{"id":227288,"date":"2017-06-03T06:21:51","date_gmt":"2017-06-03T04:21:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=227288"},"modified":"2017-06-03T06:21:51","modified_gmt":"2017-06-03T04:21:51","slug":"neduzne-zrtve-u-kazanima-jednake-su-zrtvama-u-prijedoru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/06\/03\/neduzne-zrtve-u-kazanima-jednake-su-zrtvama-u-prijedoru\/","title":{"rendered":"Nedu\u017ene \u017ertve u Kazanima jednake su \u017ertvama u Prijedoru!"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Edin Ramuli\u0107<\/strong><\/p>\n

\"bijele<\/a>U Prijedoru je danas obilje\u017een Me\u0111unarodni dan bijelih traka, u znak sje\u0107anja na 3.176 stradalih stanovnika prijedorskog kraja nesrpske nacionalnosti, me\u0111u kojima je bilo i 102 djece. Ova re\u010denica je objavljena u fotoreporta\u017ei na portalu Kozarskog vjesnika, javnog medija kojem je osniva\u010d Skup\u0161tina grada Prijedora, pi\u0161e Edin Ramuli\u0107 za zurnal.info, a na ovom mjestu donosimo njegov vrlo vrijedan tekst.<\/p>\n

Kozarski vijesnik je jedini medij kojem je Tribunal u Hagu posvetio posebnu pa\u017enju zbog ratnohu\u0161ka\u010dke uloge u devedesetim. Sve \u0161to je ikad trebalo biti re\u010deno od strane zvani\u010dnog Prijedora re\u010deno je u toj re\u010denici. Priznanje da je 3.176 stanovnika nesrpske nacionalnosti ubijeno, da je me\u0111u njima bilo 102 djece i da su neki stanovnici Prijedora prije ta\u010dno 25 godina bili ozna\u010deni bijelim trakama.<\/p>\n

Istorijski korak & gnusne prijetnje<\/p>\n

U istom danu Skup\u0161tina grada Prijedora je jednoglasno u dogovoru sa gradona\u010delnikom odlu\u010dila da odgodi sjednicu zbog obilje\u017eavanja Dana bijelih traka i radi komemoracije ubijenoj prijedorskoj djeci. Lokalne vlasti Prijedora su danas u\u010dinile istorijski korak koji \u0107e morati izazvati lan\u010danu reakciju \u0161irom Bosne i Hercegovine. Do prije nekoliko dana to je bio skoro nezamisliv scenarij. Danas imamo razloga da budemo ponosni, aktivizam i upornost porodica ubijene djece \u0107e sigurno, u to nemam nikakve sumnje, uskoro rezultirati dogovorom o izgradnji spomenika.<\/p>\n

I onda, iscrpljen nakon svih sitnih poslova organizacije mirne \u0161etnje, pun pozitivnog elana \u0161to moj Prijedor postaje neki drugi grad, uklju\u010dim se na dru\u0161tvene mre\u017ee i ostanem prenera\u017een.<\/p>\n

\u010citam: \u201cLjude kao ova budaletina R.Hod\u017ei\u0107 treba toliko isprebijati i polomiti da nikad vi\u0161e ne stane na svoje noge\u201c pi\u0161e izvjesni Nusret.<\/p>\n

Tid\u017ea dodaje: \u201e\u0160ta rade te prijedorske \u017ertve tamo, neka se organizuju i razbiju tog smrada\u201c.<\/p>\n

Njihov facebook kolega Durak pak predla\u017ee likvidaciju. \u010citam desetine drugih sli\u010dnih komentara.<\/p>\n

Sve te gnusne prijetnje upu\u0107ene su mom zemljaku, Prijedor\u010daninu Refiku Hod\u017ei\u0107u, bez kojeg danas niko ne bi ni pominjao bijele trake. Pri\u010da o bijelim trakama bi ostala unutar zidova sudnica u kojima su pojedine pre\u017eivjele prijedorske \u017ertve svjedo\u010dile o tome da su je morali nositi na ruci, da nije bilo Refika Hod\u017ei\u0107a.<\/p>\n

