{"id":225533,"date":"2017-05-02T07:06:10","date_gmt":"2017-05-02T05:06:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=225533"},"modified":"2017-05-02T07:06:10","modified_gmt":"2017-05-02T05:06:10","slug":"ljevica-se-vraca-u-ofenzivu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/05\/02\/ljevica-se-vraca-u-ofenzivu\/","title":{"rendered":"Ljevica se vra\u0107a u ofenzivu"},"content":{"rendered":"

Autor: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n

Kako obja\u0161njavate sve ve\u0107i rast popularnosti koalicije Zdru\u017eena levica?<\/em><\/p>\n

\"Luka<\/a>Prije dvije godine dobili smo \u0161est posto, odnosno \u0161est mandata, a zadnje ankete govore da imamo 11 do 14 posto, tako da \u0107emo vjerojatno udvostru\u010diti broj zastupnika na narednim izborima. Mislim da su za to najbitniji \u0161irok izbor tema kojima se bavimo, velika platforma na kojoj radimo i pro\u0161irena mre\u017ea organizacija s kojima smo razvili odnose.<\/p>\n

U posljednjih godinu dana doga\u0111ali su se konflikti u ZL-u i optu\u017ebe za autoritarno vo\u0111enje koalicije. Kakva je situacija sada?<\/em><\/p>\n

Imali smo nekoliko konfliktnih situacija i razila\u017eenje s pojedinim strankama zbog sukoba koji su, po mome mi\u0161ljenju, bili motivirani osobnim razlozima, ali je sada situacija stabilna. U posljednjoj smo fazi pisanja programa i statuta, a u lipnju \u0107emo odr\u017eati kongres na kojem \u0107e biti osnovana jedinstvena stranka.<\/p>\n

Koje biste politi\u010dke odluke posebno izdvojili otkako je ZL u parlamentu?<\/em><\/p>\n

Primjer provo\u0111enja na\u0161e politike je besplatni ru\u010dak za siroma\u0161nu djecu u \u0161kolama, koji smo uspjeli nametnuti svima u parlamentu. Poja\u010dali smo, pored toga, borbu protiv privatizacije javnih kompanija. Predlo\u017eili smo i zakon za izjedna\u010davanje prava LGBT osoba s ostalima u dru\u0161tvu. Na\u017ealost, desnica je organizirala referendum, ali naknadno smo s koalicijom oblikovali drugi zakon po kojem LGBT populacija ima sva prava, osim na posvajanje. Bili smo jedina stranka koja se protivila ksenofobnoj politici i koja je zagovarala humanisti\u010dku poziciju u krizi s izbjeglicama, dok su svi ostali bili za \u017eice na granicama i pove\u0107anje ovlasti vojske.<\/p>\n

Sre\u0107om, vlada je nesposobna<\/strong><\/p>\n

Koliko ste, mimo rada u parlamentu, i dalje fokusirani na horizontalno djelovanje i pritisak odozdo i na koji na\u010din?<\/em><\/p>\n

Puno sura\u0111ujemo sa sindikatima. U suradnji sa svih sedam centrala uspjeli smo redefinirati minimalnu pla\u0107u: prije su u minimalnu pla\u0107u od 613 eura ulazili dodaci za prekovremeni rad, no\u0107ni rad i rad nedjeljom i praznikom, a sada se oni ne ura\u010dunavaju u minimalac, nego se dopla\u0107uju. Novi prijedlog je pove\u0107anje minimalne pla\u0107e na 700 eura. Intenzivno sura\u0111ujemo s raznim organizacijama, na primjer za prava izbjeglica ili prava LGBT zajednice. Udarna smo pesnica progresivnog civilnog dru\u0161tva i sindikata u parlamentu i ne postoji prijedlog koji ne komuniciramo s aktivistima i zainteresiranim udrugama. Parlamentarni rad i pojavljivanje u javnosti mogu stvoriti simpatije kod ljudi, ali klju\u010d sna\u017ene politi\u010dke borbe je \u0161iriti bazu na terenu.<\/p>\n

