{"id":226934,"date":"2017-05-28T07:22:03","date_gmt":"2017-05-28T05:22:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=226934"},"modified":"2017-05-28T07:22:03","modified_gmt":"2017-05-28T05:22:03","slug":"ja-od-jutra-nisam-stala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/05\/28\/ja-od-jutra-nisam-stala\/","title":{"rendered":"Ja od jutra nisam stala"},"content":{"rendered":"

Autorka: Ivana Peri\u0107<\/strong>\t<\/p>\n

\"Adrienne<\/a>Adrienne Roberts je profesorica na Odsjeku za me\u0111unarodne studije Sveu\u010dili\u0161ta u Manchesteru. Bavi se feministi\u010dkom i me\u0111unarodnom politi\u010dkom ekonomijom, financijalizacijom dru\u0161tvene reprodukcije i pitanjima duga. Jedno od njezinih polja istra\u017eivanja je i kritika politi\u010dko-ekonomskog projekta “transnacionalni poslovni feminizam” koji koristi pitanje rodne ravnopravnosti kao korporativnu strategiju rasta i legitimiranje kapitalisti\u010dkih odnosa dominacije i eksploatacije.<\/p>\n

Radovi su joj objavljivani u Third World Quarterly, New Political Economy, International Feminist Journal of Politics, i brojnim drugima. Njena knjiga Rodno uvjetovane dr\u017eave kazne i blagostanja (Routledge) objavljena je pro\u0161le godine. Roberts je bila go\u0161\u0107a 10. Subversive Festivala koji se odr\u017eao u Zagrebu.<\/p>\n

Kako se pitanje rodne ravnopravnosti koristi kao korporativna strategija rasta i na\u010din legtimiranja kapitalisti\u010dke eksploatacije?<\/strong><\/p>\n

Ne radi se samo o korporacijama, ve\u0107 i mnogim neoliberalnim vladinim institucijama, koje su se uhvatile ideje o ravnopravnosti kao o pametnoj ekonomiji. Poanta je da osna\u017eivanje \u017eena ima ekonomskog smisla. Ovdje je problem kako se osna\u017eivanje \u017eena shva\u0107a, a to je osna\u017eivanje \u017eena isklju\u010divo kao radnica i potro\u0161a\u010dica. Mnogo je razgovora o potrebi pove\u0107avanja \u017eenskog “ljudskog kapitala”, kako bi se mogle integrirati u radnu snagu. Ono \u0161to izostaje iz takvih argumenata je razmi\u0161ljanje o svim poslovima koje \u017eene ve\u0107 rade, bilo da se radi o ku\u0107nom radu ili razli\u010ditim oblicima takozvanog neformalnog rada. To je u velikoj mjeri zanemareno u raspravi koja je postavljena na na\u010din koji ka\u017ee da uklju\u010divanje \u017eena na kapitalisti\u010dko tr\u017ei\u0161te rada vodi do osna\u017eivanja.<\/p>\n

Koji je rizik u provedbi takvih vizija osna\u017eivanja?<\/strong><\/p>\n

Rizik je da ignoriraju\u0107i sve ostale poslove kojima se \u017eene ve\u0107 bave, riskiramo daljnje pove\u0107anje tereta koji je stavljen na \u017eene. Tako\u0111er je va\u017eno govoriti o snazi \u017eena kao potro\u0161a\u010dica. Razli\u010dite nacionalne ekonomije i globalna ekonomija op\u0107enito nisu se oporavili od krize 2007\/8, i vidimo stagniraju\u0107e razine gospodarskog rasta. \u017dene bi trebale biti prave \u010dudotvorke, one su te koji \u0107e nas izbaviti iz ovoga – osna\u017eene kao radnice i potro\u0161a\u010dice. Vrednovanje \u017eena kao potro\u0161a\u010dica riskira zamagljivanje svih drugih inherentnih aspekata rodne ravnopravnosti. Rodna ravnopravnost potkopana je stajali\u0161tem da se nejednakost najbolje rje\u0161ava integracijom na kapitalisti\u010dko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n

Povezano s \u017eenama kao potro\u0161a\u010dicama, mo\u017eemo li se dotaknuti feminizma kao brenda, na\u010dina na koji se \u010desto koristi kao marketin\u0161ka strategija, osobito u zapadnim zemljama? Tu spada i rast industrije za osna\u017eivanje kroz “feministi\u010dke” proizvode.<\/strong><\/p>\n

