{"id":225577,"date":"2017-05-03T07:30:58","date_gmt":"2017-05-03T05:30:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=225577"},"modified":"2017-05-03T07:46:09","modified_gmt":"2017-05-03T05:46:09","slug":"jacanje-solidarnosti-i-oslobodenje-zena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/05\/03\/jacanje-solidarnosti-i-oslobodenje-zena\/","title":{"rendered":"Ja\u010danje solidarnosti i oslobo\u0111enje \u017eena"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Dilar-Dirik.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Dilar-Dirik-300x223.jpg\" alt=\"Dilar Dirik\" width=\"300\" height=\"223\" class=\"alignleft size-medium wp-image-211720\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Dilar-Dirik-300x223.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Dilar-Dirik-580x430.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Dilar-Dirik-450x334.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Dilar-Dirik-480x356.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Dilar-Dirik-235x174.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Dilar-Dirik-75x56.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Dilar-Dirik-350x260.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Dilar-Dirik-220x163.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/Dilar-Dirik.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><strong>Pi\u0161e: Dilar Dirik<\/strong><\/p>\n<p>Bilo je to u jesen 2014. godine, samo nekoliko mjeseci nakon \u0161to je takozvana Islamska dr\u017eava (ISIS) ostvarila ogromne teritorijalne dobitke unutar granica Sirije i Iraka po\u010diniv\u0161i istodobno genocidni i femicidni masakr. Kroz tamne su oblake tada zasjale mo\u0107ne, revolucionarne zrake sunca u tada nepoznatom gradu imenom Kobane.<\/p>\n<p>Nakon zauzimanja Mosula, Tel Afara i Sinjara u Iraku te ogromnih prostranstava unutar Sirije tijekom 2013. godine, ISIS je krenuo u  napad na sjeverni dio Sirije, me\u0111u Kurdima poznatiji pod imenom Rojava. Ono \u0161to nisu o\u010dekivali u Kobaneu bio je susret s neprijateljem druga\u010dije vrste \u2013 susret s organiziranom, politi\u010dkom zajednicom koja je bila spremna braniti se pod svaku cijenu te \u010diji je pogled na svijet ISIS-ovu ideologiju smrti naprosto izokrenuo naglavce.<\/p>\n<p>Ar\u00een M\u00eerkan, mlada, revolucionarna, slobodna Kurdinja, bila je ta koja \u0107e postati simbolom pobjede u Kobaneu \u2013 gradu koji je uni\u0161tio mit o ISIS-ovom nepobjedivom fa\u0161izmu. Kao borkinja \u017denskih obrambenih jedinica (YPJ), Ar\u00een M\u00eerkan, u listopadu 2014. godine, detonirala je samu sebe u blizini brda Mishtenur kako bi spasila svoje suborce\/kinje i ovaj strate\u0161ki iznimno va\u017ean polo\u017eaj preotela iz ruku ISIS-a. Taj je njezin \u010din bitku okrenuo u korist Jedinica narodne za\u0161tite (YPG\/YPJ) i drugih savezni\u010dkih oru\u017eanih skupina, a ISIS otjerao iz napada u obranu. Nakon mjeseci neumornih borbi koje su potaknule i koaliciju predvo\u0111enu SAD-om na pru\u017eanje zra\u010dne, vojne podr\u0161ke, Kobane je oslobo\u0111en.  <\/p>\n<p>Skoro se svakog dana pojavljuju nove snimke stanovnika oslobo\u0111enih sela koji slave kraj ISIS-ovog terora: ljudi po prvi put ponovo ple\u0161u i pu\u0161e cigarete, mu\u0161karci briju svoje brade dok im se o\u010di sjaje suzama radosnicama, \u017eene pale i gaze svoje crne velove slave\u0107i slobodu. U o\u010dima boraca\/kinja i organizirane zajednice u regiji, a pogotovo me\u0111u \u017eenama, ovaj rat ne predstavlja, niti je ikad predstavljao etni\u010dki ili vjerski sukob. Za njih ovaj rat predstavlja povijesnu bitku izme\u0111u koncentriranog zla mu\u0161ke dominacije, kapitalisti\u010dke modernosti \u2013 utjelovljene u bandi silovatelja imenom ISIS \u2013 i alternative slobodnog \u017eivota personificiranog borbom slobodnih \u017eena. <\/p>\n<p>Pobjeda revolucionarnog Kobanea jasno je ilustrirala da se borba protiv ISIS-a ne vodi samo oru\u017ejem, ve\u0107 i radikalnim odbacivanjem fa\u0161izma i svih temeljnih okvira koji ga omogu\u0107uju. To zahtjeva radikalne demokratske i autonomne dru\u0161tvene, politi\u010dke i ekonomske institucije, a ponajvi\u0161e razne \u017eenske strukture koje se nalaze u potpunoj opoziciji s dr\u017eavnim klasnim sustavom, hijerarhijom i dominacijom. Kako bi se dru\u0161tvo moglo osloboditi od mentaliteta i sistema poput ISIS-a, antifa\u0161isti\u010dka samoobrana mora pro\u017eeti sva podru\u010dja \u017eivota \u2013 od obitelji, preko obrazovanja pa do \u0161ire ekonomije.<br \/>\n<strong><br \/>\nProdukt kapitalisti\u010dke modernosti <\/strong><\/p>\n<p>U mnogo se navrata nastojao objasniti fenomen ISIS-a i ono \u0161to ga \u010dini privla\u010dnim tisu\u0107ama mladih ljudi, pogotovo uzmu li se u obzir brutalne metode kojima se ova organizacija slu\u017ei. Mnogi su do\u0161li do zaklju\u010dka da oni koji \u017eive pod okupacijom ISIS-a, organizaciji obi\u010dno slu\u017ee iz straha ili zbog mogu\u0107nosti nagrade. No, mogu\u0107e je primijetiti da su se tisu\u0107e ljudi dobrovoljno pridru\u017eile ovoj u\u017easnoj organizaciji, ne iz straha, ve\u0107 upravo zbog toga \u0161to je ista sposobna u djelo sprovesti nezamisliva zla. \u010cini se da stvar nije u religiji, ve\u0107 u okrutnom, nemilosrdnom osje\u0107aju mo\u0107i \u2013 \u010dak i pod cijenu smrti \u2013 kojom zra\u010di ISIS. To je ono \u0161to ljude diljem svijeta privla\u010di ovoj ekstremisti\u010dkoj skupini.<\/p>\n<p>Jednofaktorske teorije obi\u010dno ne uspijevaju uzeti u obzir regionalni i internacionalni politi\u010dki, ekonomski i dru\u0161tveni kontekst koji omogu\u0107uje da anti-life doktrina poput ISIS-ove uop\u0107e nastane. Moramo uzeti u obzir dra\u017e koju ISIS ima za mlade mu\u0161karce li\u0161ene prilike da se osje\u0107aju kao adekvatna, pristojna ljudska bi\u0107a, bez da opravdavamo \u0161okantnu, silovateljsku, genocidnu agendu ove organizacije ili pak pojedince koji po\u010dine ove zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti osloba\u0111amo odgovornosti. Nu\u017eno je kontekstualizirati osje\u0107aj trenutnog zadovoljenja potreba u obliku autoritarne mo\u0107i, novca i seksa koje ISIS nudi u kancerogenom dru\u0161tvu patrijarhalnog kapitalizma koji \u017eivot \u010dini bezna\u010dajnim, neispunjenim i beznadnim.<\/p>\n<p>Patologizacijom privla\u010dnosti ISIS-a iza kulisa tako zvanog &#8220;rata protiv terorizma&#8221;, umjesto smje\u0161tanja iste u \u0161iri kontekst institucija mo\u0107i i nasilja koje uzajamnim djelovanjem stvaraju \u010ditave autoritarne sustave, nemogu\u0107e je ustanoviti \u0161to je to \u0161to tjera &#8216;dobre de\u010dke&#8217; iz Njema\u010dke da otputuju na Bliski istok i postanu kolja\u010di. Ipak, ISIS je samo najekstremnija manifestacija naizgled apokalipti\u010dnog globalnog trenda. Ja\u010danjem autoritarne desni\u010darske politike \u0161irom svijeta, jedna je rije\u010d \u2013 za koju se nekad smatralo da je zauvijek napustila ljudsko dru\u0161tvo \u2013 ponovo u\u0161la u na\u0161e svakodnevne \u017eivote i na\u0161 politi\u010dki leksikon: fa\u0161izam.