{"id":226724,"date":"2017-05-24T07:57:27","date_gmt":"2017-05-24T05:57:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=226724"},"modified":"2017-05-24T07:57:27","modified_gmt":"2017-05-24T05:57:27","slug":"nenasilje-i-mir-vazniji-od-crkve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/05\/24\/nenasilje-i-mir-vazniji-od-crkve\/","title":{"rendered":"Nenasilje i mir va\u017eniji od crkve"},"content":{"rendered":"

Autor: Boris Paveli\u0107\t<\/strong><\/p>\n

\"Ana<\/a>Bilo je prolje\u0107e 1991, ono mu\u010dno vrijeme prijetnji i prvih vojnih kolona. Mladi zagreba\u010dki teolog Otto Raffai tek je osnovao obitelj i s njom se skrasio u Sesvetama, da iz svoje policijske postaje dobije poziv za pri\u010duvnoga policajca. \u201cTo je bio trenutak moje odluke, test savjesti: bio sam vjernik, teolog, a trebalo je preuzeti ratnu opremu i oru\u017eje. I odlu\u010dio sam: ne mogu zamisliti da iz bilo kojeg cilja, ikakvog takozvanog vi\u0161eg cilja, ubijem drugog \u010dovjeka, bilo kojeg \u010dovjeka. Rekao sam de\u017eurnome policajcu: ‘Mogu li kako druk\u010dije pomo\u0107i?’ \u010covjek u redu ispred mene, pozvan tako\u0111er pod oru\u017eje, okre\u0107e se i u \u010dudu pita: ‘Koje si ti vjere?’ ‘Katolik?, odgovaram. ‘Pa i ja sam katolik!’, \u010dudi se ovaj, i okre\u0107e glavu. Policajac mi daje formular, neka napi\u0161em razloge, i da mogu i\u0107i. Napisao sam: ‘Zbog svojih kr\u0161\u0107anskih uvjerenja, odbijam uzeti oru\u017eje’. Nikakvih problema nisam imao\u201d. <\/p>\n

Otad je pro\u0161lo \u010detvrt stolje\u0107a, vi\u0161e od sto tisu\u0107a ljudi izgubilo je \u017eivote, dok nam Otto Raffai pripovijeda tu pri\u010du u zazelenjelome, opu\u0161tenom dvori\u0161tu svoje sesvetske ku\u0107e. Iza njega i supruge, doktorice teologije Ane Raffai, 25 je godina nesebi\u010dnoga mirotvornog aktivisti\u010dkog anga\u017emana, koji svjedo\u010di da su svo su to vrijeme, svim te\u0161ko\u0107ama usprkos, ustrajali u beskompromisnome mirotvornom odabiru, a da pritom nijednoga \u010dasa nisu odustali od racionalnoga prosu\u0111ivanja tragedija \u0161to se od devedesetih zbivaju na prostoru biv\u0161e dr\u017eave. \u201cI danas mislim da je velikosrpska agresija izvori\u0161te cijelog problema. No, na po\u010detku rata, taj odnos \u2013 Hrvatska je napadnuta, Srbija napada\u010d \u2013 \u010dinio mi se mnogo jasniji nego danas. Problem je u pojednostavljivanjima, jer slika nije jednostavna koliko se danas poku\u0161ava prikazati\u201d, kazat \u0107e za na\u0161 list Ana Raffai.<\/p>\n

To dvoje katolika laika, koji dominaciji nacionalisti\u010dkog katoli\u010dkog mainstreama prkose blagotvornim duhom liberalnoga, ekumenski orijentiranoga katoli\u010dkog mirotvorstva, u\u010denici su i nasljedovatelji velikih imena zagreba\u010dke katoli\u010dke teologije osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, okupljenih oko znamenitoga izdava\u010da \u201cKr\u0161anska sada\u0161njost\u201d: Tomislava \u0160agi Buni\u0107a, Vjekoslava Bajsi\u0107a, Josipa Tur\u010dinovi\u0107a, Ivana Goluba, Tomislava Ivan\u010di\u0107a, Alda Stari\u0107a, Marijana Valkovi\u0107a… Otto je vojvo\u0111anski Ma\u0111ar iz vjerni\u010dke obitelji koji je na zagreba\u010dku teologiju do\u0161ao iz sjemeni\u0161ta s nakanom da postane sve\u0107enik, ali ga je \u017eivot odveo druk\u010dijim i \u2013 usudit \u0107emo se tvrditi \u2013 tegobnijim, svjetovnim putem. Njegova supruga Ana, dana\u0161nja doktorica teologije, iz zagreba\u010dke je obitelji katoli\u010dkih intelektualaca istoga intelektualnog kruga koja \u0107e, nakon \u0161to na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zavr\u0161i francuski i njema\u010dki, diplomirati i teologiju, da tu, re\u0107i \u0107e, \u201c\u017eivotu strast\u201d odabere i kao predmet trajnoga interesa svoje sjajne intelektualne karijere.<\/p>\n