Postoji mnogo primjera za to, ovisi o vrsti feminizma o kojemu govorimo. Takav feminizam je liberalni feminizam koji nije dovoljno kriti\u010dan prema \u010ditavom nizu normi povezanih s feminizmom i kapitalizmom. Svi poku\u0161aji prodaje Dove proizvoda jer su nekako prirodniji i omogu\u0107uju \u017eenama da prirodno izra\u017eavaju svoju ljepotu, a koji istodobno prezentiraju \u017eene koje su jo\u0161 uvijek komodificirane i cijenjene zbog atraktivnosti, lo\u0161i su poku\u0161aji uskla\u0111ivanja i pomirdbe feminizma s kozmeti\u010dkom industrijom. To vidimo i u modnim \u010dasopisima, poput Voguea i Ellea, koji su eksplicitno usvojili feministi\u010dki stav, ali ne vide kontradikciju izme\u0111u toga i kontinuiranog stvaranja nerealnih i nepristupa\u010dnih standarda ljepote.
\n
\nKako takav tip rada doprinosi feminizmu i doprinosi li uop\u0107e?<\/strong><\/p>\n

Postoji mnogo rasprava oko toga. Mislim da doprinosi. O\u010digledno je da feminizam zna\u010di mnogo razli\u010ditih stvari za puno razli\u010ditih ljudi. U SAD-u bi drugi primjer bio oko Beyonce i njezinog tipa feminizma, feminizma slavnih, mo\u0107nih i bogatih. U njemu ipak postoji poruka o osna\u017eivanju i ona dopire do velikog broja ljudi. Je li to ograni\u010deno razumijevanje feminizma? Je. No, ovo je zahtjevno pitanje jer je za feminizam va\u017eno da ne otu\u0111uje ljude i uzrokuje dodatna razdvajanja, ali postoji i opasnost u podr\u017eavanju feminizma koji je toliko bezopasan za kapitalisti\u010dki sustav koji na mnoge na\u010dine duboko \u0161teti \u017eenama. U takvom uskom pogledu na feminizam, mogu\u0107nosti za velike dru\u0161tvene promjene su iznimno ograni\u010dene.<\/p>\n

Razmi\u0161ljaju\u0107i o feminizma globalno, kako feminizam u “razvijenim zemljama” mo\u017ee utjecati na \u017eene negdje drugdje \u2013 u zemljama “Tre\u0107eg svijeta”, gdje idustrije danas u velikoj mjeri ovise o veoma potpla\u0107enim radnicama? Kao primjer mo\u017eemo razmi\u0161ljati o odnosu tih radnica i potro\u0161a\u010dica odjevne industrije na drugom kraju svijeta.<\/strong><\/p>\n

Zato je va\u017ena privr\u017eenost i suradnja razli\u010ditih feministi\u010dkih organizacija, a na tome trenutno rade razne feministi\u010dke inicijative. Postoje razli\u010dite feministi\u010dke kampanje koje su se pojavile na globalnoj razini, u velikoj mjeri kao odgovori na korporativnu feministi\u010dku agendu. One poku\u0161avaju skrenuti pa\u017enju na na\u010dine na koje korporacije iskori\u0161tavaju \u017eene kroz razli\u010dite industrije, poput tekstilne i odjevne industrije koja nije dobro regulirana.<\/p>\n

To ne smije ostati na kampanjama o potro\u0161nji i zapadnja\u010dkim feministi\u010dkim pokretima po principu zagovaranja fair-trade odje\u0107e, jer je to i dalje previ\u0161e pojednostavljeno i previ\u0161e indvidualno, nedovoljno transformativno. Postoje drugi na\u010dini na koje feministkinje mogu podi\u0107i svijest na Zapadu – povezuju\u0107i se s osobama uklju\u010denima u proizvodnju proizvoda koje konzumiraju. Postoje mnoga mjesta gdje se ovakve vrste rasprava upravo odvijaju, \u0161irom svijeta – poput dru\u0161tvenih foruma. Projekt je u tijeku, a njegova budu\u0107nost tek treba biti odre\u0111ena.
\n
\nPuno ste pisali o ulozi dr\u017eave u prisiljavanju \u017eena da se pridr\u017eavaju povijesno oblikovanih uloga i kategorija, uklju\u010duju\u0107i one pla\u0107enog i nepla\u0107enog rada. Koliko je klju\u010dna uloga dr\u017eave?<\/strong><\/p>\n

