{"id":227094,"date":"2017-05-31T07:42:38","date_gmt":"2017-05-31T05:42:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=227094"},"modified":"2017-05-31T07:42:38","modified_gmt":"2017-05-31T05:42:38","slug":"kako-onemoguciti-fasizam-citati-citati-i-citati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/05\/31\/kako-onemoguciti-fasizam-citati-citati-i-citati\/","title":{"rendered":"Kako onemogu\u0107iti fa\u0161izam? \u010citati, \u010ditati i \u010ditati"},"content":{"rendered":"

\"citanje\"<\/a>Autor: Branimir Pofuk<\/strong><\/p>\n

Divlja\u010dki okrutna i nemilosrdna bila je odmazda kolonijalnih sila nakon gu\u0161enja Bokserskog ustanka 1901. u Kini. Ali, osim svjedo\u010danstava o masovnim plja\u010dkama, silovanjima i pogubljenjima, u tom vrtlogu nasilja nastala je i sljede\u0107a pri\u010da. <\/p>\n

Promatraju\u0107i stotine Kineza kako pristupaju giljotini koja \u0107e im skinuti glavu, neki je njema\u010dki oficir na kraju duga\u010dkog reda za pogubljenje spazio nevjerojatan prizor. Ne vjeruju\u0107i vlastitim o\u010dima, pri\u0161ao je bli\u017ee i uvjerio se da jedan starac savr\u0161eno mirno, dok s noge na nogu ide prema gubili\u0161tu, doista u rukama dr\u017ei otvorenu knjigu i \u010dita.<\/p>\n

\u201dZa\u0161to \u010dita\u0161 kada \u0107e\u0161 za nekoliko trenutaka biti mrtav?\u201d, pitao je njema\u010dki oficir osu\u0111enika.<\/p>\n

\u201dA za\u0161to ti meni dosa\u0111uje\u0161 i ometa\u0161 me?\u201d, odgovorio mu je Kinez.<\/p>\n

Pri\u010da je stigla do Be\u010da i Huga von Hoffmanstahla koji ju je zapisao u jednoj od svojih bilje\u017enica. Kao primjer istine koja ne po\u010diva na \u010dinjenicama i argumentima, nego se nalazi samo u pri\u010dama, ovu je pri\u010du neki dan u Zagrebu ispri\u010dao Rob Riemen.<\/p>\n

Neumorni nizozemski propovjednik europske kulture i humanizma dr\u017eao je na Zagreba\u010dkom festivalu knjige predavanje pod naslovom \u201cRazaranje kulture \u010ditanja \u2013 zlo\u010din stolje\u0107a\u201d.<\/p>\n

Pri\u010da iz Hoffmansthalove bilje\u017enice Riemenu je poslu\u017eila kao primjer savr\u0161enog \u010dita\u010da savr\u0161ene knjige, \u010dovjeka koji \u017eivi da \u010dita i \u010dita da \u017eivi. Potpuno je nebitno je li se opisani prizor u Kini dogodio ili nije. Dobre pri\u010de ne govore samo o svijetu kakav jest, nego i kakav bi mogao i trebao biti.<\/p>\n

Riemen je izvrstan predava\u010d, a to zna\u010di i pripovjeda\u010d. Pred kraj predavanja postavio je retori\u010dko pitanje: tko zna koliko bi svijet i ljudski \u017eivot bili druga\u010diji, siroma\u0161niji i jadniji bez \u010ditanja? Odgovor glasi: onaj stari Kinez, ali on je mrtav i ne mo\u017ee nam vi\u0161e ni\u0161ta re\u0107i. Dok vam prepri\u010davam dijelove njegova predavanja, trudim se biti \u0161to bolji pripovjeda\u010d. Ina\u010de nikakve koristi od pisanja.<\/p>\n

Visoko tehnologizirana civilizacija prijeti nam izumiranjem knjiga. Ni to nije ni\u0161ta novo.<\/p>\n

Kada je Thomas Mann, pri\u010da Riemen, izdava\u010du poslao rukopis \u201cBuddenbrookovih\u201d, ovaj ga je poku\u0161ao zastra\u0161iti industrijskom revolucijom da skrati roman jer vi\u0161e nitko nema vremena za takve knji\u017eurine. Pisac je, naravno, odbio.<\/p>\n

\u201cBuddenbrookovi\u201d su objavljeni u dva sveska i nisu se ba\u0161 naro\u010dito dobro prodavali. A onda je, zahvaljuju\u0107i pobolj\u0161anoj tehnologiji tiska i kvaliteti papira, u novom izdanju \u010ditav roman stao u jedne korice i prodaja je sko\u010dila prema nebu.<\/p>\n

Zabrinut, Thomas Mann je u pismu bratu zavapio: \u201cHeinrich, moja nova knjiga ni\u0161ta ne valja, masovno se prodaje\u201d.<\/p>\n

Plemstvo nikada nije bilo masovno. Ali, Rob Riemen ne spada u konzervativne i reakcionarne restauratore od Boga danog \u201cprirodnog\u201d poretka svijeta u kojem se aristokrat postaje ro\u0111enjem i po krvnim zrncima.<\/p>\n

