{"id":226792,"date":"2017-05-25T07:44:05","date_gmt":"2017-05-25T05:44:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=226792"},"modified":"2017-05-25T07:44:05","modified_gmt":"2017-05-25T05:44:05","slug":"macron-je-alat-neoliberalne-obnove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/05\/25\/macron-je-alat-neoliberalne-obnove\/","title":{"rendered":"Macron je alat neoliberalne obnove"},"content":{"rendered":"

Autorica: Tina Erceg<\/strong><\/p>\n

\"Christophe<\/a>Christophe Ventura je istra\u017eiva\u010d na pari\u0161kom Institutu za me\u0111unarodne i strate\u0161ke studije, te glavni urednik portala M\u00e9moire des luttes koji se bavi dru\u0161tvenim pokretima. S njime smo razgovarali o aktualnoj politi\u010dkoj situaciji u Francuskoj.<\/p>\n

Prije samo \u010detiri mjeseca Emmanuel Macron bio je daleko na tre\u0107em mjestu u anketama, a danas je najmla\u0111i predsjednik u povijesti Francuske. Kako je do toga do\u0161lo?<\/strong><\/p>\n

Postoji vi\u0161e kontekstualnih i strukturnih razloga. Macron je uspio postati predsjednik nakon cijelog niza razli\u010ditih nepredvi\u0111enih incidenata u predsjedni\u010dkoj kampanji. Postao je kandidat hipercentra nakon neo\u010dekivanog poraza Alaina Jupp\u00e9a na izborima za predsjedni\u010dkog kandidata u svojoj stranci desnog centra Republikanci i izbora Francoisa Fillona umjesto njega. Neo\u010dekivana je bila i odluka Francoisa Hollandea da se ne natje\u010de na izborima, a na koncu je izbio Fillonov korupcijski skandal. Macron je dakle profitirao od nevjerojatnog niza doga\u0111aja tijekom kampanje, \u0161to mu je otvorilo prostor koji prije nije imao. U tom je procesu postao onaj koji zbli\u017eava politi\u010dke i ekonomske liberale, odnosno liberale s desnice i s ljevice, i tako postao ozbiljan kandidat. Ali mimo tih doga\u0111aja, Macron se nije pojavio slu\u010dajno, ve\u0107 kao netko tko sistemu mo\u017ee osigurati stabilnost u borbi protiv antisistemskih pokreta koji su dolazili i s desnice i s ljevice i koje predstavljaju Marine Le Pen i Jean-Luc M\u00e9lenchon. I u drugim evropskim zemljama vidimo sile koje dolaze s periferije u centar sistema u cilju da ga izazovu, a Macron je shva\u0107en kao po\u017eeljan odgovor sistema na njegovu potrebu da se reorganizira i obnovi kako bi se zadr\u017eao na vlasti.
\n
\nTo zna\u010di da je njegova pobjeda vi\u0161e rezultat spleta sretnih okolnosti i podr\u0161ke elita, a manje volje bira\u010da?<\/strong><\/p>\n

Upravo tako. Ne smijemo zaboraviti da je najmanje 35 posto glasa\u010da odlu\u010dilo da uop\u0107e ne\u0107e sudjelovati u drugom krugu izbora. Neki su odlu\u010dili apstinirati, a drugi, njih oko \u010detiri milijuna, ubacili su neva\u017ee\u0107e listi\u0107e. Dakle imali smo 25 posto bira\u010da koji su apstinirali i jo\u0161 12 posto bijelih listi\u0107a, \u0161to je rekord koji smo zabilje\u017eili u Petoj Republici. U pitanju su ljudi koji jednostavno nisu htjeli birati izme\u0111u Marine Le Pen i Macrona, a ve\u0107ina njih su bira\u010di ljevice.<\/p>\n

FN nikada ne\u0107e pobijediti<\/em>
\n
\nU jednom ameri\u010dkom mediju konstatira se da Francuska \u2018jo\u0161 nikada u svojoj povijesti nije izabrala lidera tako otvoreno posve\u0107enog onome \u0161to anglosaksonski svijet shva\u0107a kao liberalizam \u2013 ekonomskim i politi\u010dkim slobodama koje se me\u0111usobno podupiru\u2019. Sla\u017eete li se s tom tvrdnjom?<\/strong><\/p>\n