Upravo on mi se javio 2012. godine kada su nam po prvi put u Prijedoru zabranili jednu komemoraciju, \u0161to do tada nije bila praksa. Radilo se o komemoraciji za 266 ubijenih \u017eena i djevoj\u010dica najavljenoj da se odr\u017ei 23. maja 2012. godine, na dvadesetu godi\u0161njicu po\u010detka kampanje ratnih zlo\u010dina u Prijedoru. Refik Hod\u017ei\u0107 je bio taj koji je u zabrani prepoznao istu onu diskriminaciju i ozna\u010davanje nesrba u Prijedoru – kao \u0161to se to de\u0161avalo u prolje\u0107e 1992. godine.<\/p>\n

Zabranjenu komemoraciju nismo mogli odr\u017eati ali je tog dana Emir Hod\u017ei\u0107 sam stajao na trgu sa bijelom trakom na ruci i pokazao da se vlastima i policiji mo\u017ee i treba prkositi ako su diskriminatorske i ako kr\u0161e zakon o javnom okupljanju. Refik Hod\u017ei\u0107 je bio taj koji je od Dana bijelih traka u nekoliko dana napravio me\u0111unarodnu kampanju koja se danas obilje\u017eava na tri kontinenta u desetinama zemalja.<\/p>\n

Harangu protiv Refika Hod\u017ei\u0107a u kojoj mu neki \u010dak upu\u0107uju i prijetnje smr\u0107u izazvao je tekst Nedima Hasi\u0107a u strana\u010dkom SDA glasilu Stav. Ve\u0107 u samom naslovu teksta Hasi\u0107 je pozvao na lin\u010d:<\/p>\n

\u201eRefik Hod\u017ei\u0107 je sramnim ispadom \u017eestoko uvrijedio sve prijedorske \u017ertve, ali i sve Sarajlije\u201d. Za polupismene bo\u0161nja\u010dke nacionaliste to je bilo dovoljno, oni ionako ne \u010ditaju dalje od naslova.<\/p>\n

A da \u010ditaju, vidjeli bi da u tom komentaru koji je Hod\u017ei\u0107 postavio na svom FB profilu, a kojeg i Hasi\u0107 prenosi, nema nikakvog pore\u0111enja ve\u0107 stoji ovo:<\/p>\n

\u201cAko gra\u0111ani Sarajeva uistinu \u017eele pomo\u0107i porodicama ubijene djece a nisu u prilici da se pridru\u017ee u protestnoj \u0161etnji na Dan bijelih traka u samom Prijedoru, ne moraju tog dana nositi bijelu traku ni vje\u0161ati plahtu na prozor. Umjesto toga neka po\u0161alju email ili nazovu telefonom ured gradona\u010delnika Skake i zahtijevaju da Grad finansira izgradnju spomenika \u017ertvama Kazana. Tako \u0107e najvi\u0161e pomo\u0107i nama u Prijedoru, a bogami i sebi.\u201d<\/p>\n

\u0160ta tra\u017eimo od zvani\u010dnog sarajeva<\/p>\n

Taj Hod\u017ei\u0107ev komentar je su\u0161tina onoga \u0161to mi u Prijedoru trebamo i tra\u017eimo od zvani\u010dnog Sarajeva. Da ono bude primjer kako se treba odnositi prema nevinim \u017ertvama jer Sarajevo je glavni grad, pa i Prijedoru glavni grad, \u0161to se \u010desto i u Sarajevu zaboravlja.<\/p>\n

Ako bi bili iskreni, sramotno je iz Sarajeva upirati u prijedorske vlasti da ne\u0107e da podignu spomenik za 102 ubijene djece kada imena te djece nema ni u parku preko puta Predsjedni\u0161tva BiH. Sarajevo je bilo glavni grad i ubijenoj prijedorskoj djeci. Ali da to ostavimo po strani, Hod\u017ei\u0107 u svom komentaru govori o potrebi da zvani\u010dno Sarajevo, kao glavni grad, oda po\u010dast svim nedu\u017enim \u017ertvama u tom gradu, da bi zahtjevi i podr\u0161ke koja idu u manja mjesta \u0161irom BiH imala ve\u0107i kredibilitet. On je pozvao gra\u0111ane Sarajeva da nam pomognu izbiti argument reciprociteta koji u svojim zabranama koriste Marko Pavi\u0107 i Milorad Dodik.<\/p>\n

Nedu\u017ene \u017ertve na Kazanima jesu jednake onima u Prijedoru upravo po nedu\u017enosti. Nikakvih drugih pore\u0111enja, a posebno ne izjedna\u010davanja prirode ili obima zlo\u010dina u Hod\u017ei\u0107evom komentaru nije bilo.<\/p>\n

