sasvim drugo, jer sve dr\u017eavne institucije i ustanove u Crnoj Gori koriste isklju\u010divo latinicu, uz izgovor da je to tako zbog navodnih tehni\u010dkih nemogu\u0107nosti.<\/p>\n<p>\u201eI Vlada, i sve ustanove kr\u0161e Ustav, i demonstriraju brutalnu diskriminaciju i animozitet prema \u0107irilici, \u010dime razaraju svoju tradiciju i temelje\u201c, ocijenio je Joanikije.<\/p>\n<p> U ime Matice Boke, profesor \u017deljko Komnenovi\u0107 kazao je da je aktuelni politi\u010dki trenutak u Crnoj Gori, posebno u poslednje tri decenije, donio \u201enezabilje\u017een proces na evropskom prostoru, satanizaciju, marginalizaciju i diskriminaciju jedne kulture da bi se zamijenila drugom\u201c. <\/p>\n<p>\u201e Metode identiteskih reformi vlast sprovodi nad svojim narodom. Prva \u017ertva je bila nauka, a Crna Gora, je preko no\u0107i latinizirana, iako je sva njena pisana gra\u0111a, od Oktoiha, pa do dnevnih listova i naziva firmi, sve do 90-tih godina bila napisana na \u0107irilici\u201c, rekao je Komnenovi\u0107.<\/p>\n<p>On je ocijenio da su u Crnoj Gori sazreli uslovi da se otvore prve privatne \u0161kole u kojima \u0107e u\u010denici u\u010diti na srpskom jeziku i \u0107irilici.<\/p>\n<p> Profesor na Filolo\u0161kom fakultetu, Jelica Stojanovi\u0107, istakla je da je \u0107irilica u Crnoj Gori potpuno izop\u0161tena i protjerana, a da tome prethode i iz njega slijede \u201epoku\u0161aji potpunog izostavljanja sa javne scene srpskog jezika i falsifikovanje njegovog nu\u010dnog i istorijskog statusa\u201c.<\/p>\n<p>Stojanovi\u0107 je kazala da je \u201eovih dana na djelu i promjena naziva predmeta srpski jezik na stranim filolo\u0161kim programima, engleskom, ruskom, njema\u010dkom, francuskom i italijanskom, na Filo\u0161kom fakultetu u Nik\u0161i\u0107u, u nov naziv crnogorski jezik\u201c.<\/p>\n<p>\u201eTo je pitanje, nadamo se, jo\u0161 otvoreno, a jedno je do poslednjih, velikih nasrtaja na srpski jezik u Crnoj Gori. Time \u0107e studijski program za srpski jezik i knji\u017eevnost ostati potpuno izolovan i usamljen\u201c, kazala je Stojanovi\u0107.<\/p>\n<p>Profesor na Filozofskom fakultetu, istori\u010dar Vasilj Jovovi\u0107, naveo je primjere ud\u017ebenika istorije u drugom i tre\u0107em razredu Gimnazije u kojima su neta\u010dno navedeni brojni podaci, poput \u201egeografskog izmje\u0161tanja \u0107iilice za koju se navodi da se koristi put istoka, Makedonije i Bugarske, a da je glagoljica dominantna na na\u0161im prostorima\u201c. <\/p>\n<p>Profesorica na Filolo\u0161kom fakultetu, Draga Bojovi\u0107, govorila je o \u201eSrbistici u Crnoj Gori danas\u201c , koja je \u201eskoro na izdisaju zahvalju\u0107i metodama gole sile\u201c. <\/p>\n<p>Profesor i urednik \u010dasopisa \u201eSlovo\u201c, Veselin Matovi\u0107, ukazao je na potiskivanje \u0107irilice u obrazovnom sistemu i istakao da se nastava jezika i knji\u017eevnosti u \u0161kolama u Crnoj Gori izvodi bez nastavnih programa i ud\u017eebenika od 2011. godine.<\/p>\n<p>\u201eDa ima zakona, svako svjedo\u010danstvo od tada do danas bilo bi poni\u0161teno i nezakonito, jer nijedan na\u0161 nastavnik nema takav dokument, zato \u0161to ne postoji. Nastava se izvodi po programima i ud\u017ebenicima za crnogorski jezik\u201c, rekao je Matovi\u0107.<\/p>\n<p>Okruglim stolom zavr\u0161ena je kulturna manifestacija \u201eDani slovenske pismenosti\u201c, koja je po\u010dela 21.maja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0106irili\u010dno pismo i srpski jezik eliminisani su iz slu\u017ebene upotrebe, \u010dime je prekr\u0161en Ustav Crne Gore koji garantuje ravnopravnost \u0107irilice i latinice, ocijenjeno je na okrugomi stolu na temu \u201eNacionalna samosvijest i \u0107irilica\u201c, koji je odr\u017ean u Nik\u0161i\u0107u. Okrugli sto, koji su organizovali Crnogorsko\u2013ruski kulturni centar, Institut za srpsku kulturu i Eparhija budimjansko-nik\u0161i\u0107ka, rezultira\u0107e, kako [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-227473","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227473","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=227473"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227473\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=227473"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=227473"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=227473"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}