To je zaista su\u0161tina onoga \u0161to Macron jest jer on utjelovljuje ekstremni centar. On je moderna figura neoliberalizma \u010diji je zadatak prilagoditi francusko dru\u0161tvo \u017eeljama i potrebama financijskih tr\u017ei\u0161ta. Doista je vi\u0161e probiznis i ve\u0107i pobornik globalizacije od bilo kojeg drugog politi\u010dkog vo\u0111e kojeg smo imali u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a. On je Tony Blair plus plus, ne samo za Francusku nego i za Evropu, u \u010dijoj viziji budu\u0107nosti predstavlja alat neoliberalne obnove.<\/p>\n

Parlamentarni izbori bit \u0107e sredinom lipnja, ali Macron tek treba do kraja izgraditi svoj pokret En Marche! kako bi na njima mogao ravnopravno sudjelovati. Ho\u0107e li u tome uspjeti?<\/strong><\/p>\n

Istina je da njegovi problemi tek sada po\u010dinju, prije svega zato \u0161to je izabran s vrlo mr\u0161avim legitimitetom, jer je najmanje 40 posto bira\u010da glasalo za njega samo zato da ne bi pobijedila Le Pen, a ne zato \u0161to je vjerovalo u njegov program. Ta slabost legitimiteta preslikat \u0107e se na parlamentarnim izborima. Macron u ovom trenutku nema stranku, njegov pokret je nov i nije do kraja strukturiran. Izvjesno je da \u0107e imati ve\u0107inu u parlamentu, ali ne samostalno ve\u0107 u sklopu raznolike koalicije s ljudima iz desnog i lijevog centra koji \u0107e podr\u017eati ili njegov pokret ili glasati za njegove pojedine zakonske prijedloge. Zbog toga \u0107e biti zato\u010denik koalicijske politike i morat \u0107e se nositi s ja\u010dim strankama u parlamentu, \u0161to je za njega prili\u010dno slaba pozicija.<\/p>\n

Macronovu pobjedu odu\u0161evljeno su pozdravile institucije Evropske unije, a on sam ka\u017ee da \u017eeli da njegova zemlja igra ve\u0107u ulogu u EU-u. Kakva \u0107e to biti uloga?<\/strong><\/p>\n

Macron je probiznis i proevropski orijentiran, a tako\u0111er je i atlantist. Za Francusku je, primjerice, prili\u010dno nevjerojatno da je sve svoje predizborne skupove odradio pod evropskom zastavom. Macron je stvoren od strane evropskih elita da bude svojevrsni antipod Viktoru Orbanu na evropskom nivou. Mislim da \u0107e djelomi\u010dno uspjeti u nekim funkcionalnim i organizacijskim prilagodbama EU-u kako bi pobolj\u0161ao, s mehani\u010dke to\u010dke gledi\u0161ta, neke probleme, primjerice reprezentativnije institucije eurozone ili podr\u0161ku Njema\u010dke za vi\u0161e investiranja na razini EU-a, te da \u0107e to kombinirati s novim mjerama za tr\u017ei\u0161te rada u samoj Francuskoj. To ne zna\u010di da \u0107e uspjeti jer dolazi u vrlo opasnom trenutku za establi\u0161ment, u situaciji krize i sna\u017enog protivljenja takvim politikama, kada se tra\u017ei vi\u0161e za\u0161tite od raznih ekonomskih i socijalnih agresija od globalizacije. Dakle nije sigurno da \u0107e uspjeti, ali je sigurno da su se elite remodelirale i prona\u0161le novog politi\u010dkog vo\u0111u koji \u0107e braniti njihove interese u sukobu koji dolazi.<\/p>\n

Od 2012. naovamo ekstremno desni Front National bilje\u017ei konstantan rast podr\u0161ke. U drugom krugu Marine Len Pen dobila je 34 posto glasova, ne onoliko koliko se nadala, ali ipak puno. Zna\u010di li to da se Front National uspio, kako ka\u017eu, dedemonizirati, da je ekstremna desnica postala normalna pojava?<\/strong><\/p>\n

