{"id":226526,"date":"2017-05-20T08:00:24","date_gmt":"2017-05-20T06:00:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=226526"},"modified":"2017-05-19T23:28:48","modified_gmt":"2017-05-19T21:28:48","slug":"posvajanje-djece-je-feministicko-pitanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/05\/20\/posvajanje-djece-je-feministicko-pitanje\/","title":{"rendered":"Posvajanje djece je feministi\u010dko pitanje"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Liz Latty<\/strong><\/p>\n

\"Liz<\/a>U svojim nastojanjima da izlije\u010de ono \u0161to oni vide kao moralnu krizu koja truje na\u0161u naciju, pokret protiv poba\u010daja je povijesno tro\u0161io svoju mo\u0107, novac i utjecaj na dva protuotrova poba\u010daju: edukaciju o seksualnoj apstinenciji i posvajanje djece. U vrijeme u kojemu reproduktivna prava nazaduju, kao \u0161to je to sada slu\u010daj, feministkinje trebaju biti sna\u017enije i jasnije u vezi svojeg stava i onoga za \u0161to se borimo. Svi_e znamo, iz podataka, a i zdravorazumski, kako edukacija o apsisteniciji nije samo pogre\u0161na, ve\u0107 je i iznimno \u0161tetna za zdravlje i sigurnost mladih ljudi. No, \u010dini se da postoji veliko nerazumijevanje, \u010dak i me\u0111u mainstream feministkinjama i pokretima za pravo na poba\u010daj kako je promoviranje posvajanja tako\u0111er problemati\u010dno.<\/p>\n

Mainstream feminizam \u2013 feminizam koji su stvorile bjelkinje srednje i vi\u0161e srednje klase same za sebe \u2013 povijesno je povezan s posvajanjem djece. Feministkinuje su podr\u017eavale prava samaca\/kinja i istospolnih obitelji na posvojenje, prava posvojiteljskih obitelji u kojima postoji spor oko posvojenja te politike br\u017eeg posvajanja djece. Ono \u0161to nedostaje mainstream feminizmu jest upravo potpora primarnim obiteljima: roditeljima koji moraju napustit svoju djecu, obiteljima koje se moraju raspasti kako bi se izgradile posvojiteljske obitelji.<\/p>\n

Kada sam odrastala, roditelji su mi govorili da budem hrabra i pametna poput svoje biolo\u0161ke majke. Toliko me je voljela da je donijela nesebi\u010dnu odluku da me odgajaju drugi ljudi jer je \u017eeljela da imam bolji \u017eivot. Kada me je rodila bila je neudana 17-ogodi\u0161njakinja, srednjo\u0161kolka, znala je da mi ne mo\u017ee biti dobar roditelj. Njena odluka je bila, ka\u017eu, nesebi\u010dna i dobrovoljna i imala je podr\u0161ku svoje okoline, kako bih ja mogla imati \u017eivot kakav zaslu\u017eujem. Moji roditelji, naravno, nisu sami smislili tu pri\u010du; preuzeli su je od profesionalaca za posvajanje, nau\u010dili iz knjiga o posvajanju i grupa podr\u0161ke, i ponavljali su to s ljubavlju, dosljedno, dok svi nismo povjerovali da je to istina. Kao \u0161to je slu\u010daj s brojnom posvojenom djecom, istina o mom po\u010detku \u017eivota bila je mnogo kompleksnija, bolnija, i nije imala nikakve s izborom.<\/p>\n