U knjizi \u201cPlemstvo duha\u201d Riemen govori o sokratovskom plemstvu i \u010dovjeku ne onakvom kakav jest \u2013 od straha zgr\u010deno klupko instinkta i nagona, nego onakvom kakav mo\u017ee postati. Taj razvoj i tu evoluciju prema uspravnom, slobodnom, prosvije\u0107enom i mudrom bi\u0107u ne ubrzavaju ni znanost, ni tehnologija, ni novac. Samo umjetnici, a napose pisci, u svojim pri\u010dama ispisuju istinu o svijetu kakav jest sa svrhom da postane onakav kakav bi mogao i trebao biti, o \u010dovjeku koji te\u017ei ostvariti svoje najplemenitije potencijale.<\/p>\n

U nizu intelektualno briljantnih i nadahnjuju\u0107ih eseja, Riemen o takvom \u010dovjeku, jedinom sposobnom da ostvari i pravu demokraciju, govori i u knjigama \u201c\u0160kola \u017eivota\u201d i \u201cPovratak Europe\u201d. Ali, kao kontrapunkt i svojevrsno nali\u010dje \u201cPlemstva duha\u201d, Riemen je napisao i knjigu \u201cVje\u010diti povratak fa\u0161izma\u201d.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i izdava\u010dkoj ku\u0107i TIM press svi su ovi naslovi dostupni i na hrvatskom, a \u201cPlemstvo duha\u201d i \u201cVje\u010diti povratak fa\u0161izma\u201d do\u017eivjeli su i drugo izdanje.<\/p>\n

\u010citati, \u010ditati, \u010ditati \u2013 uporno ponavlja Riemen. Kako bismo prepoznali i onemogu\u0107ili fa\u0161izam. A o pro\u010ditanom i pro\u017eivljenom raspravljati. I to onako kako su na Festivalu knjige, u organizaciji izdava\u010dke ku\u0107e Ljevak, ovih dana u Zagrebu raspravljali Nizozemac Riemen, veliki engleski povjesni\u010dar Richard Overy i lucidni austrijski pisac i vrckavi esejist Karl-Markus Gau\u00df.<\/p>\n

Dodu\u0161e, nitko od njih te ve\u010deri izgleda jo\u0161 nije znao, nasre\u0107u ili na\u017ealost, da je u dana\u0161njoj Hrvatskoj pomalo suvi\u0161na teoretska rasprava o tome mo\u017ee li se fa\u0161izam vratiti i u kojem obliku.<\/p>\n

\u010citam ovih dana vrlo zanimljivu knjigu \u201cUsta\u0161ki put u socijalizam\u201d u izdanju Naklade Pavi\u010di\u0107, koja, po izboru i s predgovorom Nikice Mihaljevi\u0107a, donosi niz dokumenata, \u010dlanaka i rasprava iz vremena NDH.<\/p>\n

Knjiga je pri\u010da za sebe i zaslu\u017euje ne jedan, nego niz novinskih \u010dlanaka koji kod nas nikada ne\u0107e biti napisani. Ali, danas \u0107e mi poslu\u017eiti da iz nje prepi\u0161em nekoliko redaka, usporedno s nekoliko re\u010denica iz svoje pro\u0161lotjedne kolumne.<\/p>\n

\u201cHrvatski narod ima svoje vrhovni\u010dko pravo (suverenitet), po kome on jedini ima vladati u svojoj dr\u017eavi i upravljati sa svim svojim dr\u017eavnim i narodnim poslovima.\u201d<\/p>\n

\u201cOvo je hrvatska dr\u017eava i u hrvatskoj dr\u017eavi, uz nacionalne manjine koje imaju itekako zajam\u010dena ustavna prava, odlu\u010duju Hrvatice i Hrvati. Ovo je na\u0161a zemlja, a ne \u010dija tu\u0111a.\u201d<\/p>\n

\u201cU hrvatskim dr\u017eavnim i narodnim poslovima ne smije odlu\u010divati nitko, tko nije po pokoljenjima i po krvi \u010dlan hrvatskog naroda.\u201d<\/p>\n

A vi sad lijepo razlu\u010dite, ako mo\u017eete, koje sam re\u010denice prepisao iz \u201cNa\u010dela Hrvatskog usta\u0161kog pokreta\u201d Ante Paveli\u0107a, poglavnika NDH, a koje je u svom nedavnom slu\u017ebenom obra\u0107anju javnosti izrekao Milijan Brki\u0107, zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske. Do dana dana\u0161njeg bez ikakvih posljedica.<\/p>\n

Povratak fa\u0161izma nije stvar dojma Predsjednice ili Premijera, nego \u010ditanja i prepoznavanja. Treba \u010ditati, \u010ditati, \u010ditati. I te\u017eiti onome \u0161to nismo, a mogli bismo biti, u znanju, plemenitosti i slobodi, kao pojedinci, gra\u0111ani i narodi.<\/p>\n

Ako, pak, mislite, da ste svoj vrhunac ve\u0107 dostigli i ostvarili, onda ni\u0161ta.<\/p>\n

Autograf<\/a>\/Ve\u010dernjilist<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povratak fa\u0161izma nije stvar dojma Predsjednice ili Premijera, nego \u010ditanja i prepoznavanja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-227094","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227094","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=227094"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/227094\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=227094"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=227094"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=227094"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}