A kad smo ve\u0107 kod pore\u0111enja, mo\u017eda zvu\u010di nevjerovatno ali po pitanju memorijalizacije Sarajevo se zaista ne mo\u017ee porediti sa Prijedorom. U Prijedoru i njegovoj okolini ima podignuto preko 30 spomenika i spomen plo\u010da koje ukazuju na stradanje Bo\u0161njaka i Hrvata.<\/p>\n

Pro\u0161li gradona\u010delnik Marko Pavi\u0107 je \u010dak govorio i iz bud\u017eeta donirao 10.000 KM prilikom otvaranja spomenika u Kozarcu gdje se pored civilnih \u017ertava nalaze imena i poginulih boraca Armije R BiH i to je jasno istaknuto na tabli tog spomenika. U jednom od prijedorskih logora, u Keratermu koji je gotovo u samom centru grada, nalazi se spomen plo\u010da koja govori o tom logoru i koju od 2003. godine, kada smo je podigli, do danas niko nije ni \u0161arnuo.<\/p>\n

Ima li Sarajevo takve primjere? Ima li uop\u0161te ijedan primjer? A nije da nije bilo nedu\u017enih \u017ertava me\u0111u sarajevskim Srbima i ne samo na Kazanima.<\/p>\n

Hasi\u0107 je to sve izokrenuo u Stavu i jasno je da njemu Prijedor ne zna\u010di ni\u0161ta kao ni Dan bijelih traka. On se na Refika Hod\u017ei\u0107a obru\u0161io zbog toga \u0161to je upravo on bio taj koji je raskrinkao Bakira Izetbegovi\u0107a i njegove manipulacije sa zahtjevom za reviziju presude protiv Srbije kod Me\u0111unarodnog suda pravde. Hasi\u0107 je dobio nalog od svojih poslodavaca da pozove na lin\u010d Hod\u017ei\u0107a i nije mogao ni do\u010dekati pravu priliku, nego je napravio hajku podmetanjima i izmi\u0161ljotinama koje je te\u0161ko i analizirati.<\/p>\n

Kult bo\u0161nja\u010dke \u017ertve<\/p>\n

Prije dva mjeseca kada smo unutar inicijative \u201eJer me se ti\u010de\u201c razgovarali o obilje\u017eavanju Dana bijelih traka, Hod\u017ei\u0107 je predlagao da odustanemo od te kampanje jer su je nacionalisti, SDA-ov strana\u010dki podmladak i desni\u010darske organizacije poput Antidaytona devalvirale i pretvorili u njenu suprotnost.<\/p>\n

Bijelim trakama se mi u Prijedoru borimo protiv diskriminacije i za pravo na sje\u0107anje, borimo se protiv svih oblika fa\u0161izma i nacionalizma, a pomenuti bo\u0161nja\u010dki nacionalisti su je usisali u kult \u017ertve u kojem stojimo paralisani ve\u0107 vi\u0161e od dvije decenije. Kult bo\u0161nja\u010dke \u017ertve koji ne proizvodi ni\u0161ta drugo do mr\u017enje druge dvije skupine i cementira strate\u0161ki cilj \u201crazdvajanja naroda\u201d kojeg je postavio Radovan Karad\u017ei\u0107 12. maja 1992. godine u Banja Luci. Molio sam ga da ne odustanemo i sada mi je te\u0161ko \u010ditati prijetnje koje mu upu\u0107uju razni marginalci jer je ostao sa nama.<\/p>\n

Ali znam da on danas ima veliki osmijeh na licu jer smo napravili velike korake u na\u0161em Prijedoru, a do Sarajlija je ho\u0107e li pratiti te korake ili \u0107e se valjati sa Antideytonom po novoj ba\u0161\u010dar\u0161ijskoj kaldrmi.<\/p>\n

\u017durnal.Info<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bijelim trakama se mi u Prijedoru borimo protiv diskriminacije i za pravo na sje\u0107anje, borimo se protiv svih oblika fa\u0161izma i nacionalizma, a pomenuti bo\u0161nja\u010dki nacionalisti su je usisali u kult \u017ertve u kojem stojimo paralisani ve\u0107 vi\u0161e od dvije decenije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-227288","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=227288"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227288\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=227288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=227288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=227288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}