Nakon \u0161to sam u ranim dvadesetima prona\u0161la svoje biolo\u0161ke roditelje, uspjela sam “slo\u017eiti” mnogo to\u010dniju, nijansiraniju pri\u010du o svojim po\u010decima. Pri\u010du o bijeloj djevojci iz radni\u010dke klase, koja je u\u017eivala rasnu privilegiju, no nije imala nikakvih vlastitih financijskih sredstava ili mo\u0107i. O prestravljenoj djevojci. Djevojci koju je tla\u010dila, demonizirala i izgnala vlastita obitelj i zajednica. O djevojci kojoj su bli\u017enji i profesionalci rekli da ne mo\u017ee biti majka zato \u0161to je premlada i nevjen\u010dana, zato \u0161to mi ne\u0107e mo\u0107i pru\u017eiti ono \u0161to trebam \u2013 hranu, ljubav, moralni kompas. Premda me je \u017eeljela zadr\u017eati, roditelji su ju poslali u jedan od onih domova gdje se skrivaju trudne djevojke i gdje ih se posramljuje \u2013 mjesto za koje ljudi tvrde da nije postojalo nakon slu\u010daja Roe v. Wade. Osim \u0161to je bila 1978. godina, pet godina nakon \u0161to su ljudi teoretski dobili mogu\u0107nost da donose slobodnije odluke o tome \u017eele li ili ne biti roditelji. Moja majka, u stvarnosti, nije imala mogu\u0107nost donijeti stvarnu, autenti\u010dnu odluku. I mnogi ni danas nemaju tu mogu\u0107nost. Jer izbor donesen u nedostatku drugih izbora nema nikakve veze s izborom.<\/p>\n

\u010cinjenica je da je za mnoge koji daju svoju djecu na posvajanje ili im ih oduzmu, i u SAD-u i diljem svijeta to posljedica ekonomske i rasne nepravde. Prema nedavnoj studiji koju je objavio ‘The Donaldson Adoption Institute’ (DAI), samo tre\u0107ina biolo\u0161kih majki koje su intervjuirane je izjavila da je njihova odluka da odustanu od roditeljskog prava bila svojevoljna. Prema studiji, brojni su razlozi tomu \u2013 nedostatak financijskih sredstava (82%). nedostatak dru\u0161tvene podr\u0161ke, izolacija. Osim toga, brojni slu\u010dajevi u kojima je dr\u017eava intervenirala i oduzela djecu roditeljima te ih dala na posvajanje kroz sustav socijalne skrbi, zabilje\u017eeni su kao slu\u010dajevi zanemarivanja, \u0161to je tipi\u010dna posljedica siroma\u0161tva te klasnih i rasnih predrasuda koje pro\u017eimaju sustav skrbi za djecu koji smatra siroma\u0161ne, ne-bijele roditelje nemoralnima i neprikladnima.<\/p>\n

U slu\u010daju ne\u017eeljene trudno\u0107e, idealno bi bilo da trudnica koja tra\u017ei savjetovanje dobije temeljite, neosu\u0111uju\u0107e informacije li\u0161ene predrasuda o tri mogu\u0107nosti: poba\u010daju, posvajanju i roditeljstvu. Ukoliko osoba uop\u0107e razmi\u0161lja u posvajanju, naj\u010de\u0161\u0107e \u0107e biti upu\u0107ena na lokalnu agenciju za posvajanje koju pokriva njezino zdravstveno osiguranje ili \u0107e sama potra\u017eiti neku agenciju. Na\u017ealost, prema podacima National Pro-Choice Adoption Collaborative (NPAC), preko 95 posto agencija za posvajanje u ovoj zemlji su religijskog karaktera. Vjerojatno vas ne\u0107e iznenaditi da temeljito informiranje i savjetovanje bez predrasuda o poba\u010daju nije ne\u0161to \u0161to prakticiraju ovakve agencije \u2013 40 posto majki u studiji DAI-a ne spominje nikakvo savjetovanje. No, niti roditeljstvo im nije predstavljeno kao po\u017eeljna ili odr\u017eiva opcija.<\/p>\n