Uloga dr\u017eave je presudna. Postoji toliko mnogo na\u010dina na koje mo\u017eemo razmi\u0161ljati o uklju\u010denosti dr\u017eave, bilo povijesno, bilo u sada\u0161njem trenutku, u proizvodnji i osiguravanju rodnih normi, uklju\u010duju\u0107i rodne norme oko pla\u0107ene i nepla\u0107ene radne snage. U knjizi Rodno uvjetovane dr\u017eave kazne i blagostanja radim povijesni pregled – do neoliberalizma – uklju\u010denosti dr\u017eave u stvaranje specifi\u010dnih rodnih normi. Prije prijelaza na kapitalizam imate obitelj koja uglavnom radi sve zajedno, kao integrirana jedinica, nemate razdvajanje onoga \u0161to danas nazivamo produktivnim i reproduktivnim radom. Promjena se doga\u0111a kroz cijeli niz dr\u017eavnih politika u ranim fazama prijelaza na kapitalizam.
\nAdrienne Roberts Adrienne Roberts<\/p>\n

Govorim o dr\u017eavnim politikama u Engleskoj vezanim za stvaranje privatne imovine. One su se provodile kroz razli\u010dite zakone, privatna se imovina regulira na na\u010din koji kriminalizira selja\u0161tvo i ka\u017ee da seljaci vi\u0161e ne mogu prikupljati hranu, pecati, itd. Svi ovi zakoni dovode do stvaranja najamne radne snage i oni koji nisu u takav rad uklju\u010deni bivaju ka\u017enjeni. Kako se dalje kre\u0107emo prema kapitalisti\u010dkom razvoju, bli\u017ee Industrijskoj revoluciji i osobito nakon nje – ovi zakoni sve vi\u0161e dobivaju rodni oblik.<\/p>\n

Njima ne samo da se poku\u0161avaju stvoriti klase radnika, ve\u0107 se propisuje i da se \u017eene moraju pona\u0161ati na odre\u0111en na\u010din ako \u017eele zaslu\u017eiti bilo kakvu dr\u017eavnu potporu. Ako ste neudana, ako imate “kopilad”, smatrat \u0107e vas se nedostojnima. Postoje sli\u010dne prakse i danas, ali s prijelazom iz socijalne dr\u017eave u radnu dr\u017eavu, dolazi do potpunog zanemarivanja svih vrsta odgovornosti koje \u017eene imaju, a postoji i porast ravnopravnosti s osvetom unutar kaznenog sustava.
\n
\nKada spominjete ravnopravnost s osvetom – veliki dio va\u0161eg istra\u017eivanja ti\u010de se kaznenog sustava i rodnih oblika siroma\u0161tva, posebno u vezi s kriminalizacijom siroma\u0161tva.<\/strong><\/p>\n

Kriminalizacija za vrijeme socijalne dr\u017eave, koja je i dalje bila vrlo rodno uvjetovana i problemati\u010dna na mnogim razinama, funkcionirala je tako da su \u017eene slane u reformatorije, a sada imate \u017eene koje su o\u0161trije tretirane i zavr\u0161avaju u zatvorima veoma sli\u010dnim onima u kojima su mu\u0161karci. Discipliniranje se ne promatra kroz prizmu roda, kao \u0161to je to bilo za vrijeme socijalne dr\u017eave. To ima u\u017easne rezultate, jer kad prestanemo pridavati pa\u017enju razlozima zbog kojih ljudi po\u010dine kriminalno djelo, gubimo iz vida \u010dinjenicu da su \u017eene u zatvoru gotovo uvijek zbog zlo\u010dina povezanih s drogama ili zbog kriminala povezanog s imovinom, sitnih kra\u0111a, Itd.<\/p>\n

Ako su u zatvoru zbog nasilja, uglavnom je to za nasilje po\u010dinjeno protiv partnera zlostavlja\u010da. Razlozi za te zlo\u010dine ukorijenjeni su u socio-ekonomskom polo\u017eaju \u017eena i rodnim oblicima nesigurnosti koje proizvodi neoliberalizam. Zanemariti to i pretpostaviti da su \u017eene napravile cost-benefit analizu i racionalan izbor da se bave kriminalom i onda odlu\u010diti da se na\u010din na koji to trebamo rje\u0161avati nije kroz socijalnu podr\u0161ku i socijalne usluge, ve\u0107 kroz o\u0161tre politike koje \u0107e biti isklju\u010divo ka\u017enjive u svojoj reakciji na zlo\u010din – doista je pogre\u0161an pristup.<\/p>\n