Utemeljitelji mirotvorne organizacije RAND<\/strong><\/p>\n

No \u017eivotno djelovanje Raffaijevih, utemeljitelja mirotvornih nevladinih organizacija RAND (Regionalna adresa za nenasilno djelovanje) i Vjernici za mir, klju\u010dno je odredio boravak u Njema\u010dkoj u prvoj polovini devedesetih. Globalna katoli\u010dka mirotvorna organizacija Pax Christi, za\u010deta u velja\u010di 1945. kao molitveni pokret za mir Francuza i Nijemaca, ponudila je gostoprimstvo prigovara\u010dima savjesti i izbjeglicama iz biv\u0161e Jugoslavije. \u201cTako smo boravili u okolici Freiburga i upoznali sve\u0107enika Herberta Froechlicha, duhovnog savjetnika Pax Christi za Njema\u010dku. Tu smo prvi put \u010duli pri\u010de o nastanku te organizacije, te o nepreglednoj mno\u017eini mirotvornoga vjerskog anga\u017emana, o kojemu se na na\u0161im prostorima i dandanas vrlo malo zna\u201d, ka\u017eu Ana i Otto. Danas, gaje duboko po\u0161tovanje prema svim pacifisti\u010dkim vjerskim pokretima, bili oni kr\u0161\u0107anski, poput Kvekera i Menonita, bili islamski, bili budisti\u010dki \u2013 Otto \u0107e u \u0161ali samoga sebe \u010dak nazvati \u201ckatoli\u010dkim budisti\u010dkim kvekerom\u201d, \u201ckvekerskim budisti\u010dkim katolikom\u201d, ili koja vam kombinacija ve\u0107 bolje zvu\u010di…<\/p>\n

Ana i Otto, naprosto, ne vjeruju da nasilje i\u0161ta rje\u0161ava, i aktivno zagovaraju to svoje nepopularno uvjerenje. \u201cNe vjerujem u nu\u017enost nasilja. Istina, ljudi su pridonijeli tome da se nasilje \u010dini neizbje\u017enim. Ali, nemojte mi govoriti o nu\u017enosti! Uvijek je to stvar izbora. Ima\u0161 izbor \u010dak i kad te pu\u0161kom stisnu. Sla\u017eemo se, u takvim, krajnjim situacijama iznimno je te\u0161ko govoriti o moralnoj slobodi, ali povijest pokazuje kako se \u010dovjek mo\u017ee pokazati u ratu: postoje ratni zlo\u010dinci i nasilnici, ali i ljudi koji \u017ertvuju vlastiti \u017eivot da spase bli\u017enjega svog. Zna\u010di, ljudi i u ratu biraju kako \u0107e se pona\u0161ati. A za\u0161to im u tome ne pomognemo? Za\u0161to u miru ne odgajamo za pravi moralni odabir, za\u0161to ne upozoravamo \u0161to rat uistinu zna\u010di, \u0161to uistinu podrazumijeva? Za\u0161to ne ka\u017eemo: ode\u0161 li u rat, ubijat \u0107e\u0161, izgubit \u0107e\u0161 obitelj i prijatelje, hodat \u0107e\u0161 u krvi do koljena…’ S tim \u010dinjenicama treba suo\u010davati ljude, da shvate \u0161to je rat. Dr\u017eava je u svemu tome, \u0161to se mene ti\u010de, manje va\u017ena: Jugoslavija, Hrvatska, ili sutra neka druga \u2013 meni je svejedno, nijedna nije vje\u010dna. I koja god bila, ja \u0107u nastojati afirmirati vrednote kr\u0161\u0107anstva \u2013 to je moj jedini zadatak, a ne ho\u0107u li imati dr\u017eavu ili ne\u0107u\u201d, govori Otto Raffai. Takav duhovni stav nije nikakav hir: pacifisti\u010dko djelovanje inspirirano vjerom, kr\u0161\u0107anstvom, tema je nepreglednoga broja pisaca i aktivista, me\u0111u kojima Ana i Otto isti\u010du Dorothee Solle, Jeana Marie M\u00fcllera, Dana Berrigana, Dorothy Day, Hildegard Goss Mayr, Pat Patfoort, Waltera Winka, i mnoge druge zagovornike nenasilja i mira, u Hrvatskoj gotovo posve nepoznate.<\/p>\n