Front National se uspio djelomi\u010dno dedemonizirati lukavom, a istovremeno tradicionalnom strategijom. Ta strategija korespondira s nacionalsocijalisti\u010dkom orijentacijom krajnje desnice, istom onom koja se dogodila u Njema\u010dkoj i Italiji 1930-ih godina, kada je ekstremna desnica, da bi pobijedila lijeve radni\u010dke organizacije, odlu\u010dila usvojiti retoriku socijalista. FN je u\u010dinio to isto, postali su suverenisti\u010dka stranka, namjerno brkaju\u0107i nacionalni s narodnim suverenitetom. No istovremeno, da budemo jasni, FN nikada ne\u0107e biti u stanju pobijediti ni na jednim izborima u Francuskoj. Oni danas dobivaju izme\u0111u 20 i 25 posto, \u0161to je naravno previ\u0161e, ali ne mogu pobijediti jer u ovoj zemlji 75 do 80 posto ljudi nikada ne\u0107e glasati za njih, niti su u mogu\u0107nosti formirati bilo kakve koalicije. FN je prije svega opasan alat koji sistem koristi kako bi sabotirao bilo kakvu alternativu tradicionalnim strankama i kako bi ljudima slao poruku da moraju glasati za njih da na vlast ne bi do\u0161li fa\u0161isti. To je temeljna uloga FN-a u politi\u010dkom sustavu, vrlo cini\u010dna, ali istinita. Upravo na takav na\u010din gradila se Macronova kampanja: ljudima se govorilo da \u0107e gorjeti Reichstag ako ne budu glasali za njega. To je propagandni argument koji sistem koristi kako bi samome sebi garantirao kontinuitet.
\n
\nMo\u017ee li se i na koji na\u010din oslabjeti Front National?<\/strong><\/p>\n

FN nikada ne\u0107e biti potpuno iskorijenjen jer je takva vrsta krajnje desnice ro\u0111ena upravo u Francuskoj. Ona ima duboke korijene u Francuskoj revoluciji jer su revolucija i univerzalizam iznjedrili i vlastitu tamnu sjenu, antiprosvjetiteljski pokret koji postoji od prvoga dana revolucije. Zato on nikada ne\u0107e biti potpuno uni\u0161ten, ali s druge strane znamo na koji ga se na\u010din mo\u017ee oslabjeti. A to nije tako komplicirano kao \u0161to se \u010dini jer znamo da upravo neoliberalne politike ja\u010daju FN. To su politike koje su provodili i konzervativac Nicolas Sarkozy i socijalist Hollande, politike koje uni\u0161tavaju za\u0161titu za radnike i nezaposlene, skupine dru\u0161tva koje su u Francuskoj jo\u0161 uvijek ve\u0107ina. Ako se \u017eelimo boriti protiv FN-a, moramo se boriti protiv nezaposlenosti, prekarnosti, nedovoljne zastupljenosti ovih klasa u predstavni\u010dkoj demokraciji.<\/p>\n

Propast dvostrana\u010dja<\/em>
\n
\nU drugom krugu bira\u010di kandidata ljevice Jean-Luca M\u00e9lenchona glasali su sa 45 posto za Macrona, 42 posto ih je apstiniralo, a 13 posto je glasalo za Le Pen. Je li ovo iznena\u0111uju\u0107e?<\/strong><\/p>\n

M\u00e9lenchon je ostvario impresivan rezultat: sa skoro 20 posto odnosno sedam milijuna ljudi to je najvi\u0161e \u0161to je ljevica dobila od 1969. godine. On je uspio organizirati izlazak ljevice iz sociolo\u0161kog i strukturnog geta pa ona vi\u0161e ne predstavlja samo obrazovane urbane pripadnike srednje klase, ve\u0107 i \u0161iru narodnu bazu diljem zemlje. Isto tako, M\u00e9lenchon je uspio uhvatiti ne\u0161to glasova FN-a i otud tih 13 posto za Le Pen u drugom krugu. To su ljudi koji su prije glasali za ljevicu, ali su umorni od dvostrana\u010dja i neoliberalne politike pa u drugom krugu nisu mogli glasati za Macrona. Preostale dvije brojke su dobro ogledalo tendencija i trendova bira\u010da ljevice. Polovica je glasala za Macrona samo zato da ne bi do\u0161la Le Pen, a druga polovica je odlu\u010dila apstinirati ili ubaciti bijele listi\u0107e.<\/p>\n