<\/p>\n<p>O\u010dito, postoje ogromne razlike me\u0111u kontekstima, zna\u010dajkama i metodama raznih fa\u0161isti\u010dkih pokreta, ali kada se govori o hijerarhijskoj organizaciji, autoritarnom misaonom procesu, ekstremnom seksizmu, populisti\u010dkoj terminologiji i vje\u0161tim obrascima regrutacije koji kapitaliziraju na potrebama, strahovima i \u017eeljama pripadnika ranjivih dru\u0161tvenih skupina, ISIS na mnogo na\u010dina podsje\u0107a na svoje internacionalne &#8216;kolege&#8217;.<\/p>\n<p>Mo\u017eda na fa\u0161izam mo\u017eemo gledati kao na spektar u kojem afirmirane zemlje na \u010delu kapitalisti\u010dkog svjetskog sistema posjeduju sredstva koja im omogu\u0107uju da svoj autoritet reproduciraju kroz odre\u0111ene politi\u010dke institucije, ekonomske politike, trgovinu oru\u017ejem, medije i kulturalnu hegemoniju, dok se ostale dr\u017eave moraju oslanjati na &#8216;primitivnije&#8217; oblike fa\u0161izma, poput naizgled nasumi\u010dnog ekstremisti\u010dkog nasilja. Postoje sasvim vidljive sli\u010dnosti izme\u0111u fa\u0161ista diljem svijeta. Svi se oni oslanjaju na re\u017eim paranoje, nepovjerenja i straha kako bi oja\u010dali \u010dvrstu ruku dr\u017eave. One koji im se suprotstave nazivaju &#8216;teroristima&#8217; ili pak &#8216;bo\u017ejim neprijateljima&#8217;, a svako nastojanje da ih se iskorijeni smatra se dopustivim.   <\/p>\n<p>Fa\u0161izam se uvelike oslanja na nedostatak sposobnosti za dono\u0161enjem odluka me\u0111u \u0161irom zajednicom. Taj se nedostatak njeguje stvaranjem klime u kojoj je zajednica li\u0161ena svoje sposobnosti za poduzimanjem direktne akcije, izra\u017eavanja kreativnosti i razvitka vlastitih alternativa. Svaki oblik solidarnosti i lojalnosti usmjeren ka nekome drugome umjesto ka dr\u017eavi mora biti sustavno iskorijenjen kako bi izolirani\/a, individualizirani\/a gra\u0111ani\/ke postali ovisni o dr\u017eavi i njezinim institucijama i sredstvima stjecanja znanja.<\/p>\n<p>Zato je jedan od klju\u010dnih stupova fa\u0161izma upravo kapitalizam kao ekonomski sustav, ideologija i oblik socijalne interakcije. U sustavu vrijednosti kapitalisti\u010dke modernosti, me\u0111uljudske je odnose potrebno svesti na puke ekonomske interakcije, mjerljive kori\u0161\u0107u i profitom. Lako je uo\u010diti sli\u010dnosti izme\u0111u sposobnosti kapitalizma da se odrekne \u017eivota u zamjenu za ve\u0107u korist i ISIS-ovog oduzimanja \u017eivota u korist pseudo-kalifata u kojem caruju silovanja, plja\u010dke i ubojstva.<\/p>\n<p><strong>Najstarija od svih kolonija  <\/strong><\/p>\n<p>Ono \u0161to je mo\u017eda najva\u017enije naglasiti jest da se fa\u0161izam nikad ne bi mogao pojaviti da nije do\u0161lo do porobljavanja najstarije kolonije na svijetu: \u017eena. Od svih diskriminiranih i potla\u010denih skupina, \u017eene su u najve\u0107oj mjeri bile podvrgnute najdrevnijim oblicima institucionaliziranog nasilja. U apsolutno svakom fa\u0161isti\u010dkom manifestu uvrije\u017eeno je mi\u0161ljenje o \u017eenama kao ratnim trofejima, alatima koji stoje na usluzi mu\u0161karcima, objektima seksualne gratifikacije te podru\u010djima nametanja potpune kontrole. Nastanak dr\u017eave i feti\u0161izacija privatnog vlasni\u0161tva omogu\u0107eni su upravo pod\u010dinjavanjem \u017eena.