{"id":226666,"date":"2017-05-23T07:00:26","date_gmt":"2017-05-23T05:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=226666"},"modified":"2017-05-23T07:10:55","modified_gmt":"2017-05-23T05:10:55","slug":"lijevi-raskid-s-eu-om","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/05\/23\/lijevi-raskid-s-eu-om\/","title":{"rendered":"Lijevi raskid s EU-om"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p>\n

\"EU<\/a>Na inicijativu \u0116rica Toussainta, glasnogovornika Komiteta za otpis nelegalnih dugova (CADTM), deset intelektualaca i politi\u010dara napisalo je programski tekst nazvan \u201810 prijedloga kako pobijediti Evropsku uniju<\/a>\u2019. On na\u0161iroko cirkulira prostorom EU-a, preveden je i u nas, no nije diskutiran, iako su ga potpisali i neki zapa\u017eeni pojedinci iz na\u0161ih krajeva. Uz spomenutog Toussainta, s kojim su \u2018Novosti\u2019 ve\u0107 razgovarale, tekst su sastavili Miguel Urb\u00e1n Crespo, Teresa Rodriguez, Angela Klein, Stathis Kouvelakis, Costas Lapavitsas, Zoe Konstantopoulou, Marina Albiol, Olivier Besancenot i Rommy Arce. Oni su stru\u010dnjaci, aktivisti, ali i pripadnici razli\u010ditih institucionaliziranih snaga evropske ljevice, kao \u0161to su Podemos i Izquierda Unida iz \u0160panjolske, portugalski Lijevi blok, Lijeva partija, NPA i Ensemble iz Francuske, Narodno jedinstvo i Antarsija iz Gr\u010dke, radikalna danska ljevica, te aktivisti s Cipra, iz Slovenije, BiH i Ma\u0111arske.<\/p>\n

Cilj teksta je ispisati svojevrsnu bilancu omjera snaga u EU-u i izraditi niz radikalnih, ali nu\u017enih prijedloga protiv mjera stezanja i drugih neoliberalnih politika, kao alternativu postoje\u0107im formama evropskih integracija koje za ve\u0107inu ljudi ne vode u dobro. Iza nas su iskustvo lijeve vlade Gr\u010dke i kapitulacija Sirize pred Trojkom, kako se skra\u0107eno nazivaju Evropska centralna banka (ECB), Evropska komisija (EK) i Me\u0111unarodni monetarni fond (MMF), ali i iskustva \u0160panjolske, Irske i Cipra, koja su ovdje u fokusu. A mogla bi biti i svih postsocijalisti\u010dkih zemalja, sada \u010dlanica ili kandidatkinja za \u010dlanstvo u EU-u. Za sastavlja\u010de ovoga dokumenta pitanje nacionalnih, javnih dugova je centralno. To se vidi na primjeru Gr\u010dke, kojoj je 2010. nametnuta du\u017eni\u010dka kriza proizvela \u2018samo\u2019 to da je dug sa 110 milijardi eura do danas brutalno pove\u0107an. U raznim formama isto se dogodilo u Irskoj (2010.), Portugalu (2011.), na Cipru (2013.) i u \u0160panjolskoj. \u0160to se \u017eeljelo time posti\u0107i? Sastavlja\u010di \u201810 prijedloga\u2019 sa\u017eeli su program EU-a koji je sada na snazi: bailout ili spa\u0161avanje privatnih banaka javnim sredstvima; davanje novim javnim kreditorima, koji su zamijenili privatne, enormne mo\u0107i prisile nad vladama i institucijama; \u010duvanje opsega eurozone, \u0161to je instrument u rukama multinacionalnih kompanija i velikih ekonomija sredi\u0161ta; kampanjski neoliberalni udari na izabrane zemlje periferije, \u0161to proizvodi u\u010dvr\u0161\u0107ivanje autoritarnih oblika vladavine u njima. Uzmu li se dakle u obzir iskustva iz 2015., potrebno je podr\u017eati one koji nemaju iluzija o EU-u i eurozoni. Potreban nam je lijevi raskid s EU-om, ovakvom kakva trenutno jest. Put izlaska iz krize, naravno, ne mo\u017ee biti nacionalisti\u010dke prirode, ve\u0107 je potrebno usvojiti pravu internacionalisti\u010dku strategiju i usmjeriti se na evropsku integraciju koja spaja ljude koji se protive sada\u0161njoj formi integracije, u kojoj dominiraju interesi krupnog kapitala.<\/p>\n

