{"id":226322,"date":"2017-05-16T08:43:26","date_gmt":"2017-05-16T06:43:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=226322"},"modified":"2017-05-16T08:43:26","modified_gmt":"2017-05-16T06:43:26","slug":"bankarsko-lice-evrope","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/05\/16\/bankarsko-lice-evrope\/","title":{"rendered":"Bankarsko lice Evrope"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Tomislav Jaki\u0107<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Tomislav-Jakic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/Tomislav-Jakic-300x224.jpg\" alt=\"Tomislav Jakic\" width=\"300\" height=\"224\" class=\"alignleft size-medium wp-image-182198\" \/><\/a>Evropa je pobijedila, Evropa je spa\u0161ena, ekstati\u010dno su nakon objave rezultata predsjedni\u010dkih izbra u Francuskoj po\u010deli klicati komentatori i kolumnisti diljem Staroga kontinenta. A je li ba\u0161 tako, ima li osnove za tu euforiju \u0161to je nezadr\u017eivo izbila na povr\u0161inu, politi\u010dku i medijsku, nakon pobjede Emmanuela Macrona? Suo\u010dimo li se s \u010dinjenicama, odgovor na ovo pitanje je kratko i jasno \u2013 ne!<\/p>\n<p>Macron je pobijedio u drugome krugu rezultatom vrlo blizu onome \u0161to su predvi\u0111ala ispitivanja javnoga mnijenja, \u010dak i malo povoljnijim za njega. Pobijedio je kandidatkinju (Marine Le Pen), otvorenu protivnicu ujedinjene Evrope, nekoga tko je svojim nastupom i platformom naprosto pozivao da se glasa za protukandidata. Dakle prvi je zaklju\u010dak da Macron nije pobijedio zato \u0161to je ve\u0107ina onih koji su iza\u0161li na izbore bila za njega, nego zato \u0161to je bila protiv predsjednice Nacionalne fronte. Drugi zaklju\u010dak proizlazi iz \u010dinjenice da je na nedjeljnim predsjedni\u010dkim izborima Francuska zabilje\u017eila najve\u0107u apstinenciju u posljednjih 48 godina. Drugim rije\u010dima, u zemlji tradicionalno poznatoj po visokoj stopi izlaznosti na izbore, bilo predsjedni\u010dke bilo parlamentarne, relativno mnogo bira\u010da je ostalo kod ku\u0107e, jer naprosto nisu znali kome bi dali svoj glas. Ili, malo to\u010dnije: znali su da nikako ne \u017eele Marine Le Pen, ali Macron ih ni\u010dim nije uvjerio da bi trebali svoje povjerenje iskazati njemu. I tre\u0107i zaklju\u010dak: apsolutno je prerano, ne samo zbog profila novoizabranog predsjednika nego i zbog toga \u0161to Francuzi u lipnju izlaze na parlamentarne izbore, zaklju\u010divati kako Macronova pobjeda zna\u010di \u2018spas Evrope\u2019.<\/p>\n<p>Parlamentarni izbori na koje \u0107e Nacionalna fronta mo\u017eda iza\u0107i \u010dak pod drugim imenom, s programom za koji valja o\u010dekivati da \u0107e u nekim nijansama biti ubla\u017een, ali zato u klju\u010dnim ksenofobnim elementima zao\u0161tren (odnos prema imigrantima, izbjeglicama, kontrola granica, ostanak u EU-u), mogli bi rezultirati takvim sastavom parlamenta koji \u0107e Macronu prakti\u010dki onemogu\u0107iti da uradi ono \u0161to \u017eeli. Pa prema tome, nije gotovo kada je gotovo, nego \u0107e biti gotovo tek u lipnju. Jer Macron sa svojom strankom, starom tek godinu dana, u tom kratkom razdoblju sasvim sigurno ne\u0107e mo\u0107i ostvariti nikakav spektakularan uspjeh kojim bi zacementirao svoju nedjeljnu pobjedu. I ne treba nikada zaboraviti da njegova pobjeda nad Marine Le Pen nije ni izdaleka tako trijumfalna i uvjerljiva kao \u0161to je 2002., tako\u0111er u drugome krugu, bila pobjeda Jacquesa Chiraca nad njezinim ocem (kojega je, ne bi li malo ispolirala dojam svoje stranke, Marine Le Pen posve neceremonijalno izbacila iz Nacionalne fronte, mada i dalje prima novac iz fondacije kojoj je on na \u010delu). A osim svega, za\u0161to bi ba\u0161 Emmanuel Macron na \u010delu Pete Republike bio jamstvo opstojnosti Evropske unije, odnosno za kakvu bi se Uniju taj \u010dovjek \u2013 na temelju do sada poznatog politi\u010dkog profila \u2013 mogao zauzimati?<\/p>\n<p>Ono \u0161to danas valjda i svako dijete zna, to je da \u0107e Macron biti najmla\u0111i \u010dovjek na \u010delu Francuske nakon Napoleona Bonapartea. Sasvim usputna primjedba: Napoleon jest bio osvaja\u010d, agresor \u2013 reklo bi se dana\u0161njim rje\u010dnikom \u2013 ali on je imao viziju jednoga novog poretka, naprednog poretka, koji je i uvodio; tko sumnja u to, neka se upozna s promjenama \u0161to su uvedene u tzv. Ilirskim provincijama za vrijeme njegove vladavine. O Macronovoj viziji ne znamo ni\u0161ta, osim \u0161to ka\u017eu da je on \u010dovjek kontinuiteta. Znamo da dolazi iz bankarskih krugova (!), da je dvije godine bio ministar gospodarstva i da je najvi\u0161a funkcija u dr\u017eavi ujedno i prva na koju je izabran. Govore\u0107i u nedjelju pred masom razdraganih prista\u0161a kod pari\u0161kog Louvrea, spomenuo je Evropu i svijet u jednoj jedinoj re\u010denici. Govor je dobro