{"id":227178,"date":"2017-06-01T04:16:08","date_gmt":"2017-06-01T02:16:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=227178"},"modified":"2017-06-01T04:16:08","modified_gmt":"2017-06-01T02:16:08","slug":"problem-su-lopovi-a-ne-siptari","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/06\/01\/problem-su-lopovi-a-ne-siptari\/","title":{"rendered":"Problem su lopovi, a ne \u2018\u0160iptari\u2019"},"content":{"rendered":"

\"aleksandar<\/a>S renomiranim makedonskim kazali\u0161nim redateljem Aleksandrom Popovskim, kojega jednako hvali publika s ovih prostora kao i teatri evropskih metropola, razgovaramo o njegovoj umjetni\u010dkoj poetici, anga\u017eiranom teatru i politi\u010dkoj situaciji u Makedoniji.
\n
\nPosljednjih godina stalno ste na putu. Gdje je va\u0161 dom?<\/strong><\/p>\n

To pitanje sam sebi \u010desto postavljam i zato mi je najlak\u0161e odgovoriti da je moj dom u kazali\u0161tu u kojem trenuta\u010dno radim. U posljednje vrijeme razmi\u0161ljam da spustim kofere i da se negdje zaustavim, ne zato \u0161to sam umoran nego zato da s nekim podijelim svoje sada ve\u0107 veliko iskustvo. Svoju prvu predstavu u inozemstvu radio sam u Danskoj 1997., kada sam imao 27 godina. Od tada je pro\u0161lo 20 godina za kojih sam radio, ne ra\u010dunaju\u0107i zemlje regije, u Turskoj, Gr\u010dkoj, Ma\u0111arskoj, Italiji, Austriji i \u0160vedskoj. Zato sam prije nekoliko godina konkurirao za ravnatelja Zagreba\u010dkog kazali\u0161ta mladih, sa \u017eeljom da drugima poka\u017eem ono \u0161to se u tim koferima nakupilo\u2026<\/p>\n

Ro\u0111eni ste i odrasli u Makedoniji, ali u svojoj rodnoj zemlji najmanje radite?<\/strong><\/p>\n

Mislim da u Makedoniji nisam radio deset godina. Moja zadnja predstava, \u2018\u017divot Molierea\u2019 Mihaila Bulgakova, bila je komentar na ono \u0161to se u Makedoniji doga\u0111alo i moje neslaganje s onim \u0161to su tada radili ljudi na vlasti. Imam zaista veliko iskustvo s prilikama na ovim prostorima i zato mogu re\u0107i da je situacija svugdje vrlo sli\u010dna. Upotrijebio bih izraz \u2018demokratura\u2019 koji je izrekao Bernar-Anri Levi, a koji je nedavno napadnut u Beogradu. Radi se o diktaturi koja je izabrana na izborima i ako bih se ograni\u010dio na Makedoniju, onda je ona primjer koliko jedno dru\u0161tvo mo\u017ee postati devijantno kada zakoni prestanu da funkcioniraju i kada umru institucije.
\n
\n\u0160to se zapravo doga\u0111a u Makedoniji, zemlji iz koje sti\u017eu dramati\u010dne vijesti?<\/strong><\/p>\n

Su\u0161tina je u tome da je Makedonija postala zarobljena dr\u017eava u punom smislu tog izraza. Dogodili su se potpuna okupacija institucija od strane vladaju\u0107e stranke koja je sada na odlasku, korupcija, zlouporaba policije radi prislu\u0161kivanja vi\u0161e od dvadeset hiljada gra\u0111ana, kontrolirano sudstvo i doslovno sve \u0161to pojam zarobljene dr\u017eave obuhva\u0107a. Godinama smo na to upozoravali, ali me\u0111unarodna zajednica nije reagirala i dopustila je ugro\u017eavanje demokracije radi prividne stabilnosti. Makedonija se \u010dinila malom i neva\u017enom zemljom koja ne bi mogla ugroziti regiju. Danas je sve to iza\u0161lo na svjetlo dana, reakcije su \u017eestoke i mo\u017eemo se samo nadati da nije prekasno, jer je organizam zakona i institucija razoren.<\/p>\n

Nema mira bez pravde<\/em><\/p>\n

Prije 20 godina re\u017eirali ste predstavu \u2018Balkan nije mrtav\u2019 s dosta vjere u budu\u0107nost\u2026<\/strong><\/p>\n