<\/p>\n<p>Doista je nemogu\u0107e uspostaviti kontrolu nad \u010ditavim populacijama ili pak stvoriti duboke dru\u0161tvene podjele bez potla\u010divanja i marginalizacije \u017eena. Povijesni zapisi, proizvodnja teorije, praksa pripisivanja zna\u010denja te ekonomija i politi\u010dka administracija kojima dominiraju mu\u0161karci svi od reda promi\u010du navedeno potla\u010divanje i marginalizaciju. Dr\u017eava je konstruirana po uzoru na patrijarhalnu obitelj i obratno. Svi oblici socijalne dominacije na nekoj su razini tek replike najsveobuhvatnijeg, najintimnijeg, najdirektnijeg i naj\u0161tetnijeg oblika ropstva koje predstavlja seksualno pokoravanje \u017eene u svim sferama \u017eivota. <\/p>\n<p>Razli\u010dite strukture i institucije nasilja i hijerarhije \u2013 poput kapitalizma i patrijarhata \u2013 imaju karakteristi\u010dne zna\u010dajke, ali fa\u0161izam sa\u010dinjava koncentriranu, me\u0111usobno povezanu, sistematiziranu suradnju me\u0111u njima. To je ono gdje fa\u0161izam i kapitalizam, zajedno s najdrevnijim oblikom dominacije nad drugima \u2013 patrijarhatom \u2013 nalaze svoju najmonopoliziraniju i najsistemati\u010dniju manifestaciju unutar moderne nacije-dr\u017eave.<\/p>\n<p>Prethodni su re\u017eimi kroz povijest tako\u0111er pokazivali despotske karakteristike, ali su se uvijek istovremeno oslanjali na moralni kodeks te religiju i bo\u017eanske ili duhovne institucije kako bi narod uvjerili u svoj legitimitet. Posebnost je kapitalisti\u010dke modernosti da odbacuje sva pretenciozna pozivanja na moral u kontekstu zakona i reda te na vidjelo stavlja svoje besramno destruktivne sustave zbog ni\u010deg drugog do dr\u017eave same.<\/p>\n<p>Bez hijerarhijske, hegemonijske prirode dr\u017eave, koja monopolizira uporabu sile, ekonomiju, slu\u017ebenu ideologiju, informacije i kulturu; bez sveprisutnih sigurnosnih aparata koji pro\u017eimaju sve aspekte \u017eivota, od medija do spava\u0107e sobe; bez dr\u017eavnih \u010delnika kao \u010duvara discipline u obliku boga na Zemlji, ni jedan sistem eksploatacije ili nasilja ne bi mogao pre\u017eivjeti. ISIS je izravan proizvod i jednoga i drugoga: drevnih hijerarhijskih modela i nasilja, kao i kapitalisti\u010dke modernosti zajedno s njezinim specifi\u010dnim na\u010dinom razmi\u0161ljanja, ekonomijom i kulturom. Razumjeti ISIS \u2013 i fa\u0161izam op\u0107enito \u2013 zna\u010di razumjeti vezu izme\u0111u patrijarhata, kapitalizma i dr\u017eave.<\/p>\n<p><strong>Radikalna demokracija vs. Totalni ekstremizam <\/strong><\/p>\n<p>Ako je fa\u0161ist i neprijatelj onaj koji objedinjuje patrijarhat, kapitalizam, nacionalizam, sekta\u0161tvo i autoritarni etatizam kao svoju metodu i praksu, onda je jasno da smislena antifa\u0161isti\u010dka borba mora u sebi sadr\u017eavati mentalitet i etiku koji se nalaze u potpunoj opoziciji s fundamentalnim principima takvih sistema nasilja. Snage samoobrane u Rojavi nastoje u\u010diniti ba\u0161 to.