{"id":227370,"date":"2017-06-05T07:03:14","date_gmt":"2017-06-05T05:03:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=227370"},"modified":"2017-06-05T07:03:44","modified_gmt":"2017-06-05T05:03:44","slug":"naucne-cinjenice-koje-nijesmo-znali-pocetkom-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/06\/05\/naucne-cinjenice-koje-nijesmo-znali-pocetkom-2017\/","title":{"rendered":"Nau\u010dne \u010dinjenice koje nijesmo znali po\u010detkom 2017"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/pluca.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/pluca-450x338.jpg\" alt=\"pluca\" width=\"450\" height=\"338\" class=\"alignleft size-large wp-image-223554\" \/><\/a>1.Plu\u0107a ne slu\u017ee samo za disanje, nego i stvaraju krv. Plu\u0107a sisara proizvode vi\u0161e od 10 miliona trombocita na sat, \u0161to podrazumijeva ve\u0107inu trombocita koji cirkuli\u0161u tijelom.<\/p>\n<p>2. Matemati\u010dki je mogu\u0107e izgraditi vremensku ma\u0161inu\u2013 ono \u0161to nas ometa u tome je pronala\u017eenje materijala koji fizi\u010dki mogu saviti tkivo prostor-vremena.<\/p>\n<p>3. Sibir ima ogromni krater naziva \u2018vrata u podzemlje\u2019, a njegov permafrost se topi velikom brzinom.<\/p>\n<p>4. Prvi polusintetski organizmi na svijetu \u017eive me\u0111u nama \u2013 nau\u010dnici su doveli do novih \u017eivotnih oblika pomo\u0107u pro\u0161irenog \u0161estozna\u010dnog genetskog koda.<\/p>\n<p>5. Vantablack \u2013 najcrnji materijal nauke \u2013 proizveden je jo\u0161 prije nekoliko godina pa je s vremenom usavr\u0161avan i crnji je nego ikad.<\/p>\n<p>6. Slu\u017ebeno je: vremenski kristali su potpuno novo stanje materije, a sada imamo stvarni nacrt da stvaramo ove \u201cnemogu\u0107e\u201d objekte po volji.<\/p>\n<p>7. Novi ljudski organ klasifikova je i cijelo to vrijeme se skrivao nama pred nosom. Dragi svi, upoznajte se s mezenterijem.<\/p>\n<p>8. KCarl Sagan je bio prili\u010dno dobar u predvi\u0111anju budu\u0107nosti \u2013 njegov uznemiruju\u0107e ta\u010dan opis svijeta u kojemu vlada pseudonauka i nau\u010dna nepismenost dao nam je trenutak da zastanemo i razmislimo.<\/p>\n<p>9. Identifikovan je jedan ogromni neuron koji okru\u017euje cijelim opsegom mozak mi\u0161a i \u010dini se da je povezan sa svjesno\u0161\u0107u sisara.<\/p>\n<p>10. Najrje\u0111i i najstariji pas na svijetu jo\u0161 uvijek nije izumro \u2013 divlji goranski pas Nove Gvineje je prona\u0111en pomo\u0107u skrivenih kamera.<\/p>\n<p>11. Na\u0161e slijepo crijevo ipak nije tako beskoristan evolucijski nusprodukt. Za razliku od umnjaka, slijepo crijevo bi moglo poslu\u017eiti biolo\u0161koj funkciji.<\/p>\n<p>12. Nakon 130 godina mo\u017eda \u0107emo morati posve iznova iscrtavati porodi\u010dno stablo dinosaurusa, zahvaljuju\u0107i fosilu iz \u0160kotske za kojeg se prethodno mislilo da je neva\u017ean.<\/p>\n<p>13. Sindrom policisti\u010dnih jajnika zapravo mo\u017ee zapo\u010deti u mozgu, a ne u jajnicima.<\/p>\n<p>14. \u010cini se da Zemlja ima \u010ditav jedan novi kontinent zvan Zelandija, a koji se ve\u0107inom nalazi pod vodom.<\/p>\n<p>15. Ljudi su imali veliki uticaj na geologiju Zemlje pa sada nau\u010dnici upu\u0107uju na novu geolo\u0161ku epohu, antropocen, da se slu\u017ebeno prizna.<\/p>\n<p>16. Kitovi narvali \u2013 dragocjeni jednorozi mora \u2013 koriste kljove za lov. Ali ne onako kako mislite.<\/p>\n<p>17. Ljudska aktivnost doslovno je promijenila prostor oko na\u0161eg planeta \u2013 oko Zemlje se nalazi, naime, omota\u010d, koji nije prirodnog porijekla. Sve je to zato \u0161to su talasi vrlo niske frekvencije (VLF) dolazili u kontakt s \u010desticama u svemiru i pomicali ih u odre\u0111enom smjeru. (Izvor: geek.hr\/znanost)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Plu\u0107a ne slu\u017ee samo za disanje, nego i stvaraju krv<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-227370","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=227370"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227370\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=227370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=227370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=227370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}