Prijedlozi pozivaju vlade ljevice da na transparentan na\u010din i u skladu sa svojim obavezama iska\u017eu neposlu\u0161nost EU-u. Nema se \u0161to \u010dekati s pozivom na narodnu mobilizaciju na nacionalnim i na evropskom nivou. Istovremeno treba pokrenuti reviziju dugova, u kojoj \u0107e sudjelovati gra\u0111ani, te uspostaviti kontrolu nad tokovima kapitala, socijalizirati financijski i energetski sektor, stvoriti dodatnu, nekonvertibilnu valutu i braniti pravo svake dr\u017eave da iza\u0111e iz eurozone. U dokumentu je skicirana i radikalna poreska reforma koju treba implementirati, te plan otkupa za simboli\u010dan iznos onih kompanija koje su se obogatile na privatizaciji, a na ra\u010dun javnog sektora pod kontrolom gra\u0111ana. Potrebno je uvesti i barem neku vrstu privrednog planiranja, u vidu osmi\u0161ljavanja dru\u0161tveno korisnih poslova i pove\u0107anja ekonomske pravde. U dokumentu se zaziva i \u2018Konstitutivna revolucija\u2019, u smislu da kada ustavne promjene unutar postoje\u0107ih parlamentarnih institucija zakazuju, narod ima pravo na raspu\u0161tanje parlamenta i biranje ustavotvorne skup\u0161tine direktnim glasanjem. Ovdje se prijedlozi najvi\u0161e pribli\u017eavaju ne zazivanju, ali razumijevanju za mogu\u0107e revolucije budu\u0107nosti.
\nO svemu tome razgovarali smo s pokreta\u010dem \u201810 prijedloga\u2019, politologom i povjesni\u010darom Toussaintom, ekonomistom i jo\u0161 uvijek zastupnikom u gr\u010dkom parlamentu (koji je iz Sirize pre\u0161ao u Narodno jedinstvo) Lapavitsasom, ujedno gostom 10. Subversive Film Festivala u Zagrebu, te sociologom Andrejom \u017divkovi\u0107em, koji je potpisnik prijedloga.<\/p>\n

– Namjera nas pokreta\u010da \u201810 prijedloga\u2019 bila je da uvjerimo ljude \u0161irom EU-a kako je krajnji \u010das da prihvate jasnu poziciju spram stanja u kojem je Unija. Tome su kumovala dva doga\u0111aja, koja jo\u0161 uvijek nemaju svoj epilog. Prvi je trauma s vladom Sirize u Gr\u010dkoj, a drugi doga\u0111anja unutar eurozone. Vidimo kako postoji prilika da ljevica preuzme vlast u \u0160panjolskoj, Portugalu i jo\u0161 nekim zemljama EU-a koje su unutar eurozone. Pa i u Francuskoj je Jean-Luc M\u00e9lenchon bio blizu toga da u\u0111e u drugi krug izbora za predsjednika – ka\u017ee Toussaint, kojega smo na razgovor privoljeli usred puta po Ju\u017enoj Americi.<\/p>\n

– Op\u0107enito govore\u0107i, na\u0161ih \u201810 prijedloga\u2019 izgleda radikalno ve\u0107ini stanovnika EU-a, koji nisu svjesni uzroka te\u0161ke situacije. Oni ne znaju mehanizme kako se svakodnevno odvija \u2018du\u017eni\u010dka kriza\u2019. S druge strane mi smo se prijedlogom obratili prije svega lijevim snagama. To je neka vrsta na\u0161eg manifesta za ljevicu unutar ljevice. Prijedlozi se obra\u0107aju radikalno lijevim snagama, pozivaju\u0107i ih na neposluh prema nekim od evropskih ugovora. Na\u0161 neposluh je utemeljen na uvjerenju da su oni kao neoliberalni \u0161tetni, a jo\u0161 su i nedemokratski – dodaje Toussaint.<\/p>\n

Lapavitsas, koji se jednom zbog Sirize politi\u010dki opekao, u svojim je izjavama suzdr\u017eaniji, bli\u017ei tzv. realnoj politici, u kojoj i sudjeluje. Na na\u0161e pitanje kome su upu\u0107eni ovi prijedlozi odgovara:<\/p>\n

– Mislim da su ovi prijedlozi va\u017eni jer otvaraju ili barem zadr\u017eavaju politi\u010dku debatu, nadu da je mogu\u0107e ne\u0161to drugo. Trenuta\u010dno ne postoji neka ozbiljna vlast ili snaga u Evropi koja bi proizvela ovakvu promjenu politike. Pa ipak, va\u017eno je nastaviti s inicijativama, da postoje debate, intelektualni i politi\u010dki pritisak, da ne\u0161to bolje do\u0111e na dnevni red u skoroj budu\u0107nosti.<\/p>\n

– Trenuta\u010dno u Evropi nema niti jedne progresivne vlade, niti jedne koja bi bila radikalno lijeva, ali to ne zna\u010di da je ne\u0107e biti – tvrdi i Toussaint.<\/p>\n