Macron je bankar, a prvo \u0161to namjerava u\u010diniti je ukinuti 35-satni radni tjedan i dobnu granicu za mirovinu od 62 godine, dakle udariti na dr\u017eavu blagostanja. S druge strane, ve\u0107ina bira\u010da u prvom krugu glasala je protiv takve politike. Kakva je budu\u0107nost, u takvom kontekstu, M\u00e9lenchonovog pokreta?<\/strong><\/p>\n

Danas je francuski politi\u010dki krajolik potpuno nov i u njemu nema nikakvih referenci na pro\u0161lost. Dvostrana\u010dje je definitivno propalo, barem trenuta\u010dno, pa sada imamo \u010detiri bloka vi\u0161e-manje jednake snage: centar, sastavljen od ljudi iz desnih i socijaldemokratskih krugova, Front National, zatim M\u00e9lenchonovu ljevicu i na kraju konzervativnu desnicu. M\u00e9lenchon je otvorio vrata i demarginalizirao antikapitalisti\u010dku ljevicu, uspio je pokazati da radikalna ljevica mo\u017ee sudjelovati u vlasti umjesto da bude samo marginalni protestni pokret. No taj uspjeh ujedno je i po\u010detak njezinih mogu\u0107ih problema. Glavni izazov \u0107e joj, kao i obi\u010dno, biti o\u010duvanje jedinstva jer je ljevica pluralna, a istovremeno se doga\u0111aju razli\u010dite dinamike. Primjerice, s jedne strane je M\u00e9lenchonov prijedlog da se izgradi novi politi\u010dki subjekt odvojen od tradicionalnih organizacija, ali ta je perspektiva neprihvatljiva Komunisti\u010dkoj partiji Francuske. M\u00e9lenchonov pokret La France insoumise i KP nemaju konsenzus oko izlaska na parlamentarne izbore, \u0161to nije dobra vijest za onih 20 posto bira\u010da koji su glasali za ljevicu.<\/p>\n

Ho\u0107e li Macronove neoliberalne reforme doprinijeti jedinstvu ljevice?<\/strong><\/p>\n

Ako Macron uspje\u0161no nasrne na tr\u017ei\u0161te rada, bit \u0107e i vi\u0161e konfrontacije u dru\u0161tvu. Pri\u010dekat \u0107e ljeto da krene s ofenzivom na radno zakonodavstvo, zbog \u010dega mo\u017eemo o\u010dekivati sukobe organizacija ljevice, gdje M\u00e9lenchon igra va\u017enu ulogu, s Macronovom agendom. U idu\u0107ih nekoliko tjedana Macron \u0107e zapo\u010deti s nekoliko konsenzualnih, moralisti\u010dkih prijedloga, primjerice oko borbe protiv korupcije, a ubrzo nakon toga, tijekom ljeta kada su ljudi na odmoru, po\u010det \u0107e uvoditi zakone kojima je cilj fleksibilizacija tr\u017ei\u0161ta rada. Ve\u0107 je najavio da nijedno slovo svog programa ne\u0107e mijenjati i da \u0107e koristiti sve mogu\u0107nosti koje mu ustav daje kao predsjedniku, uklju\u010duju\u0107i izvr\u0161ne uredbe. Za njega je klju\u010dno da tako zapo\u010dne svoj mandat jer \u0107e to biti signal drugim evropskim dr\u017eavama i financijskim tr\u017ei\u0161tima da je u stanju takve politike nametnuti u Francuskoj, zemlji u kojoj je otpor takvim reformama izrazito sna\u017ean. Ako u tome uspije, pokazat \u0107e se kao novi vo\u0111a restauracije neoliberalne hegemonije na cijelom kontinentu.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Christophe Ventura: Doista je vi\u0161e probiznis i ve\u0107i pobornik globalizacije od bilo kojeg drugog politi\u010dkog vo\u0111e u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-226792","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226792","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=226792"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226792\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=226792"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=226792"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=226792"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}