{"id":225542,"date":"2017-05-02T09:58:16","date_gmt":"2017-05-02T07:58:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=225542"},"modified":"2017-05-02T09:58:16","modified_gmt":"2017-05-02T07:58:16","slug":"mesozderka-jede-bolesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/05\/02\/mesozderka-jede-bolesti\/","title":{"rendered":"Meso\u017ederka “jede” bolesti"},"content":{"rendered":"

\"mesozderka\"<\/a>Rosulja (Drosera rotundifolia) pripada porodici meso\u017ederki jer tamani male insekte i muve. Kada se neki insekt slu\u010dajno zalijepi na list prekriven crvenkastim \u017elijezdanim dlakama, na kojem se lu\u010di te\u010dnost nalik rosi, u kratkom vremenu bude svaren. Zbog te\u010dnosti koja svjetluca na sun\u010devim zracima, biljka je nazvana rosulja, a narod je zove rosna trava i rosica. Iz njenog “zagrljaja” insekt ne mo\u017ee da pobegne pa je zovu i muvolovka.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e raste na kiselim i vla\u017enim mo\u010dvarnim zemlji\u0161tima, kao i na treseti\u0161tima me\u0111u mahovinom. Zbog stalne upotrebe pesticida i drugih hemijskih preparata ubrzano nestaje, pa je kod nas za\u0161ti\u0107ena vrsta. Na Vlasini postoji vlasinska rosulja, koja samo tu uspijeva i ne mo\u017ee da se presadi u drugi dio Srbije. Od 170 vrsta koliko je ima, sli\u010dna vlasinskoj mo\u017ee da se na\u0111e na Staroj planini i Mla\u010di\u0161tu u regiji \u010cemernika, ka Grdeli\u010dkoj klisuri. Zbog nekontrolisanog uni\u0161tavanja i izuzetne ljekovitosti, rosna trava je za\u0161ti\u0107ena i u mnogim evropskim zemljama.<\/p>\n

Ljekoviti je dio iznad korijena, dok biljka cveta od juna do kraja avgusta. Bere se u julu i avgustu, su\u0161i u tankom sloju na promaji u hladu, da bi o\u010duvala boju, a potom u tamnoj staklenoj boci. Od ljekovitih sastojaka najvi\u0161e ima naftohinonskih derivata, prije svega plumbagin i drozerin. Zbog naftohinona efikasno djeluje na streptokoke, stafilokoke, pneumokoke, pa je pogodna za djecu. U zavidnim koli\u010dinama sadr\u017ei i tanine, organske kiseline, bojene materije, soli kalijuma i kalcijuma…<\/p>\n

U vidu \u010daja djeluje protiv ka\u0161lja, bronhijalnog katara, bronhitisa, hroni\u010dne promuklosti, gr\u010da u grudima. Djelotvorna je i kod drugih plu\u0107nih bolesti, napada gu\u0161enja, katara \u017edrijela, pa \u010dak i ka\u0161lja tuberkuloznih bolesnika. Da poma\u017ee kod tuberkuloze potvrdio je i Pasterov institut u Parizu, koji je prilikom izvo\u0111enja ogleda ustanovio da samo mali dodatak rosulje kulturi bacila tuberkuloze trenutno zaustavlja njihov rast.<\/p>\n

Preporu\u010duje se i kao sredstvo za umirenje kod poreme\u0107aja varenja. Posebno je djelotvorno kod nadra\u017eaja na povra\u0107anje, kod jutarnjeg povra\u0107anja trudnica, kod jakog osje\u0107aja gladi, ali i kod katara be\u0161ike.<\/p>\n

Sok za kurje oko<\/p>\n

Od svje\u017ee biljke cijedi se sok koji se koristi za spolja\u0161nju upotrebu kod bradavica i kurjeg oka. Sok se direktno nakapa na problemati\u010dni dio ko\u017ee i ostavi da se osu\u0161i. Postupak se ponavlja sve dok ko\u017ea ne postane \u010dista.<\/p>\n

\u010caj za sve tegobe<\/p>\n

Bez obzira o kojoj se od navedenih bolesti radi, priprema se univerzalni \u010daj. Za jednu \u0161olju odvaja se 1 ka\u0161i\u010dica osu\u0161ene i usitnjene rosulje, sipa u klju\u010dalu vodu i ostavi da odstoji 20 minuta. Nakon toga se procijedi i pije u malim gutljajima, a dnevno jedna do dvije \u0161olje \u010daja.<\/p>\n

Kod kataralnih bolesti \u010daju mo\u017ee da se doda med ili sme\u0111i \u0161e\u0107er. Dnevnu koli\u010dinu \u010daja ne bi trebalo prekora\u010diti jer mo\u017ee do\u0107i do napada ka\u0161lja, \u010dak i gr\u010deva u grudima i gu\u0161enja.<\/p>\n

Ve\u010dernje novosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Efikasna je kod streptokoka, stafilokoka, pneumokoka, ka\u0161lja \u010dak i kod bronhitisa, umiruje \u017eeludac, mu\u010dninu i povra\u0107anje, poma\u017ee kod katara be\u0161ike.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-225542","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/225542","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=225542"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/225542\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=225542"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=225542"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=225542"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}