{"id":227426,"date":"2017-06-06T07:00:41","date_gmt":"2017-06-06T05:00:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=227426"},"modified":"2017-06-06T07:11:16","modified_gmt":"2017-06-06T05:11:16","slug":"egzodus-s-balkana-neka-zadnji-ugasi-svjetlo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/06\/06\/egzodus-s-balkana-neka-zadnji-ugasi-svjetlo\/","title":{"rendered":"Egzodus s Balkana: Neka zadnji ugasi svjetlo"},"content":{"rendered":"

Autor: Norbert Mappes-Niedie<\/strong><\/p>\n

\"izbjeglice,<\/a>Tirana. Ornela ve\u0107 zna kako napraviti biznis-plan. Uskoro \u0107e ona biti jedna \u201euspje\u0161na i inovativna poduzetnica\u201c, ka\u017ee 23-godi\u0161njakinja na te\u010dnom engleskom, dodatno popravljaju\u0107i svoju ionako glatku i nenaboranu haljinu. No prije toga \u0107e Ornela zavr\u0161iti svoj master iz poduzetni\u010dkog gospodarstva. \u201eNajdra\u017ee bih taj master zavr\u0161ila u Njema\u010dkoj\u201c, ka\u017ee ljupka poslovna \u017eena o svojoj budu\u0107nosti, prebacuje nogu preko noge i smije\u0161i se.<\/p>\n

Privatni univerzitet na Divljem zapadu Albanije<\/strong><\/p>\n

Onaj tko vjeruje kako zna sve o Balkanu, u Bucimasu mo\u017ee nau\u010diti ne\u0161to novo. Na rubu siroma\u0161nog sela na divljem zapadu Albanije nalazi se privatni univerzitet Nehemiah Gateway. Slika kampusa izgleda kao istrgnuta iz Kalifornije: moderna zgrada s blje\u0161tavo svijetlim prostorijama za nastavu, s bezbri\u017enim i ambicioznim studentima, osiguranjem na recepciji, s travnjakom koji kao da je podrezan \u0161karama za nokte. Ornela, ovdje trenutno na Bacheloru, dolazi iz Pogradeca, obli\u017enjeg gradi\u0107a s tro\u0161nim socijalisti\u010dkim stambenim blokovima i metar dubokim rupama na asfaltu. Svijet koji je upoznala na studiju vi\u0161e ne\u0107e \u017eeljeti napustiti. Pa \u0107e onda radije napustiti svoju domovinu.<\/p>\n

Da \u0107e Ornela uskoro raditi u Njema\u010dkoj, statisti\u010dki je vrlo vjerojatno. Da \u0107e se jednog dana vratiti, statisti\u010dki je malo vjerojatno. Procjenjuje se kako je od 1990. Albaniju napustilo 45% fakultetski obrazovanih osoba i 65% doktora nauka.<\/p>\n

Jugoisto\u010dna Europa gubi svoju intelektualnu elitu<\/strong><\/p>\n

Sve zemlje jugoisto\u010dne Europe, bilo da su \u010dlanice EU ili ne, suo\u010davaju se sa stra\u0161nim odljevom mozgova. Kursevi engleskog i njema\u010dkog su krcati. Iz Srbije je, kako izvje\u0161tava beogradski demograf Vladimir Grei\u0107, u zadnja dva desetlje\u0107a iselilo 300.000 mladih ljudi netom nakon zavr\u0161enog obrazovanja, od toga 40.000 sa zavr\u0161enim fakultetom \u2013 njihovo obrazovanje je ionako osiroma\u0161enu dr\u017eavu ko\u0161talo okruglo 12 milijardi eura. U Hrvatskoj je ministar obrazovanja predlo\u017eio da se od medicinskih radnika koji odsele iz Hrvatske \u010dak zatra\u017ei povrat dijela tro\u0161kova studija. (Pa su mu neki studenti odgovorili da onda i njegova vlada za neispunjena obe\u0107anja treba vratiti bar dio tro\u0161kova.)<\/p>\n

Dok na Zapadu, u zemljama poput Francuske i Njema\u010dke, gospodarski migranti iz romskih slamova uzburkavaju duhove, na istoku, prije svega na jugoistoku kontinenta raste strah od posljedica masovnog egzodusa mladih.<\/p>\n