Pi\u0161ete i o razvoju i rastu kroz zadu\u017eivanje, ali za razliku od mnogih istra\u017eiva\u010da, analizirate ga na mikro razini, na razini ku\u0107anstava.<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to se od 1990. godine provodi kroz projekte mikrokredita jest da se prestpostavlja da se tzv. razvoj u tzv. Tre\u0107em svijetu mo\u017ee omogu\u0107iti pru\u017eanjem malih kredita pojedincima i sve vi\u0161e \u017eenama. Osiguranje ovih kredita trebalo bi im magi\u010dno omogu\u0107iti pokretanje odr\u017eivih poduze\u0107a kako bi se oni i njihove zajednice izvukli iz siroma\u0161tva. Taj projekt je diskreditiran tijekom godina, imamo nekoliko desetlje\u0107a studija koje su pokazale da projekt mikrokredita nije uspio posti\u0107i predvi\u0111eni ishod.<\/p>\n

Ali ideja koja je iza toga nije nestala ni na koji na\u010din, vidimo da je sada ponovno otkrivena – u interesu koji razvojne agencije i dr\u017eave imaju u podr\u0161ci malim i srednjim poduze\u0107ima, kao i fokusu na poduzetni\u0161tvu i \u017eenama. \u010cak i kada ne govorimo o mikrokreditu, jo\u0161 uvijek postoji pretpostavka da se \u017eenama trebaju pru\u017eiti male koli\u010dine novca i poslovnog obrazovanja i tako \u0107emo posti\u0107i razvoj. To zaobilazi sva postoje\u0107a pitanja oko nerazvijenosti i ne bavi se ulogom dr\u017eave u podupiranju i radu na smanjenju siroma\u0161tva.<\/p>\n

Naposljetku – kako je mogu\u0107e razviti duboko transformativni feminizam u kapitalisti\u010dkom sistemu, ako je rodna neravnopravnost bila toliko bitna u razvoju kapitalizma?<\/strong><\/p>\n

Zato feminizam mora biti antikapitalisti\u010dki. Postoje inherentne granice oblika ravnopravnosti koje mo\u017eemo posti\u0107i u kapitalisti\u010dkom sustavu jer je povijesno utemeljen na nejednakosti i konstantno omogu\u0107ava daljnje profitiranje reproduciranjem rodne neravnopravnosti. Ne vidim vrijeme u kojem mo\u017eemo imati ravnopravnost u kapitalizmu. To jo\u0161 uvijek nije \u0161iroko priznata feministi\u010dka pozicija, ali je va\u017eno voditi bitke kako se pojavljuju.<\/p>\n

Veliki problem marksisti\u010dkih feministkinja jest da je njihova kritika toliko velikih razmjera, na strukturalnoj razini, da riskira uklanjanje smisla iz malih bitaka unutar kapitalisti\u010dkog sustava, koje su sve nu\u017ene i va\u017ene za neposredne potrebe i svakodnevni \u017eivot velikog broja ljudi. Moramo se dr\u017eati analiti\u010dkog razumijevanja korijena rodne neravnopravnosti, ali to ne smije biti demobilizacijski pristup koji tvrdi da je sve \u0161to izravno ne potkopava sustav beskorisno.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Adrienne Roberts, autorica knjige Rodno uvjetovane dr\u017eave kazne i blagostanja: Korporacije i neoliberalne vladine institucije uhvatile su se ideje o rodnoj ravnopravnosti kao o pametnoj ekonomiji. Problem je kako se osna\u017eivanje \u017eena shva\u0107a, a to je osna\u017eivanje isklju\u010divo kao radnica i potro\u0161a\u010dica. Ono \u0161to izostaje iz takvih argumenata je razmi\u0161ljanje o svim poslovima koje \u017eene ve\u0107 rade. Postoje inherentne granice oblika ravnopravnosti koje mo\u017eemo posti\u0107i u kapitalisti\u010dkom sustavu jer je on povijesno utemeljen na nejednakosti. Feminizam mora biti antikapitalisti\u010dki<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-226934","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226934","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=226934"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226934\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=226934"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=226934"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=226934"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}