<\/p>\n<p>Od oslobo\u0111enja Kobanea, YPG i YPJ oja\u010dali su u pogledu kvalitete i kvantitete, omogu\u0107iv\u0161i tako svojim borcima\/kinjama da pove\u017eu dva od tri postoje\u0107a kantona, Jaziru i Kobane. U po\u010detnim fazama rata, veliku ve\u0107inu snaga \u010dinili su Kurdi, ali etni\u010dki make-up tokom se vremena neizmjerno promijenio. <\/p>\n<p>U lipnju 2015. godine, YPG\/YPJ se udru\u017eio s mnogobrojnim drugim regionalnim vojnim snagama koje su formirale multi-etni\u010dku koaliciju. Novoosnovane Sirijske demokratske snage (SDF) uklju\u010duju Kurde, Arape, Sirijce, Asirce, \u010ce\u010dene, Turkmene, \u010cerkeze i Armence koje povezuje ideja stvaranja sekularne, demokratske, federalne Sirije koja ne\u0107e prihvatiti diktaturu Bashara al-Assada, niti iz inozemstva nametnutu opoziciju. Iako se neprestano nalazi pod napadom od strane ISIS-a i mnogih drugih neprijatelja \u2013 uklju\u010duju\u0107i razne islamisti\u010dke milicije, Sirijsku vojsku, Slobodnu sirijsku vojsku i Tursku \u2013 SDF je uspje\u0161no oslobodio ISIS-ova upori\u0161ta poput Manbija i \u0160adade, te trenutno vodi operaciju kojom se nastoji osloboditi tako zvani glavni grad Islamske dr\u017eave, Raqqu. SDF kontrolira skoro cijelo pograni\u010dno podru\u010dje ju\u017eno od Turske koje je nekada predstavljalo glavnu dobavlja\u010dku rutu za ISIS u pogledu logistike, municije, financijskih sredstava i opskrbe radnom snagom.<\/p>\n<p>Turska si je otada dala u zadatak trenirati turkmenske milicije odane Turskoj dr\u017eavi, kao i sunitske snage. Ameri\u010dka vojska pak konstantno nagla\u0161ava kako je njihova podr\u0161ka SDF-u usmjerena ka Arapima unutar koalicije. U me\u0111uvremenu, kurdske snage ENKS-a (Kurdskog nacionalnog vije\u0107a), bliske s Kurdistanskom Demokratskom Partijom Iraka predvo\u0111enom Massoudom Barzan\u00eejem, nastoje stvoriti kurdsku vojsku na vlastitu sliku i priliku. Stoga, vi\u0161ekulturalni make-up SDF-a predstavlja trn u oku ne samo protivnicima kurdskog samoodre\u0111enja, ve\u0107 i uskogrudnom Kurdskom nacionalisti\u010dkom pokretu.  <\/p>\n<p>Dok se bori protiv nekoliko fa\u0161isti\u010dkih neprijatelja istovremeno, SDF predstavlja tek fizi\u010dki dio samoobrane u sklopu \u0161ireg projekta koji nastoji obraniti dru\u0161tvo od etatisti\u010dkog, kapitalisti\u010dkog i patrijarhalnog poretka. Od progla\u0161enja revolucije u Rojavi 2012. godine, veliki su napori ulo\u017eeni u stvaranje realne, odr\u017eive alternative koja \u0107e garantirati smislen \u017eivot razli\u010ditim zajednicama i skupinama prisutnima u regiji. Model demokratskog konfederalizma u sjevernoj Siriji prihva\u0107en je od strane velikog broja ljudi iz svih zajednica u regiji. Navedeni model predla\u017ee stvaranje sekularne, demokratske, rodno egalitarne, federalne Sirije i mogu\u0107nost grassroots organizacije lokalne populacije u obliku radikalnih demokratskih struktura po\u010dev\u0161i od malih uli\u010dnih komuna.<\/p>\n<p>Pomo\u0107u modela demokratske autonomije, \u010diji je tvorac Abdullah \u00d6calan, kao direktne akcije unutar sustava demokratskog konfederalizma, svakodnevni \u017eivot u Rojavi organiziran je kroz preobra\u017eavanje politike u klju\u010dni interes svakog\/e gra\u0111ana\/ke. Kroz stvaranje alternativnog oblika dru\u0161tvene organizacije kroz izravno samoupravljanje i solidarnost koju \u0161tite autonomne \u017eenske organizacije kao i organizacije mladih, na tisu\u0107e je ljudi preobra\u017eeno u aktivne stvaratelje vlastitih \u017eivota.