Nada da \u0107e se obrazovani emigranti jednog dana vratiti i svojim znanjem i iskustvom pomo\u0107i domovini nije se ispunila. \u201eOni se vrate i primijete: ja sam triput kvalificiraniji od svog \u0161efa\u201c, primje\u0107uje Frank Hantke, koji se bavi istra\u017eivanjem radne snage i stru\u010dnom izobrazbom za fondaciju Friedrich Ebert u Tirani. \u201eNakon toga odlaze zauvijek.\u201c<\/p>\n

U\u010denje jezika za rastanak<\/strong><\/p>\n

\u201eKasnije \u0107u\u201c, ka\u017ee Ornela, \u201einvestirati u moju vlastitu zemlju.\u201c No njen obrazovni plan \u010dini njen mogu\u0107i povratak malo vjerojatnim. Ve\u0107 pri izboru studija mladi se ljudi s Balkana orijentiraju prema potrebama njema\u010dkog ili drugih zapadnoeuropskih tr\u017ei\u0161ta, a ne prema potrebama doma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta (dodajmo i kako u zemljama Balkana i ne postoje politike koje bi bile uop\u0107e kadre definirati potrebe vlastitog tr\u017ei\u0161ta, a kamoli koje bi mlade i njihovo obrazovanje usmjeravali prema potrebama vlastitog tr\u017ei\u0161ta). Tako je navala na studij medicine u Tuzli dovela do formiranja tri nova razreda. Seminari anglista i germanista su prepuni. U\u010denje jezika za rastanak.<\/p>\n

No ne odlaze zapravo samo mladi akademici, odlazi \u010ditava jedna generacija. Ostaju samo stari.<\/p>\n

Hrvatska godi\u0161nje gubi 25.000 stanovnika<\/strong><\/p>\n

Hrvatska sa svojih 1,2 milijuna radnih mjesta od pristupa EU 2013. godi\u0161nje gubi okruglo 25\u200a.000 stanovnika, \u010desto \u010ditave obitelji odlaze. U svim zemljama regije jo\u0161 od pada komunizma 1990. stanovni\u0161tvo opada, manjim dijelom zbog pada nataliteta, ve\u0107im dijelom zbog emigracije: vi\u0161e od 10% stanovni\u0161tva Rumunjske i Makedonije trajno \u017eivi izvan domovine; Rumunji odlaze u Italiju, \u0160panjolsku i Francusku. Svaki deseti Kosovar \u017eivi u Njema\u010dkoj \u2013 premda Kosovari jedini jo\u0161 trebaju vizu \u010dak i za turisti\u010dko putovanje u schengenski prostor.<\/p>\n

Vlade svih tih dr\u017eava su suzdr\u017eane u tretiranju problema egzodusa. One, za razliku od emigranata, misle samo na dana\u0161njicu, u najboljem slu\u010daju na najbli\u017eu budu\u0107nost, a nemaju nikakvu strategiju za dalju budu\u0107nost. Potajno se \u010dak i raduju novcu koji emigranti \u0161alju natrag u domovinu \u2013 u balkanskim zemljama taj izvor novca \u010dini \u010dak izme\u0111u 20 i 50% ukupnog doma\u0107eg BDP-a. Glasne pritu\u017ebe protiv \u201ebijele kuge\u201c dolaze samo od nacionalisti\u010dkih stranaka i organizacija (koji pritom ne nude nikakva realna rje\u0161enja) \u2013 i odnedavno i od hrvatske trgova\u010dke komore, \u010diji \u010dlanovi uzaludno tra\u017ee kvalificirano osoblje za turisti\u010dku sezonu (istodobno nespremni da tom kvalificiranom osoblju ponude \u010dovjeka dostojnu pla\u0107u).<\/p>\n

Nezaposlenost u regiji ostaje visoka<\/strong><\/p>\n

Ovo na prvi pogled djeluje proturje\u010dno. Unato\u010d masovnom odseljavanju stopa nezaposlenosti u skoro svim zemljama regije i dalje ostaje jednako visoka: oko 25% u BiH, vi\u0161e od 50% na Kosovu i jo\u0161 uvijek na 15% u Srbiji i Albaniji. Odseljavanje i nezaposlenost su dva zla s istim uzrokom.<\/p>\n

Rat i sankcije su u zemljama nasljednicama Jugoslavije trajno uni\u0161tili industriju, direktno ili kroz propadanje tr\u017ei\u0161ta i trgova\u010dkih odnosa. \u010cak i u Hrvatskoj, jednoj EU-zemlji, industrijska proizvodnja jo\u0161 nije dosegla predratni nivo. U Srbiji je od 1990-ih godina propalo oko milijun radnih mjesta u industriji \u2013 sve to u zemlji koja ukupno ima samo 7 milijuna stanovnika. Veliki su problemi i sa zastarjelim kvalifikacijama radnika koji se slabije snalaze u modernoj industrijskoj proizvodnji.<\/p>\n