Postoje i primjedbe da se kroz rad u parlamentu anuliraju ideolo\u0161ke pozicije ZL-a. Koliko je uop\u0107e te\u0161ko promovirati i braniti socijalisti\u010dku ideju u ambijentu kapitalisti\u010dkog parlamentarizma, bez da se izgubi u svakodnevnom pragmatizmu?<\/em><\/p>\n

Bili smo spremni na tu borbu. Sla\u017eem se da je druga\u010dija percepcija iz parlamentarne pozicije, ali nikada nismo trgovali na\u0161im idealima. Upravo suprotno, koristimo novi kontekst za podr\u0161ku ideji demokratskog socijalizma. Diskutiramo o su\u0161tinskim problemima i branimo na\u0161e pozicije. A jednako je te\u0161ko voditi borbe koje nismo o\u010dekivali: za humanizam u vrijeme eksplicitnog antihumanizma i za intelektualno po\u0161tenje kada sve ide u smjeru antiintelektualizma i la\u017enih vijesti.
\n
\nKako javnost reagira na socijalisti\u010dki diskurs?<\/em><\/p>\n

U proteklih 25 godina socijalizam je percipiran kao stvar pro\u0161losti, sada je opet postao stvar budu\u0107nosti. Prije je monopol na njegovo tuma\u010denje imala desnica, poku\u0161avaju\u0107i ga demonizirati i dr\u017eati u pro\u0161losti. Demokratski socijalizam je sada u javnom prostoru opet postao legitimna opcija i to je i doprinos Zdru\u017eene levice.
\n
\nIde li vam na ruku ekonomska situacija?<\/em><\/p>\n

Ekonomska situacija u Sloveniji nije lo\u0161a, ali su njezini efekti dvozna\u010dni. Slovenija trenuta\u010dno ima jednu od najve\u0107ih stopa rasta u EU-u, s najve\u0107im izvozom pored Nizozemske i Njema\u010dke. Problem je \u0161to raste profit, ali ne i pla\u0107e; ni\u0161ta se od tog nov\u010danog priljeva ne koristi za socijalnu dr\u017eavu. Na\u0161 fokus je na borbi da se ti rezultati okrenu za dobrobit siroma\u0161nih i obespravljenih, koje je ova vlada izdala.
\n
\nKako biste ocijenili rad aktualne politi\u010dke elite u Sloveniji, sada kada ste je vidjeli iznutra?<\/em><\/p>\n

Politi\u010dki prostor u Sloveniji je, kao i u Hrvatskoj, skrenuo udesno. Najvi\u0161e se to vidjelo u slu\u010daju \u017ei\u010dane ograde na slovenskoj granici s Hrvatskom, ali i kroz diskurs kori\u0161ten protiv migranata. Nije bilo neke razlike izme\u0111u socijaldemokrata i demokr\u0161\u0107ana: svi su se zalagali za \u017eicu na granici, za pro\u0161irenje policijskog autoriteta i ja\u010danje represije. Na\u0161a desnica je samo \u010dekala da do\u0111u izbjeglice i da po\u010dnu praviti ono \u0161to je radio Viktor Orban u Ma\u0111arskoj. A uvid u funkcioniranje politi\u010dke klase najvi\u0161e razotkriva diskrepancija izme\u0111u diskursa i politi\u010dkih odluka u socijalnim pitanjima: nominalno se svi zala\u017eu za siroma\u0161ne i govore protiv elita, dok su u isto vrijeme sami elita i sami stalno provode antisocijalne politike. Elite danas konstantno prosvjeduju same protiv sebe.<\/p>\n

Kakav je va\u0161 stav o odnosima s Hrvatskom vezano uz recentne odluke koje su dovele do zastoja na granici?<\/em><\/p>\n