<\/p>\n<p>Radikalna demokracija, dakle, ja\u010da solidarnost koju kapitalizam uporno nastoji uni\u0161titi kako bi proizveo individualizirane, sebi\u010dne pojedince\/ke koji\/e su mu potrebni\/e za ostvarenje profita. Kroz kolektivno i izravno sudjelovanje u svim sferama \u017eivota, lokalno stanovni\u0161tvo \u2013 organizirano u autonomne, ne-etatisti\u010dke strukture \u2013 stje\u010de zna\u010dajniji osje\u0107aj sebe, \u0161ire zajednice i veza izme\u0111u demokracije i identiteta. U Rojavi postoji intrinzi\u010dna veza izme\u0111u radikalne demokracije, koncepta pripadanja i identiteta kojem demokratske i eti\u010dke vrijednosti slu\u017ee kao reference, a ne kao apstraktni pojmovi nacionalisti\u010dkih mitova kao \u0161to je slu\u010daj u fa\u0161izmu. Naoru\u017eani paradigmom demokratske nacije kao protute\u017eom nacionalizmu dr\u017eave, protagonisti revolucije u Rojavi nastoje oformiti identitet baziran na principima umjesto na etni\u010dkoj pripadnosti.<\/p>\n<p>To omogu\u0107uje razli\u010ditim identitetima da i dalje budu razli\u010diti i osiguraju demokraciju u novom obliku pripadanja. Samo se takve jake zajednice bazirane na etici i politici \u2013 to jest &#8216;moralno-politi\u010dka&#8217; dru\u0161tva prema Abdullahu \u00d6calanu \u2013 a ne na ispraznim konceptima poput nacionalnog identiteta, mogu obraniti od mentalnih i fizi\u010dkih napada fa\u0161isti\u010dkih neprijatelja.<\/p>\n<p>Radikalna demokracija mora, dakle, biti internacionalisti\u010dka u svojoj su\u0161tini, no ipak mora ostaviti prostora za vlastitu organizaciju svim postoje\u0107im identitetima. Stvaranje SDF-a kao branitelja svih skupina u regiji korijene vu\u010de iz shva\u0107anja da je vrijeme nacija-dr\u017eava pro\u0161lo i da slobodni \u017eivot ne mo\u017ee biti ostvaren unutar nacionalisti\u010dkog pogleda na svijet jer je upravo takvo shva\u0107anje dru\u0161tva i dovelo do krvoproli\u0107a. Nadalje, sama prisutnost autonomne \u017eenske vojske \u2013 u potpunosti predane osloba\u0111anju \u017eena od svih manifestacija mu\u0161ke dominacije \u2013 u moru militaristi\u010dkog, patrijarhalnog nasilja, tvori najvi\u0161e osloba\u0111aju\u0107i, antikapitalisti\u010dki, antifa\u0161isti\u010dki \u010dimbenik u Rojavi. Principi koji motiviraju \u017eenu iz konzervativnog, patrijarhalnog dru\u0161tva da postane borkinja za pravedan i lijep svijet zahtijevaju ogromne mentalne, emocionalne i fizi\u010dke napore.<\/p>\n<p>Zapravo, podosta je subverzivno namjeriti se na mu\u0161karca kao vladaju\u0107i simbol kako bi se bilo gdje uni\u0161tio patrijarhat. Ru\u0161enje patrijarhata mora biti popra\u0107eno \u0161irom dru\u0161tvenom revolucijom. Udru\u017eivanjem u kooperative, komune, skup\u0161tine i akademije, \u017eene su uspjele postati najvitalnijom revolucionarnom silom u Rojavi \u2013 jamcima slobode. Iako dominacija mu\u0161karaca jo\u0161 uvijek nije u potpunosti prema\u0161ena, \u017eene su ve\u0107 uspjele uspostaviti politi\u010dku kulturu koja vi\u0161e ne normalizira patrijarhat i bezuvjetno po\u0161tuje autonomne \u017eenske mehanizme dono\u0161enja odluka.