Umjesto nezaposlenosti \u2013 najni\u017ee pla\u0107e u Njema\u010dkoj<\/strong><\/p>\n

Dvostruka strukovna izobrazba ne postoji iz vi\u0161e razloga, izme\u0111u ostalog i zbog manjka industrijskih pogona. Nastavni kadar u strukovnim \u0161kolama je zastario, lo\u0161e pla\u0107en i bez vlastitog prakti\u010dnog iskustva. Tako za mnoge mlade iz siroma\u0161nih balkanskih zemalja kao jedina alternativa nezaposlenosti u vlastitoj zemlji preostaju poslovi koje u Njema\u010dkoj Nijemci ne \u017eele raditi jer su slabo pla\u0107eni. Put do Njema\u010dke uvijek postoji: za Bugare, Rumunje i Hrvate vi\u0161e nije potrebna radna dozvola. Makedonci, koji odlaze na Zapad, uspijevaju do\u0107i do bugarskih, Bo\u0161njaci i Srbi do hrvatskih, a Albanci do gr\u010dkih putovnica.<\/p>\n

Svaki drugi Kosovar \u017eivi od manje od 1,40 eura dnevno<\/strong><\/p>\n

Kosovu, stra\u017enjem svjetlu Balkana, od raspada Jugoslavije 1991. oko milijun ljudi je okrenulo le\u0111a \u2013 1,7 milijuna ljudi jo\u0161 uvijek \u017eive tamo. Prosje\u010dni osobni bruto dohodak je ni\u017ei od desetine prosjeka EU. Svaki drugi Kosovar \u017eivi od manje od 1,40 eura dnevno, svako \u0161esto dijete je pothranjeno. Prema podacima Svjetske banke 35% mladih u dobi 15-24 godine niti ide u \u0161kolu ili na fakultet, niti su zaposleni.<\/p>\n

Pri tome Kosovo, za razliku od susjednih zemalja koje lagano stare, ima najmla\u0111e stanovni\u0161tvo Europe. Svake godine se na Kosovu ra\u0111a 30.000 djece, a do 50.000 mladih koji zavr\u0161avaju \u0161kolu pravi pritisak na jedva postoje\u0107e radno tr\u017ei\u0161te. U Njema\u010dkoj mladi Kosovari pronalaze posao u kuhinjama restorana, ako je potrebno i ilegalno. Od fakultetskih stipendija u Njema\u010dkoj profitiraju Indijci i Marokanci, ali skoro nitko od Kosovara. Vizni re\u017eim za zemlje EU, koji je od lipnja ukinut za Ukrajince, ostaje i dalje va\u017ee\u0107i za Kosovare.<\/p>\n

Dvije presudne \u201ekvalifikacije\u201c pri zapo\u0161ljavanju: rodbinske veze i strana\u010dka iskaznica<\/strong><\/p>\n

No iz najsiroma\u0161nijih dijelova regije ne odlaze samo nezaposleni. \u201eMladi ljudi su shvatili kako se njihov rad na Balkanu uop\u0107e ne cijeni\u201c, ka\u017ee hrvatska stru\u010dnjakinja za migracije Silva Meznari\u0107. \u201eZbog toga svoj \u017eivot organiziraju negdje drugdje.\u201c \u010cak i obitelji u kojima rade i mu\u017e i \u017eena daju otkaze na poslovima i odlaze u inozemstvo. Kao i u ostalim balkanskim zemljama i u Hrvatskoj pri zapo\u0161ljavanju va\u017ee dvije \u201ekvalifikacije\u201c kao presudne: ponajprije rodbinske veze, a onda i strana\u010dka iskaznica.<\/p>\n

Du\u0161an Relji\u0107, balkanolog Berlinske fondacije za gospodarstvo i politiku, nudi nam jedno uvjerljivo obja\u0161njenje: gra\u0111ani isto\u010dnoeuropskih zemalja se nalaze u \u201estupici malih prihoda i visokih cijena\u201c. \u010cak i u EU-zemljama s uglednom industrijom, npr. u Slova\u010dkoj, jedva se pre\u017eivljava s ne\u0161to vi\u0161e od 600 eura mjese\u010dno \u2013 za nekoga, tko za auto ili za mobilni pla\u0107a cijene na njema\u010dkom nivou, to je zaista jedna tu\u017ena pla\u0107a. Ne nazire se pobolj\u0161anje situacije. \u201eI\u201c, nastavlja Relji\u0107, \u201eako euro ne dolazi ljudima, onda ljudi idu tamo gdje ima vi\u0161e eura.\u201c<\/p>\n