Prema istoj studiji, ve\u0107ina intervjuiranih biolo\u0161kih majki izjavila je da su imale malo ili da uop\u0107e nisu imale pristup informacijama o roditeljstvu od profesionalaca za posvajanje, a velika ve\u0107ina (87%) – izjavila je da im je preferirana opcija bila roditeljstvo. Jednostavno im nikada nitko nije rekao da na to imaju pravo, niti im je itko ponudio resurse i pomo\u0107. Mnoge od njih su izjavile da su bile tretirane isklju\u010divo kao “biolo\u0161ke majke” istoga trena kada bi u\u0161le u agenciju, a ne kao trudnice koje razmatraju svoje opcije, te da su profesionalci koji su s njima radili nedvojbeno kao pozitivan ishod vidjeli samo potpisano i zape\u010da\u0107eno posvajanje. A to su samo standardi tipi\u010dnih ameri\u010dkih agencija za posvajanje; nismo jo\u0161 ni spomenuli prisilu koju provode krizni centru za trudno\u0107u koji uobi\u010dajeno prisiljavaju ranjive ljude da zadr\u017ee djecu. Ili \u010dinjenicu da se mnoga privatna posvajanja odvijaju isklju\u010divo preko odvjetnika kao financijske i pravne transakcije pri \u010demu nisu uklju\u010dene nikakve socijalne usluge \u010diji je posao pomagati u ovakvom iskustvu koje mijenja \u017eivot.<\/p>\n

Kako se reproduktivna prava sve vi\u0161e vra\u0107aju unatrag i ukidaju, rokovi u kojima je mogu\u0107e izvesti legalan poba\u010daj, kao i izvori i pristup poba\u010daju sve se vi\u0161e su\u017eavaju i skra\u0107uju. To zna\u010di da je sve ve\u0107em broju ljudi ostavljena opcija odluke izme\u0111u davanja djeteta na posvajanje i roditeljstva. S obzirom na ukidanje socijalnih servisa, roditeljstvo postaje sve rje\u0111a opcija. A ako posvajanje promoviraju isti oni ljudi koji nam ina\u010de ukidaju prava, kakvu vrstu promocije, kakvu vrstu agencija, kakva vrstu savjetovanja \u0107e nastojat provest?<\/p>\n

Sada, evo jedne istine koju je te\u0161ko \u010duti: posvajanje je traumati\u010dno iskustvo. Razdvajanje roditelja i djece, rasformiranje obitelji, \u010dak i netom nakon ro\u0111enja, vrlo \u010desto je traumati\u010dmo i mo\u017ee rezultirati ogromnom patnjom i do\u017eivotnim posljedicama za biolo\u0161ke roditelje i posvojenu djecu, kao i za obitelji i zajednice kojima pripadaju. Ve\u0107ina biolo\u0161kih roditelja iz spomenutog istra\u017eivanja ka\u017eu da nikada nisu bili informirani o potencijalnoj traumi, za njih ili za njihovu djecu. \u010cesto im se ka\u017ee da \u0107e bit pomalo tu\u017eni neko vrijeme i da \u0107e to prebroditi \u2013 no mnogi nikada ne prebrode. Mnogi toditelji ka\u017eu da se kaju zbog takve odluke, \u010dak i kada misle i osje\u0107aju da je to vjerojatno tada bila ispravna odluka.<\/p>\n

A evo jo\u0161 te\u017ee istine: industrija posvajanje djece je biznis. Stvara milijarde dolara godi\u0161nje i potrebna su joj djeca drugih ljudi kako bi i dalje bila profitabilna.<\/p>\n

A evo i najte\u017ee istine: ta djeca su gotovo uvijek djeca siroma\u0161nih ljudi iz radni\u010dke klase, ne-bijelih ljudi, ljudi iz starosjedila\u010dkih zajednica, mladih ljudi. Ljudi koji posvajaju njihovu djecu, koji izravno imaju koristi od ekonomske i rasne opresije ovih skupina, naj\u010de\u0161\u0107e su ljudi iz srednje i vi\u0161e srednje klase i primarno bijeli.<\/p>\n

Mainstream feministi\u010dki pokret povijesno je uglavnom podr\u017eavao posvajanje i eksplicitno se opirao intersekcionalnom stavu o nejednakosti i nepravdi koja zapravo stvara posvojiteljske obitelji. Brojni su razlozi tomu, ali navest \u0107u dva koja smatram najva\u017enijima:<\/p>\n