O najpoznatijem problemu, mogu\u0107em izlasku nekih zemalja iz eurozone, na\u0161i sugovornici misle isto.<\/p>\n

– U svome manifestu jasno govorimo da neke zemlje moraju donijeti odluku o izlasku iz eurozone i to jasno predo\u010diti svome stanovni\u0161tvu. Svaka zemlja je slu\u010daj za sebe i tu nisu potrebne generalizacije. Svima je jasno da unutar EU-a postoje ogromne razlike izme\u0111u npr. Gr\u010dke i Finske ili \u0160panjolske i Francuske. Pa ipak, mislim kako mogu re\u0107i da je za jug Evrope, kao dio globalnog juga, bolja i jedino realna opcija biti izvan zone eura. Jer i pomo\u0107u monetarne politike sredi\u0161njih evropskih institucija zemlje sjevera dominiraju nad onima juga Evrope – ka\u017ee Toussaint.<\/p>\n

– Eurozona postoji kao sredi\u0161te i kao periferija EU-a. Za periferne zemlje bitno je da je svaka od njih u specifi\u010dnoj situaciji. Neke bi definitivno trebale iza\u0107i iz eurozone, a to su Gr\u010dka i Portugal. A mislim da bi to trebala u\u010diniti i Italija, koja je poluperiferija-polucentar. Jer ako ostane, njezin privredni rast bit \u0107e vrlo slab ili nepostoje\u0107i – konkretizira Lapavitsas.<\/p>\n

– Te\u0161ko mi je konkretnije govoriti kako na ova pitanja gledaju ljudi u Hrvatskoj. Ali ono \u0161to znam je da dobar dio ljudi, pod utjecajem politi\u010dara i medijske propagande, ima iluzije o EU-u. Uz to, va\u0161a vlast i mediji su etnocentri\u010dni u mjeri da je ljudima te\u0161ko iole objektivno shvatiti politiku jedne Njema\u010dke. Ili \u0160panjolske i Portugala s druge strane – isti\u010de Toussaint.<\/p>\n

Na na\u0161u konstataciju kako etablirani politi\u010dari i ekonomisti upravo razra\u0111uju plan ulaska Hrvatske u eurozonu Lapavitsas ka\u017ee:<\/p>\n

– Mislim da to ne bi bilo dobro. Hrvatska bi trebala zadr\u017eati monetarnu suverenost i upravljati svojim me\u0111unarodnim transakcijama pomo\u0107u raspolo\u017eivih instrumenata. Ne smijete predati svoju monetarnu suverenost.<\/p>\n

Pitamo na\u0161e sugovornike mogu li unutra\u0161nje kolonije EU-a, poput nas, po tom pitanju \u010diniti neke zajedni\u010dke akcije.<\/p>\n

– Vrlo je te\u0161ko stvoriti monetarne saveze i mislim da ljudi nisu dovoljno svjesni \u010dinjenice kako je to te\u0161ko. Jer svaka monetarna unija, svako monetarno savezni\u0161tvo me\u0111u dr\u017eavama zahtijeva institucije. I to dobro financirane institucije. Slabe periferne zemlje, poput va\u0161e, ne mogu to lako posti\u0107i. A naro\u010dito ne na odr\u017eiv na\u010din – upozorava Lapavitsas.<\/p>\n

Toussaint podsje\u0107a da nisu sve pri\u010de o borbi protiv \u0161tetnih evropskih ugovora pri\u010de o neuspjehu.<\/p>\n

– Malo je poznato da je Cipar prije \u010detiri godine uspio u mnogo toga u svome nastojanju da \u0161pekulativni kapital podredi ve\u0107oj kontroli. Ne\u0161to vi\u0161e odjeknuo je primjer Islanda. Na Islandu i na Cipru jo\u0161 uvijek postoji uspje\u0161na kontrola krupnog kapitala – ka\u017ee.<\/p>\n

Po njemu, prve konkretne mjere koje bi vlade najugro\u017eenijih zemalja EU-a trebale poduzeti jest da \u2018osiguraju zakonski okvir u kojem \u0107e banke koje \u0161alju novac izvan njihove zemlje, a bez autorizacije vlasti, biti tu\u017eene za kr\u0161enje zakona. To se, naravno, ne bi odnosilo na male iznose pojedinaca i njihove \u0161tednje, ve\u0107 na velik novac korporacija, koji prolazi kroz bankarski sektor. Budimo sigurni da \u0107e najve\u0107i broj velikih poslovnih subjekata po\u0161tovati takve zakone. No za to oni trebaju biti doneseni.\u2019<\/p>\n

Kako gleda na politi\u010dka preslagivanja na izborima za predsjednika u Francuskoj, te na lokalnim, a na jesen i saveznim izborima u Njema\u010dkoj, pitali smo Lapavitsasa.<\/p>\n