Prava mjera kr\u0161\u0107anskog i hrvatskog<\/strong><\/p>\n

\u201cU svojoj obitelji, u \u017eupi, tijekom \u0161kolovanja\u201d, kazuje Ana, \u201cdo\u017eivjela sam, rekla bih, pravu mjeru odnosa kr\u0161\u0107anskog i hrvatskog. U mojoj je obitelji uvijek bilo nacionalne svijesti, itekako, ali je uvijek bilo jasno i to da su kr\u0161\u0107anske vrijednosti najva\u017enije, da one uvjetuju ostale. Vjersko je normativno, ono nas treba oblikovati: ne mo\u017ee biti da ja, zato \u0161to sam Hrvatica, tebi ne\u0161to ne dam, jer ti to mo\u017eda nisi. Ne; hrvatstvo treba afirmirati tako da isijava \u010dovje\u0161tvo, ljudskost zbog koje, na kraju krajeva, i jesmo vjernici\u201d. Ana podsje\u0107a na njema\u010dku izreku: \u201cBudi kao bog, postaj \u010dovjekom\u201d, pa ka\u017ee kako dana\u0161nje dominantno hrvatsko tuma\u010denje odnosa vjere i nacije do\u017eivljava kao falsifikat: \u201cNe mo\u017ee za mene biti dilema je li va\u017enije biti kr\u0161\u0107anin i slijediti Isusa, ili je prvo biti Hrvat, i slijediti interese svog naroda. Interesi naroda moraju se uklopiti u interese kr\u0161\u0107anstva; \u0161tovi\u0161e, oni, ako treba, moraju biti i \u017ertvovani, jer ako je bog za nas \u017ertvovao vlastiti \u017eivot, on i od nas tra\u017ei da u\u010dinimo to isto kako bismo spasili \u010dovjeka. Interesi naroda ne mogu biti ispred interesa \u010dovjeka i boga\u201d, govori Ana Raffai, a potom Otto u raspravu uvodi pitanje kriterija. \u201cKr\u0161\u0107anstvo daje jasne kriterije kako biti \u0161to vi\u0161e \u010dovjekom. A kad se govori o ma\u0111arstvu ili o hrvatstvu \u2013 tko daje orijentire? Stalno se sva\u0111amo tko je bolji ili lo\u0161iji Hrvat, a da ne znamo po kojim se kriterijima to odre\u0111uje: Star\u010devi\u0107evim ili nekim drugim? Ali, i sam Star\u010devi\u0107 plod je svoga vremena. Danas, u 21. stolje\u0107u, hrvatstvo tra\u017ei novu artikulaciju. Kakvu? Kr\u0161\u0107anstvo jasno govori: ljubi bli\u017enjeg svog kao samog sebe. Ima li jasnijeg kriterija?\u201d<\/p>\n

Ana i Otto imaju i posve konkretne prijedloge kako nenasiljem oplemeniti dru\u0161tvo. \u00bbNa nacionalnoj razini, svi poslovo\u0111e koji rade s ljudima trebali bi pro\u0107i trening nenasilne komunikaciju. Ako, da bi vodio firmu, mora\u0161 znati ekonomiju i pravo, kako to da o radu s ljudima ne mora\u0161 znati ni\u0161ta? Kako se nositi s nasilni\u0161tvom prema zaposlenima \u2013 to je velik problem dana\u0161njeg dru\u0161tva\u00ab, ocjenjuje Ana Raffai. Ona smatra i da bi religijske institucije trebale po\u010deti priznavati me\u0111ureligijske ili ekumenske brakove. \u00bbLjudi se spoje, ali institucije vuku svaka na svoju stranu: budite vi skupa, ali djecu nama, kao da poru\u010duju. Ne bi li bilo bolje kad bi crkve oba \u010dlana para institucionalno podr\u017eale obje strane, priznaju\u0107i sakramente one druge?\u00ab, pita. Otto, pak, \u017eali \u0161to je hrvatska crkva pre\u0161utjela poziv pape Franje da svaka \u017eupa udomi jednu izbjegli\u010dku obitelj. \u00bbU na\u0161oj \u017eupi, na primjer, neka je, recimo, tri tisu\u0107e odraslih. Da je svatko od njih mjese\u010dno odvojio jednu kunu, za tu bismo obitelj skupili bismo tri tisu\u0107e kuna. A i druge bi se te\u0161ko\u0107e tako rije\u0161ile: integracija, upoznavanje kultura, i mnoge druge. Za\u0161to ne\u0107emo te ljude? Tvrdim da imamo predrasude. Nije problem imati predrasude, ali jest problem s njima ne raditi. Raditi s predrasudama, raditi sa strahom \u2013 to su vrednote kr\u0161\u0107anstva\u00ab, ka\u017ee Otto Raffai.<\/p><\/blockquote>\n

Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ana i Otto Raffai ne vjeruju da nasilje i\u0161ta rje\u0161ava, i aktivno zagovaraju to svoje nepopularno uvjerenje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":226725,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-226724","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226724","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=226724"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226724\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/226725"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=226724"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=226724"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=226724"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}