{"id":226702,"date":"2017-05-23T13:36:05","date_gmt":"2017-05-23T11:36:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=226702"},"modified":"2017-05-24T07:36:32","modified_gmt":"2017-05-24T05:36:32","slug":"naucnici-tvrde-da-je-covjek-nastao-na-balkanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/05\/23\/naucnici-tvrde-da-je-covjek-nastao-na-balkanu\/","title":{"rendered":"Nau\u010dnici tvrde da je \u010dovjek nastao na Balkanu"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Ve\u0107ina nau\u010dnika vjeruje da se ljudski rod odvojio od majmuna prije oko sedam miliona godina u centralnoj Africi, gdje su hominidi ostali narednih pet miliona godina prije nego \u0161to su krenuli u pustolovine \u0161irom planete.<\/p>\n

Fosili dva majmunolika stvora sa zubima nalik ljudskim prona\u0111eni su, me\u0111utim, u Bugarskoj i Gr\u010dkoj, a njihova starost je odre\u0111ena na 7,2 miliona godina, pi\u0161e britanski Telegraf, <\/a>prenosi aljazeera.com.
\nOtkri\u0107e ovog stvorenja, nazvanog grekopitekus frejbergi (Graecopithecus freybergi), kome su nau\u010dnici dali nadimak El Greko, dokazuje da su na\u0161i preci po\u010deli da evoluiraju u Evropi 200.000 godina prije prvog afri\u010dkog hominida.<\/p>\n

Me\u0111unarodni tim istra\u017eiva\u010da tvrdi da taj nalaz potpuno mijenja po\u010detak ljudske istorije i postavlja poslednjeg zajedni\u010dkog pretka \u0161impanzi i ljudi, takozvanu kariku koja nedostaje, u region Mediterana.<\/p>\n

U to vrijeme klimatske promjene su pretvorile isto\u010dnu Evropu u otvorenu savanu, \u0161to je nateralo majmune da tra\u017ee nove izvore hrane i podstaklo razvoj ka bipedalizmu, odnosno hodu na dvije noge, smatraju nau\u010dnici.<\/p>\n

“Ova studija mijenja ideje o vremenu i mjestu na kojem su u\u010dinjeni prvi ljudski koraci”, ka\u017ee profesor Nikolaj Spasov, \u010dlan Bugarske akademija nauka.<\/p>\n

Grekopitekus nije majmun, ka\u017ee Spasov, i precizira da je rije\u010d o \u010dlanu tribusa (plemena) hominina i direktnom predaku \u010dovjeka.<\/p>\n

“Hrana koju je jeo grekopitekus je vi\u0161e povezana sa vegetacijom suve savane, za razliku od dana\u0161njih velikih majmuna koji \u017eive u \u0161umama. Zato je, poput \u010dovjeka, grekopitekus imao \u0161iroke kutnjake i deblju zubnu gle\u0111. Ovo je, u izvjesnoj meri, otkri\u0107e karike koja nedostaje. Ta karika \u0107e, me\u0111utim, uvijek nedostajati, jer je evolucija beskona\u010dni niz formi”, navodi Spasov.<\/p>\n

“El Grekovo lice \u0107e vjerovatno li\u010diti na velikog majmuna sa kra\u0107im o\u010dnjacima”, dodaje Spasov.<\/p>\n

Tim je analizovao dva poznata ostatka grekopitekusa – donju vilicu na\u0111enu u Gr\u010dkoj i gornji pretkutnjak na\u0111en u Bugarskoj.<\/p>\n

Nau\u010dnici su pomo\u0107u kompjuterizovane tomografije (radiolo\u0161ki metod snimanja) uspjeli da u\u010dine vidljivim unutra\u0161nje strukture fosila i poka\u017eu da su koreni pretkutnjaka \u0161iroko spojeni.<\/p>\n

“Dok veliki majmuni tipi\u010dno imaju dva ili tri odvojena i divergentna korena, korijeni grekopitekusa su konvergentni i djelimi\u010dno spojeni – \u0161to je karakteristika dana\u0161njeg \u010dovjeka, ranog \u010dovjeka i nekoliko praljudi”, ka\u017ee glavni istra\u017eiva\u010d Madelejn Beme sa Univerziteta u Tibingenu u Njema\u010dkoj.<\/p>\n

Donja vilica ima i dodatne karakteristike korijena zuba, \u0161to ukazuje da je grekopitekus bio hominid.<\/p>\n

Pokazalo se da je ta vrsta nekoliko stotina hiljada godina starija od najstarijeg afri\u010dkog hominida (Sahelanthropus tchadensis), otkrivenog u \u010cadu.<\/p>\n

“Iznenadili smo se rezultatima, po\u0161to su praljudi bili poznati samo iz podsaharske Afrike”, ka\u017ee doktorand Johen Fus sa Univerziteta u Tibingenu, koja je u\u010destvovala u izradi studije.<\/p>\n

Profesor Dejvid Began sa Univerziteta u Torontu, paleoantropolog i koautor studije, ka\u017ee da je odre\u0111ivanje starosti ostataka grekopitekusa omogu\u0107ilo da se razdvajanje ljudi i \u0161impanzi premijesti u region Mediterana.<\/p>\n

Tokom tog perioda Sredozemno more se nekoliko puta potpuno isu\u0161ilo, \u0161to je formiralo kopnenu vezu Evrope i Afrike omogu\u0107ilo majmunima i ranim hominidima da pre\u0111u da prelaze sa kontinenta na kontinent.<\/p>\n

Tim nau\u010dnika smatra da je evolucija hominida mo\u017eda podstaknuta dramati\u010dnim promenama klime koje su izazvale stvaranje sjevernoafri\u010dke Sahare prije vi\u0161e od sedam miliona godina i pogurale \u017eivi svijet na sjever.<\/p>\n

Oni su prona\u0161li mnogo peska iz Sahare u slojevima iz tog perioda, \u0161to ukazuje da se pustinja prostirala mnogo sjevernije nego danas.<\/p>\n

“Na\u0161a otkri\u0107a bi mo\u017eda mogla da promjene ideje o poreklu ljudske vrste. Li\u010dno ne mislim da su potomci gekopitekusa i\u0161\u010dezli, nego da su se kasnije pro\u0161irili i u Africi. Razdvajanje \u0161impanzi i humanoida je bio pojedina\u010dan doga\u0111aj. Na\u0161i podaci podr\u017eavaju stav da se to razdvajanje dogodilo u isto\u010dnom Mediteranu, a ne u Africi”, ka\u017ee profesor Beme.<\/p>\n

“Ako bude prihva\u0107ena, ova teorija \u0107e zaista izmijeniti sam po\u010detak ljudske istorije”, isti\u010de profesor.<\/p>\n

Neki stru\u010dnjaci su, me\u0111utim, skepti\u010dni povodom ovog otkri\u0107a.<\/p>\n

Antropolog u penziji dr Piter Endrjus, koji je radio u Prirodnja\u010dkom muzeju u Londonu, rekao je da je mogu\u0107e da je ljudski rod potekao u Evropi, ali da su\u0161tinski fosilni dokazi, uklju\u010duju\u0107i i nekoliko skeleta i lobanja, porijeklo postavljaju u Afriku.<\/p>\n

“Uzdr\u017eao bih se da jedan ostatak izolovanog fosila suprotstavim dokazima iz Afrike”, rekao je Endrjus.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Studija mijenja ideje o vremenu i mjestu na kojem su u\u010dinjeni prvi ljudski koraci<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-226702","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226702","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=226702"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226702\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=226702"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=226702"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=226702"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}