Devedesete godine u Makedoniji, u odnosu na dana\u0161nju stvarnost, izgledale su optimisti\u010dno jer je postojao neki privid da mo\u017eemo da mijenjamo svet. Svi smo mislili da mo\u017eemo da kreiramo nove zemlje koje su stvorene, bez obzira na ratove i ljude poput Milo\u0161evi\u0107a. Danas, poslije gomile ve\u0107ih i manjih revolucija koje smo napravili u Makedoniji i drugdje, imamo osje\u0107aj da nemamo nikakav utjecaj na svijet oko sebe i da ga te\u0161ko mo\u017eemo mijenjati. Prije \u010detiri godine u Makedoniji je priveden novinar Tomislav Kezarovski zbog teksta koji je napisao. Uz naoru\u017eane policajce, najstro\u017ee mjere osiguranja i s lisicama na rukama strpan je u zatvor na dvije godine. Nedavno je \u010dovjek koji je tukao \u017eenu u skup\u0161tini, \u0161to je vidio cijeli svijet u direktnom TV prijenosu, priveden s cigaretom u ustima, rukom u d\u017eepu i s dva policajca iza sebe\u2026 Dana\u0161nja Makedonija je zaista sama sebi postala dovoljna, kao \u0161to pri\u017eeljkuje njezina desnica, umjesto da se u njoj po\u0161tuju zakoni i evropske vrijednosti.<\/p>\n

Rekli ste u jednom intervjuu da su \u2018politi\u010dari kradljivci na\u0161eg \u017eivota\u2019. Kojem politi\u010daru u Makedoniji se danas mo\u017ee vjerovati, \u0161efu VMRO-DPMNE-a Nikoli Gruevskom koji je do sada bio na vlasti ili Zoranu Zaevu, lideru SDSM-a koji je dobio mandat za sastav nove vlade?<\/strong><\/p>\n

Makedonska situacija je delikatna i ipak razli\u010dita u odnosu na recimo situaciju u Hrvatskoj: na nju treba gledati kao na feudalni sistem, obiteljski biznis ili ne\u0161to sli\u010dno turskom pa\u0161aluku. Nakon deset godina vladavine VMRO-DPMNE-a te\u0161ko je re\u0107i tko je u Makedoniji ostao u opoziciji, tko je pobjegao i kakvi su stvarni kapaciteti kvalitetnog politi\u010dkog \u017eivota. Prethodna vlast je napravila svoju vojsku poluobrazovanih ljudi, kao \u0161to je nekada radio \u010cau\u0161esku u Rumunjskoj, i u javnosti je nastao velik ponor. Kao Diogen, danas svije\u0107om treba tra\u017eiti \u010dovjeka u Makedoniji, jer je velik broj umjetnika rastjeran, a profesori fakulteta su zavr\u0161ili u sramotnoj situaciji. Otkako je Zoran Zaev objavio razgovore koje je vlast prislu\u0161kivala, postalo je jasno na koju stranu treba stati. U Makedoniji je zaista postalo glavno pitanje, izvan strana\u010dkog i politi\u010dkog opredjeljenja, treba li braniti kriminal ili se boriti protiv njega, jednako kao i protiv strahovlade re\u017eima.<\/p>\n

Kako se u takvoj situaciji mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e opozicija, koja je s vrlo tijesnom ve\u0107inom pobijedila na izborima, napraviti zna\u010dajnije politi\u010dke promjene?<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to je dobro u Makedoniji jest da se u ovih deset godina izrodio jedan neformalni civilni pokret, koji ne pripada opoziciji i u koji ubrajam i sebe, ali koji je toj opoziciji dao podr\u0161ku. Suradnja ove dvije strane jako je va\u017ena. Naime, bitno je da su i opozicijski politi\u010dari i gra\u0111ani potrebni jedni drugima kako bi svi zajedno redefinirali institucije zemlje i ponovno pokrenuli na\u0161e dru\u0161tvo. Tako ne\u0161to bi bilo dobro za sve, za lijeve i desne, za Makedonce i Albance, jer bi svi dobili pravi\u010dniji sistem. Glavni slogan na demonstracijama protiv biv\u0161e vlasti glasio je \u2018Nema mira bez pravde\u2019, \u0161to je i Hamletova re\u010denica da se ne mo\u017ee smiriti dok se ne zadovolji pravda.<\/p>\n

Postoji li realna opasnost od sukoba etni\u010dkih Makedonaca i Albanaca i destabilizacije Makedonije kao dr\u017eave?<\/strong><\/p>\n