Balkanske zemlje nemaju dovoljno dobara i usluga koje bi mogli izvesti u EU<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 sna\u017enije ovaj jaz poga\u0111a 6 siroma\u0161nih balkanskih zemalja koje tek \u017eele pristupiti EU. One nemaju nikakav pristup velikim strukturnim fondovima EU koji bar malo poku\u0161avaju izjedna\u010diti neravnote\u017eu izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih zemalja u Europi \u2013 a istovremeno ne smiju u o\u010dekivanju rje\u0161enja o pristupu EU ocariniti robu iz EU. Tako te zemlje u odnosu na Zapad, posebno u odnosu na Njema\u010dku, akumuliraju ogroman deficit u proizvodnji. Zbog manjka vlastite proizvodnje onda te zemlje uvoze svakojaku robu iz zemalja EU (k tome i lo\u0161ije kvalitete): od auta, mobitela, paradajza do \u0161ibica. A same te zemlje onda ostaju u situaciji da ne mogu ponuditi nikakva dobra ili usluge koje bi mogli izvesti u bogatije zemlje EU.<\/p>\n

Deficit mogu onda kompenzirati samo s novim kreditima. A krediti su skupi, zato \u0161to ovda\u0161nje banke, 90% filijale EU banaka, nemaju istu za\u0161titu kao njihove matice u EU. Za investicije, s kojima bi balkanske zemlje jednog dana mogle biti konkurentne, ne preostaje ni\u0161ta. Balkan je \u201eodavno dio zajedni\u010dkog europskog tr\u017ei\u0161ta\u201c, ka\u017ee Relji\u0107, i to ne samo radnog tr\u017ei\u0161ta. \u201eBalkan me\u0111utim nema iste uvjete na tom tr\u017ei\u0161tu kao druge europske zemlje.\u201c
\n
\nUkoliko je rad preskup, investitori sele dalje<\/strong><\/p>\n

Investicije zapadnih poduze\u0107a u ove zemlje s niskim pla\u0107ama u EU ili na rubu EU tek rijetko donose rastere\u0107enje. Jer \u201ejedine komparativne prednosti isto\u010dnoeuropskih zemalja na zajedni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu su niski porezi i jeftina radna snaga\u201c, ka\u017ee Relji\u0107. Ukoliko je rad preskup, i investitori sele dalje, uglavnom u Aziju. Kako se to ne bi dogodilo, pla\u0107e ostaju niske. Za\u010darani krug.<\/p>\n

Tu su Europljani s Istoka u svojim \u017eivotnim odlukama dalekovidniji od svojih vlada \u2013 oni rade sli\u010dno svojim uzorima u SAD-u. Tamo je samorazumljivo da netko studira u Kaliforniji ili Coloradu, da radi u Pennsylvaniji ili New Yorku i da na kraju penziju tro\u0161i u Floridi. Sli\u010dno gledaju i stanovnici Balkana na sebe same i na \u0161iroku i veliku EU. Centralna zna\u010dajka jednog zajedni\u010dkog narodnog gospodarstva \u2013 valuta \u2013 je ve\u0107 tu: Kosovo i Crna Gora koriste euro, u BiH i Bugarskoj je njema\u010dka marka prakti\u010dno pre\u017eivjela kao polovni euro. U svim drugim zemljama regije je euro valuta iz sjene: poduze\u0107a razvijaju svoje poslove u eurima, \u010dak i cijene privatnih automobila se navode u eurima.<\/p>\n

A novac koji \u0161alju emigranti \u2013 na Kosovu u dobrim mjesecima \u010dak i do 600 milijuna eura \u2013 osigurava ne samo pre\u017eivljavanje onih koji su ostali u domovini. Taj novac stvara i odre\u0111enu kupovnu mo\u0107 \u2013 za uvezenu robu iz EU.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a>\/DNN<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedna \u010ditava generacija odseljava: kako u svojim domovinama na Balkanu nemaju \u0161ansu, mladi i dobro obrazovani sele<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-227426","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227426","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=227426"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227426\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=227426"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=227426"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=227426"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}