– Mislim kako nije vjerojatno da \u0107e do\u0107i do bitnih politi\u010dkih promjena u Njema\u010dkoj. A i da ih bude, pa da socijaldemokrati (SPD) pobijede, \u0161to, ponavljam, nije vjerojatno, ne o\u010dekujem bitnu promjenu u njema\u010dkoj politici jer je njihov materijalni interes na liniji kontinuiteta. Trenuta\u010dno je ova njema\u010dka politika vrlo mo\u0107na i zato ne treba o\u010dekivati da \u0107e mijenjati smjer. Francuska je druga pri\u010da i zato je bitnija. Ona je u slabijoj situaciji, pa treba mijenjati politiku. No \u010dini se kako tamo\u0161nja elita, politi\u010dka i ekonomska, nema snagu da bitno mijenja stvari. Novi francuski predsjednik Emmanuel Macron zagovara business as usual i ne vidim neku bitnu novinu. Zato je moje o\u010dekivanje da on ne\u0107e potrajati i uspjeti – ka\u017ee Lapavitsas.<\/p>\n

Iz na\u0161ih krajeva ovih \u201810 prijedloga\u2019 potpisali su sociolozi Rastko Mo\u010dnik i Maja Breznik, politologinja Tijana Oki\u0107 i sociolog Andreja \u017divkovi\u0107, u svoje osobno ime. Iako nam stranaka i nevladinih organizacija koje se kunu da su lijeve ne nedostaje. Zato smo pitali \u017divkovi\u0107a o njegovim motivima da se pridru\u017ei ovoj inicijativi.<\/p>\n

– Na snazi je \u2018evropska ideologija\u2019 po kojoj je svaki raskid s EU-om, a u nekim slu\u010dajevima i s evropskim ugovorima, osu\u0111en unaprijed kao \u2018iracionalan\u2019, \u2018populisti\u010dki\u2019 i \u2018nacionalisti\u010dki\u2019, dok se raspad EU-a ne mo\u017ee shvatiti bez ponovnog zapadanja u fa\u0161izam i rat. Evropsko \u2018spa\u0161avanje nacionalnih dr\u017eava\u2019 danas se nastavlja u hajekovskoj monetarnoj uniji, u kojoj transfer mo\u0107i od nacionalnih parlamenata na supranacionalnu strukturu birokratske vlasti ustvari predstavlja vladavinu saveza nacionalnih izvr\u0161nih vlasti i EU-\u010dinovnika, koja \u0161titi od volje naroda i ja\u010da diktate financijskih tr\u017ei\u0161ta. Zato ne mo\u017eemo govoriti kako je nacionalizam suprotnost projektu EU-a ili da rivalisti\u010dki projekti evropskih integracija reprezentiraju ne\u0161to drugo doli oblik izra\u017eavanja nadmetanja kapitala i nacija-dr\u017eava unutar EU-a. Pozicija Njema\u010dke u EU-u, pod Ekonomskom i monetarnom unijom (EMU), i dominacija centra nad periferijom dovoljni su dokaz tome – ka\u017ee \u017divkovi\u0107.<\/p>\n

– Ovih deset prijedloga proizvod su rastu\u0107eg trenda unutar evropske ljevice \u2013 od M\u00e9lenchonovog Lijevog fronta do lijevog krila Podemosa i biv\u0161e ljevice Sirize (sada Narodnog jedinstva), ali i vode\u0107ih figura, poput Oskara Lafontainea i Sahre Wagenknecht iz njema\u010dke Ljevice \u2013 koji razumije da se EU ne mo\u017ee reformirati time \u0161to \u0107e postati vi\u0161e demokratskom ili \u2018socijalnom\u2019, jer je antidemokratska ve\u0107 u konstrukciji – dodaje \u017divkovi\u0107.<\/p>\n

Zasluga je \u201810 prijedloga\u2019 da otvaraju potencijalni prostor za druga\u010dije dru\u0161tvene i politi\u010dke snage, da se ujedine oko ograni\u010denog broja zahtjeva, pa i onda kada se ne mogu slo\u017eiti sa svima.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sastavlja\u010di \u201810 prijedloga\u2019 obratili su se lijevim snagama, pozivaju\u0107i ih na neposluh prema nekim od evropskih ugovora. \u2018Na\u0161 neposluh je utemeljen na uvjerenju da su oni kao neoliberalni \u0161tetni, a jo\u0161 su i nedemokratski. Jasno govorimo da neke zemlje moraju donijeti odluku o izlasku iz eurozone\u2019, ka\u017ee inicijator prijedloga \u0116ric Toussaint<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":226667,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-226666","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226666","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=226666"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226666\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/226667"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=226666"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=226666"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=226666"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}