\u010citava ta pri\u010da vezana je, naravno, uz Kosovo, Albaniju i Srbiju, ali ona po\u010diva na zamjeni teza: umjesto teze \u2018dr\u017eite lopova\u2019 podme\u0107e se ona \u2018dr\u017eite \u0160iptara\u2019. To se radi zato da bi se pa\u017enja javnosti skrenula s bitnog \u2013 dr\u017eite lopova. Na ovu pogre\u0161nu tezu se, naravno, savr\u0161eno nadovezala Srbija: kada gledate srpsku \u0161tampu, svi napisi o Makedoniji su pogre\u0161ni, \u010dak je i \u2018Jutarnji list\u2019 u jednom trenutku napisao tekst s potpuno krivim informacijama. Otprije je poznato da odre\u0111eni krugovi u Makedoniji pla\u0107aju srpsku \u0161tampu koja operira dezinformacijama. Vlast je ve\u0107 dva puta poku\u0161ala da izvede vojnu intervenciju, uvede izvanredno stanje i pohapsi neistomi\u0161ljenike: prvi put pro\u0161le godine u Kumanovu i sada s nasiljem u skup\u0161tini. To je isto u\u010dinio i Erdogan u Turskoj. \u0160to se ti\u010de Albanaca, njihov najve\u0107i problem su albanski politi\u010dari: Ali Ahmeti, predsjednik Demokratske unije za integraciju (DUI), ponizio je i prisilio albanski narod u Makedoniji da glasa za sada\u0161njeg predsjednika Georgija Ivanova, koji sada pravi najve\u0107e probleme. S novom vladom sve \u0107e to zavr\u0161iti: \u010ditav politi\u010dki \u017eivot mora se iznutra pro\u010distiti da bi nam svima bilo bolje. Makedonski problem je danas intraetni\u010dki: gra\u0111ani protiv korumpirane vlasti, a ne Makedonci protiv Albanaca i obratno.<\/p>\n

Predstavu \u2018Hamlet\u2019 u Jugoslovenskom dramskom pozori\u0161tu u Beogradu radili ste s tezom da se zlo uvijek cikli\u010dki vra\u0107a. Kakva je onda \u0161ansa za politi\u010dku emancipaciju u stvarnom politi\u010dkom \u017eivotu?<\/strong><\/p>\n

Ja sam izabrao glumca Neboj\u0161u Glogovca za ulogu Hamleta, koji je pro\u0161ao mnoga iskustva, uklju\u010duju\u0107i i ono na pro\u0161lim izborima u Srbiji kada se priklju\u010dio politi\u010dkoj opciji Sa\u0161e Jankovi\u0107a koja je izgubila. Danilo Ki\u0161 u \u2018Grobnici za Borisa Davidovi\u010da\u2019 ka\u017ee da su stari Grci svima onima koji su stradali od ma\u010da diktature gradili specijalne \u2018grobnice du\u0161e\u2019. Vjerujem da su to va\u017ene stvari: koliko god \u010dovjek djeluje slab i nemo\u0107an, on duboko u sebi ima empatiju prema drugome, potrebu da pomogne i \u017eelju za pravdom. To vrijedi za Skoplje, za Zagreb gdje su ljudi na demonstracijama podr\u0161ke za kurikularnu reformu pjevali \u2018Kad bi svi ljudi na svijetu\u2019 i za sva druga mjesta. Takve stvari ostaju upisane i pohranjene negdje u memoriji i iza\u0107i \u0107e na povr\u0161inu u vrijeme krize, za potrebe neke vrste lije\u010denja du\u0161e.<\/p>\n

Ali u ovo vrijeme globalne krize na povr\u0161inu je isplivao Donald Tramp?<\/strong><\/p>\n

Da, danas je ostalo jo\u0161 jako malo pisaca i umjetnika na sceni, dok ljudi \u010ditaju \u0161to je Tramp napisao na Tviteru: taj val ne mo\u017eemo sprije\u010diti, on \u0107e pro\u0107i i razbit \u0107e se o zemlju. Mislim da je Tramp dosta pomogao pozitivnim promjenama u Evropi, kao \u0161to i moji prijatelji u Engleskoj, \u0161okirani Bregzitom, govore \u2018platit \u0107e ovi starci koji su nam sve ovo priredili\u2019. Bulgakov ka\u017ee: slijedi osveta svetaca. Radi se o tome, da se vratimo Hamletu kako ga ja vidim, da \u0107e ti upisani atomi du\u0161e kad-tad prona\u0107i na\u010din kako da se materijaliziraju i prepoznat \u0107e formu kroz koju \u0107e djelovati.
\n
\n\u0160aljite sve u kazali\u0161te\u2026<\/em>
\n
\nRe\u017eirate \u2018Grobnicu za Borisa Davidovi\u010da\u2019 u Novom Sadu, gradu u kojem su konzervativci nakon dugo vremena ponovno na vlasti?<\/strong><\/p>\n