1.\tMainstream feminizam je historijski pretpostavljao da je odluka o davanju djeteta na posvajanje svojevoljan izbor, te da ljudi to rade zato \u0161to se ne sla\u017eu s opcijom poba\u010daja.
\n2.\tMainstream bijeli feminizam je dio primarne demografije u kojoj ve\u0107ina ima koristi od posvajanja. <\/p>\n

Vjerojatno \u0107e uvijek postojati djeca koja trebaju biti posvojena u obitelji koja \u0107e ih voljeti i s kojima \u0107e biti \u010dvrsto povezana, kao i s njihovim zajednicima, koja \u0107e trebati kvalitetne usluge socijalne podr\u0161ke tijekom \u017eivota. No ako, kao feministkinje, vjerujemo da svi ljudi trebaju imati mogu\u0107nost dono\u0161enja informiranih i podr\u017eanih odluka o tome ho\u0107e li ili ne biti roditelji, tada moramo raditi na tome da posvajanja bude \u0161to manje. Naravno, to zna\u010di da \u0107e biti manje djece koja trebaju posvajatelje, no moramo shvatiti da obitelji nisu me\u0111usobno zamjenjive i da \u017eelja da postane\u0161 roditelj posvajanjem ne zna\u010di da svatko ima pravo na dijete nekog drugog. U ovoj zemlji, to zna\u010di da tr\u017ei\u0161ne sile koje upravljuju procesom posvajanja, zajedno s rasisti\u010dkim i klasisti\u010dkim intervencijama dr\u017eave i smanjenim socijanim narativom koje posvajanje vide kao bajku u kojoj svi pobje\u0111uju, omogu\u0107uju ljudima koji su klasno i rasno privilegirani stvaraju vlastite obitelji na osnovi smanjenih izbora, prisile i gubitka onih koji to nisu (privilegirani). To je feministi\u010dko pitanje.<\/p>\n

Pokret za reproduktivnu pravdu, koji su pokrenule i vodile crne feministkinje i ne-bijele \u017eene, u\u010di nas da svi ljudi trebaju imati “ljudsko pravo na osobnu tjelesnu autonomiju, pravo da imaju djecu, da nemaju djecu, te da roditeljstvo treba sigurne i odr\u017eive zajednice”. Kada o posvajanju razmi\u0161ljamo s ovog aspekta, posebno o pravu na roditeljstvo, vidimo da zasigurno ne zahtijevamo isto \u0161to i mainstream feminizam. Posve\u0107enost reproduktivnoj pravdi i ljudskim pravima od nas zahtijeva da se borimo za ekonomsku i rasnu pravdu kako bismo svim trudnicama osigurale da same donesu informirane, autenti\u010dne odluke, te da obitelji koje \u017eele ostati zajedno imaju autonomiju i svu potrebnu podr\u0161ku.<\/p>\n

\u017delim pozvati feministi\u010dke organizacije u aktiviste\/kinje da usvoje i unesu intersekcionalno razumijevanje stava o posvojenju kao dijela njihovih reproduktivnih platformi. \u010citajte iskustva posvojene djece i biolo\u0161kih roditelja. Slu\u0161ajte znanstvenike\/ce, pisce\/spisateljice, aktiviste\/kinje i umjetnike\/ce koji su odrasli kao posvojena djeca. Slu\u0161ajte obitelji koje su razorene intervencijom dr\u017eave. Vodite te te\u0161ke razgovore. Od Mar\u0161a \u017eena do Planned Parenthooda i lokalnog grassroots organiziranja, mnogo je prostora za slo\u017eenost, nijanse i rast u vezi ovog pitanja. Feministkinje trebaju preuzeti tu odgovornost.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posvajanje je kompleksan milijunski biznis koji \u010desto pove\u0107ava nejednakost<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":226527,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-226526","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226526","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=226526"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226526\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/226527"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=226526"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=226526"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=226526"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}