zvu\u010dao ali, gledano u retrospektivi, odzvanjao je \u0161uplje. Fraza do fraze, sadr\u017eaja nigdje. Osim svega, neki su pomalo zlobni analiti\u010dari iskopali podatak (i dokumentirali ga) da je govorio vrlo sli\u010dno svojem prethodniku Francoisu Hollandeu: identi\u010dni re\u010deni\u010dni sklopovi, isti pojmovi, \u010dak isti redoslijed pri nabrajanju odre\u0111enih stvari. A taj Hollande, koji \u0107e najvjerojatnije ostati zapam\u0107en samo po tome \u0161to je na mopedu i s motociklisti\u010dkom kacigom na glavi jurio u posjete ljubavnici, odustao je od kandidature na predsjedni\u010dkim izborima jer je imao rekordno nizak postotak podr\u0161ke javnosti. Naznake Macronove vanjskopoliti\u010dke orijentacije mogu se i\u0161\u010ditati iz toga da je u kampanji operirao \u2018informacijama\u2019 da je pod masivnim udarom ruskih hakera i da je izjavio kako je Rusija najve\u0107a opasnost za Evropu. Pojednostavljeno gledano, moglo bi se re\u0107i kako \u0107e svijet u narednim godinama u Elizejskoj pala\u010di imati evropsku verziju Hillary Clinton, \u0161to je sve prije nego dobro, kako za Francusku, tako i za Evropu.<\/p>\n<p>No \u010dak ako i prihvatimo krajnje dubiozan zaklju\u010dak kako Macronova pobjeda zna\u010di i spas Evrope, nu\u017eno se name\u0107e pitanje: a kakve Evrope? Evropska je unija trenuta\u010dno zabavljena (i prestra\u0161ena) najavljenim britanskim izlaskom. Da je na \u010delo Francuske do\u0161la \u017eena koja je, uz ostalo, otvoreno stavljala pod znak pitanja ostanak Francuske u EU-u, ionako krhka i sve razjedinjenija Unija zaista bi se na\u0161la pred kolapsom (ili pred \u010dinjenicom da Njema\u010dkoj mora prepustiti vo\u0111enje Evrope, \u0161to se mnogim \u010dlanicama ne bi svidjelo). Pa se makar u tom ograni\u010denom aspektu mo\u017ee re\u0107i kako Macronov dolazak u Elizejsku pala\u010du spa\u0161ava Evropu. No ostaje pitanje: kakvu Evropu? Jer Evropska unija, kakva je danas, o\u010dito nije ono \u0161to su zami\u0161ljali njezini idejni o\u010devi, tvorci Zajednice za ugljen i \u010delik neposredno nakon pobjede nad nacifa\u0161izmom u Drugome svjetskom ratu. Dana\u0161nja Evropska unija glomazan je organizam s jo\u0161 glomaznijom \u2018glavom\u2019, administracijom u Bruxellesu, parlamentom koji se, budimo objektivni, nije odmakao mnogo dalje od debatnog kluba i koji s vremena na vrijeme \u2013 \u010desto s vrlo neuvjerljivom ve\u0107inom \u2013 producira rezolucije koje se onda u nekim zemljama \u010dlanicama do iznemoglosti pogre\u0161no ili nepotpuno citiraju (poput one o osudi totalitarnih re\u017eima). Evropska je unija vi\u0161e razjedinjena nego \u0161to je ujedinjena i to po crti podjele \u0161to ju je svojedobno zacrtao Bushov ministar obrane Dick Cheney svojom poznatom izjavom o staroj i novoj Evropi. Nova Evropa, to su mahom zemlje evropskoga istoka, nekada\u0161nji sovjetski sateliti, danas otvoreno rusofobne kojima se gleda kroz prste upravo zbog te nagla\u0161ene antikomunisti\u010dke orijentacije (makar dana\u0161nja Rusija nema veze s komunizmom, ni kao idejom). A to \u0161to stara Evropa ne\u0107e vidjeti (nije da ne vidi), to je ja\u010danje antisemitizma, neofa\u0161izma, netolerancije prema drugima i druga\u010dijima.<\/p>\n<p>Obje te Evrope, i staru i novu, objedinjuje te\u0161ki oklop neoliberalnog kapitalizma, pod kojim stenju oni koji u teoriji imaju demokratsko pravo odlu\u010divanja, ali koje se ne pita ni za \u0161to, oni koji su dali 35 posto glasova Marine Le Pen, oni koji su svojim glasovima omogu\u0107ili Brexit, ali i svi oni koji \u0107e Macronu, bude li ono \u0161to je od njega najrealnije o\u010dekivati, samo dobar sljedbenik bankarskih krugova i va\u0161ingtonske politike, u ne tako dalekoj budu\u0107nosti do\u0107i glave. Nadajmo se demokratskim putem. Jer mo\u017ee i druga\u010dije. Pa je zato slavljenje Macronove pobjede kao spasa Evrope u najmanju ruku znatno preuranjeno, da ne ka\u017eemo neosnovano.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.portalnovosti.com\/bankarsko-lice-evrope\" target=\"_blank\">Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Apsolutno je prerano, ne samo zbog profila novog predsjednika nego i zato \u0161to Francuzi u lipnju izlaze na parlamentarne izbore, zaklju\u010divati kako Macronova pobjeda zna\u010di \u2018spas Evrope\u2019<br \/>\nslika iz galerije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-226322","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226322","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=226322"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/226322\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=226322"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=226322"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=226322"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}