Prvi put radim u ma\u0111arskom teatru u Novom Sadu, koji mi djeluju kao mala obitelj ljudi koji \u017eive zajedno. Ono o \u010demu mi pri\u010damo nije vrijeme diktatura i revolucionara koji bacaju bombe, nego je to pitanje kako da sa\u010duvamo ljudsku biografiju u praznoj grobnici, \u0161to smatram daleko vrjednijim od spomenika u Makedoniji koji prikazuju ljude s ma\u010dem ili revolverom. Va\u017ean mi je puno dublji tip simbolike: danas kada nekome \u017eelite da pomognete, shva\u0107aju vas kao budalu, ali mislim da takve vrednote nisu potpuno izbrisane. Ljudi \u0107e ponovno osjetiti potrebu za ne\u010dim takvim.
\n
\nOvidijeve \u2018Metamorfoze\u2019 u Beogradu ste radili s idejom da ljubav pomjera planine. \u010cini se kao da danas sebi\u010dnost pomjera planine. Jednim pritiskom na enter mo\u017eete na ulicu baciti recimo 40.000 radnika Agrokora\u2026<\/strong><\/p>\n

Prepustili smo ogroman dio na\u0161eg prostora, vulgarno re\u010deno, politici i politi\u010darima. Danas ako nisi anga\u017eiran na na\u010din kako to odgovara politici, ne postoji\u0161. Kao \u0161to ka\u017ee Roberto Zuko u istoimenom komadu: \u2018Samo pusti krv i svi \u0107e te vidjeti.\u2019 To je ono do \u010dega smo do\u0161li, ali svijet nije napravljen samo od toga. Zato ja tra\u017eim kazali\u0161ne forme putem kojih se mogu obratiti ljudima. Ono \u0161to se danas zove anga\u017eirano kazali\u0161te dosta je agresivno anga\u017eirano, na na\u010din da \u0161alje vjetar u jedra takvoj politici: oni koji nas gledaju ionako su za nas, dok mi sa scene vi\u010demo na tu publiku, a ne na one koji bi to trebali da \u010duju i koji ne dolaze na takve predstave. Na taj na\u010din pla\u0161imo sami sebi i zatvaramo se u sebe.<\/p>\n

Koja je dobra forma anga\u017eiranog kazali\u0161ta?<\/strong><\/p>\n

Ima jedna anegdota kada su pitali rabina smiju li ljudi i\u0107i u kazali\u0161te. \u0160to je to, pitao je rabin. Pa to je jedna dvorana u kojoj neki ljudi ne\u0161to predstavljaju drugim ljudima i sve to traje dva-tri sata. \u0160to radi publika? Psuje li, tu\u010de se i ubija? Ne, publika mirno sjedi i gleda predstavu. Onda sve \u0161aljite u kazali\u0161te, ka\u017ee rabin. To je klju\u010dno: ljudi su na sigurnom i dobri su kada su kazali\u0161tu i tamo kvalitetno provode vrijeme. Kada bih mogao da vodim neko kazali\u0161te, napravio bih samo klasi\u010dni repertoar s velikim predstavama, s predivnim dekorom, kostimima i puno glumaca. Takve predstave djeluju puno bolje na ljude i s njima bismo dobili i one koji nikada ne odlaze u kazali\u0161te.<\/p>\n

Ipak, rekli ste da je danas potreban Hamlet na ulici. Kako \u0107e se on suprotstaviti ovoj generaciji potpuno sivih politi\u010dara?<\/strong><\/p>\n

Vjerujem da \u0107e se u na\u0161e vrijeme pojaviti individualci, kao \u0161to se uvijek pojavljuju, sa sna\u017enom idejom, koji \u0107e djelovati, ne nu\u017eno politi\u010dki, u svojim sredinama i profesijama i oko kojih \u0107e se okupljati ljudi. Znate li tko je najzanimljiviji \u010dovjek dana\u0161njice? Papa. Njemu vjerujem i fasciniran sam njime, iako nisam religiozan niti me je Vatikan ikada zanimao. Ono \u0161to on govori pokazuje da se tolika bagra skupila na drugoj strani, koja promovira Crkvu i kune se u Boga, da je on morao postati urbani ljevi\u010dar i demokrat kako bi obranio prave vrijednosti. Ljudi budu\u0107nosti ne\u0107e do\u0107i iz podru\u010dja politike nego iz podru\u010dja kreacije: to \u0107e biti oni koji \u0107e \u2018otvoriti put prema nebu\u2019, kao \u0161to ka\u017eu junaci predstave \u2018Metamorfoze\u2019. Dokle god budemo govorili o crvenima i crnima, o muslimanima i zapadnjacima, ostat \u0107emo prikovani uz zemlju; onaj tko \u0107e po\u010deti govoriti o novim svjetovima, bit \u0107e nada budu\u0107nosti.<\/p>\n

Portal novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aleksandar Popovski: Makedonska pri\u010da po\u010diva na zamjeni teza: umjesto teze \u2018dr\u017eite lopova\u2019 podme\u0107e se ona \u2018dr\u017eite \u0160iptara\u2019. S novom vladom sve \u0107e to zavr\u0161iti: \u010ditav politi\u010dki \u017eivot mora se iznutra pro\u010distiti da bi nam svima bilo bolje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-227178","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227178","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=227178"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227178\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=227178"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=227178"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=227178"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}