<\/p>\n<p>YPJ nagla\u0161ava da je najizravniji na\u010din da se stane na kraj kapitalisti\u010dkoj modernosti, vjerski obojenom fa\u0161izmu, etatizmu i drugim oblicima autoritarnih sistema upravo oslobo\u0111enje \u017eena. Operacija Bijes Eufrata kojom se nastoji osloboditi Raqqu, grad u kojem ISIS i dalje brojne \u017eene dr\u017ei u zarobljeni\u0161tvu i prisiljava na seksualno ropstvo, predvo\u0111ena je nikim drugim do Kurdinjom imenom Rojda Felat. Prizori YPJ-ovih borkinja koje grle i ljube \u017eene koje su godinama bile prisiljene \u017eivjeti pod ISIS-ovim terorom, definirali su povijest Bliskog istoka kakvog u 21. stolje\u0107u poznajemo.<br \/>\n<strong><br \/>\nAntifa\u0161izam je internacionalizam <\/strong><\/p>\n<p>Vi\u0111enje oru\u017eanih snaga u Rojavi  u o\u010dima ljevice naglo se promijenilo nakon oslobo\u0111enja Kobanea. Iako se radilo o povijesnoj bici, dobivenoj zahvaljuju\u0107i organiziranoj zajednici i slobodnim \u017eenama, suosje\u0107anje s borcima\/kinjama netragom je nestalo u trenutku kad im je SAD odlu\u010dio pru\u017eiti podr\u0161ku iz zraka. Kurdima, koji su dugo vremena bili jedne od najo\u0161te\u0107enijih \u017ertvi imperijalizma na Bliskom istoku, nije trebalo daljnje prosvjetljenje o svim zlima imperija. Genocid i masakr koji su nad njima po\u010dinile snage imperijalizma i dalje su u \u017eivom sje\u0107anju. Dogmatski, dvodimenzionalni pogled na svijet  i uskogrudni kriticizam ne pru\u017eaju nikakvu odr\u017eivu alternativu za ljude koji se bore na tlu. Ono \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, oni ne spa\u0161avaju \u017eivote.<\/p>\n<p>Ljudima \u010dije su obitelji mu\u010dki ubili ISIS-ovi militanti, lako\u0107a kojom su zapadni ljevi\u010dari zagovarali odbijanje vojne pomo\u0107i u svrhu o\u010duvanja romanti\u010dne vizije revolucionarne \u010disto\u0107e, u najmanju je ruku bila neshvatljiva. Zagovaranje bezuvjetnog antiimperijalizma, nepovezanog s istinskom ljuskom stvarno\u0161\u0107u, luksuz je koji si mogu priu\u0161titi oni koji se nalaze miljama daleko od ratnih trauma i razaranja. Usprkos tome da postoji mogu\u0107nost da ih svjetske velesile poput SAD-a i Rusije iskoriste, a potom napuste, svjestan bezizlaznosti vlastite situacije, SDF \u2013ov je prioritet postao \u2013 i ostao \u2013 pre\u017eivjeti i eliminirati sve neposredne prijetnje \u017eivotima stotina tisu\u0107a ljudi \u0161irom ogromnih teritorijalnih prostranstava koja se nalaze pod njihovom kontrolom.<\/p>\n<p>Dok su neki na Zapadu zauzeli stav koji obuhva\u0107a solidarnost s SDF-om sa\u010dinjenu od razumijevanja razli\u010ditih aspekata cijele pri\u010de, drugi su pak SDF optu\u017eili za kolaboraciju s imperijalistima odbiv\u0161i tako priznati i jedan pozitivni element revolucije u Rojavi u kontekstu rata i kaosa. Naravno, ni jedan revolucionarni pothvat u proteklim stolje\u0107ima nije bio u potpunosti neiskvaren i savr\u0161en. Imaju\u0107i to na umu, va\u017eno je naglasiti da se SDF ne samo bori, ve\u0107 se i pridr\u017eava vlastitih moralnih principa u mjeri ve\u0107oj no \u0161to to \u010dini i jedna oru\u017eana skupina koja sudjeluje u ratu u Siriji. Iako im je navedeno samo po sebi ve\u0107 velika prednost, sekta\u0161ki dogmatizam u kojem je ve\u0107ina zapadnja\u010dke ljevice i dalje zarobljena \u2013 po pitanju Sirije, a pogotovo Rojave \u2013 i dalje nam govori vi\u0161e o stanju zapadnja\u010dke ljevice nego \u0161to govori o stvarnosti antifa\u0161isti\u010dkog otpora na terenu.<\/p>\n<p>Lako je odbaciti bilo koji oblik autoriteta i mo\u0107i dok su isti daleko od dosega revolucionara. No, neizbje\u017eno je konceptualizirati revolucionarne sile \u2013 i kada je potrebno, autoritet \u2013 kako bi bilo mogu\u0107e za\u0161tititi milijune ljudi. Potrebno je mnogo hrabrosti i izlaganja riziku kako bi se poku\u0161ao institucionalizirati slobodarski sustav bez upadanja u zamku autoritarizma. Sve dok revolucionarni pothvati ne eliminiraju opasnost doma\u0107eg autoritarizma, imperijalisti\u010dka suradnja i izdaja, hijerarhijski mentalitet, korupcija i zlostavljanje \u0107e prevladati.<\/p>\n<p>Vlade umije\u0161ane u rat protiv ISIS-a doprinijele su kaosu kroz vlastitu politiku, na\u010din ratovanja i trgovinu oru\u017ejem te ih u kona\u010dnici odlikuje sli\u010dan mentalitet onome koji pokre\u0107e Islamsku dr\u017eavu. Zbog toga nikada ne\u0107e biti u mogu\u0107nosti pobijediti ISIS. Glavni neprijatelj ISIS-a upravo je onaj koji mu se suprotstavlja radikalno druga\u010dijim vi\u0111enjem \u017eivota. Pobijediti autoritarne ekstremiste mogu\u0107e je jedino kroz radikalnu demokraciju i oslobo\u0111enje \u017eena. U tom kontekstu, SDF predstavlja dio jedne od najva\u017enijih antifa\u0161isti\u010dkih borbi na\u0161ega vremena i stoga mora dobiti podr\u0161ku. <\/p>\n<p>Herojska smrt Ar\u00een M\u00eerkan bila je himna \u017eivotu, slobodi i \u017eenskoj emancipaciji. Njezin nesebi\u010dan \u010din solidarnosti s vlastitim narodom, a posebno sa slobodom svih \u017eena, bio je te\u017eak udarac ne samo ISIS-u, ve\u0107 i samom mentalitetu koji podupire globalni kapitalisti\u010dki individualizam koji feti\u0161izira profit. U svijetu koji seksualizira i objektificira \u017eene, Ar\u00een M\u00eerkan upotrijebila je svoje tijelo kao kona\u010dnu crtu boji\u0161nice protiv fa\u0161izma.<\/p>\n<p>Bitka za Kobane uzburkala je ma\u0161tu ljudi \u0161irom svijeta. Pokazala je da politi\u010dki osvije\u0161teno, organizirano dru\u0161tvo \u2013 \u010dak i uz ograni\u010dena sredstva \u2013 mo\u017ee pobijediti najte\u017ee oru\u017eje, najmra\u010dniju ideologiju i najstra\u0161nijeg neprijatelja. Zadatak antifa\u0161ista danas mora biti nikada ne predati sredstva otpora etatisti\u010dkim i autoritarnim institucijama te preuzeti sredstva potrebna za organizaciju i obranu zajednice. Kako bi odali po\u010dast herojskim revolucionarkama kao \u0161to je Ar\u00een M\u00eerkan, antifa\u0161isti\u010dka borba mora pro\u017eeti sve aspekte \u017eivota i re\u0107i:<\/p>\n<p>\u00cad\u00ee bes e \u2014 ya basta \u2014 dosta!<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.libela.org\/sa-stavom\/8641-radikalna-demokracija-prva-crta-obrane-od-fasizma\/\" target=\"_blank\">Libela<\/a>\/<a href=\"https:\/\/roarmag.org\/magazine\/dilar-dirik-kurdish-anti-fascism\/\" target=\"_blank\">Roarmag.org<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Radikalna demokracija: Prva crta obrane od fa\u0161izma<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":211720,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-225577","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/225577","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=225577"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/225577\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/211720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=225577"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=225577"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=225577"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}