Puno lo\u0161ih stvari jednostavno se pravda tezom da nam je to \u2018rekla EU\u2019, dok premijer Miro Cerar sada dodaje da \u2018ako \u017eelimo ostati dio najvi\u0161e integrirane Unije, nemamo izbora nego doslovno slijediti europske direktive\u2019. Bio sam \u010dlan Vije\u0107a za EU gdje se razmatraju pozicije vlade o EU-regulativama. Isti ljudi koji svaki put govore da im je to rekla EU prevr\u0107u o\u010dima kada im se ka\u017ee da bi trebali kritizirati neki prijedlog Unije. U isto vrijeme, EU-direktive su naj\u010de\u0161\u0107e samo izgovor vladi da samoinicijativno uvede neke odredbe u zakone koje nemaju veze sa samim direktivama. Sve tri stvari va\u017ee i za gu\u017eve na granici: vlada sama podupire zao\u0161travanje represije na granicama EU-a i to nije nikada kritizirala, Cerar ponovno govori da sve to trebamo raditi kako bismo pokazali na\u0161u \u2018kredibilnost Europi\u2019 i opet se sumnja da vlada ovdje ima neki skriveni interes.<\/p>\n

Kako gledate na situaciju s Agrokorom u kontekstu Mercatora, nekada\u0161nje kompanije u vlasni\u0161tvu Slovenije?<\/em><\/p>\n

Mercator je nastao spajanjem malih trgovina i trgovaca, postav\u0161i monopolisti\u010dki distributer slovenske hrane i najve\u0107e poduze\u0107e u Sloveniji. O njemu ovisi vi\u0161e od 30 tisu\u0107a radnih mjesta. Analiti\u010dari ka\u017eu da Mercator pritom nije samo glavni distributer slovenske hrane, nego i firma koja je \u2018odgojila\u2019 slovenske potro\u0161a\u010de na odre\u0111eni standard, kojeg se sada moraju pridr\u017eavati i trgovci poput Interspara, Lidla i Hofera koji posluju u Sloveniji. Zbog svega toga ova firma, po na\u0161em mi\u0161ljenju, nikada nije smjela biti prodana slovenskim tajkunima 2005. i onda Todori\u0107u 2014. Zala\u017eemo se za to da dr\u017eava pripremi strategiju za otkup Mercatora u slu\u010daju da se opet bude prodavao i da ga potom transformira u zadrugu.<\/p>\n

\u0160to ka\u017eete na apologiju kapitalizma u kontekstu propasti Agrokora i obrazlo\u017eenja da je ovaj kolaps posljedica (pos)tranzicijskog dr\u017eavnog kapitalizma, a ne \u2018pravog\u2019 slobodnog tr\u017ei\u0161ta? Mogu li se u Sloveniji \u010duti sli\u010dni argumenti kada se razgovara o sve u\u010destalijem prepu\u0161tanju dr\u017eavnih tvrtki \u2018pravom\u2019 slobodnom tr\u017ei\u0161tu?<\/em><\/p>\n

Isti ljudi koji to govore u Sloveniji prodali su Mercator tajkunima i to dva puta. Sve parlamentarne stranke osim Zdru\u017eene levice bile su u vladama koje su krive za malverzacije, a iste stranke sada prodaju pri\u010du o \u2018neefikasnosti\u2019 dr\u017eavne imovine i korupciji. Vi\u0161e puta sam im kazao da takve stavove nije mogu\u0107e razumjeti druga\u010dije nego kao samokritiku. Kada pak do\u0111e do prodaje, uvijek se poka\u017ee da je, rije\u010dima profesora Jo\u017ee Mencingera, \u2018dr\u017eava mo\u017eda lo\u0161 vlasnik, ali jo\u0161 gori prodava\u010d\u2019. U ovom mandatu u Sloveniji imamo samo skandalozne prodaje. Drugu najve\u0107u banku, NKBM, prodali su za 250 milijuna eura i to hedge fondu Apollo, u trenutku kada je ta ista banka imala 700 milijuna eura knjigovodstvene vrijednosti i bila o\u010di\u0161\u0107ena od lo\u0161ih kredita, k tome dva puta previ\u0161e kapitalizirana. Isto sada poku\u0161avaju s najve\u0107om bankom. Ne ide im bolje ni u drugim sektorima: firmu Helios prodali su 2014. za 145 milijuna eura. Sada su je austrijski vlasnici prodali Japancima za 430 milijuna eura. U Sloveniji je jo\u0161 uvijek sve na prodaju, za koncesioniranje i liberalizaciju tr\u017ei\u0161ta, ali na sre\u0107u imamo nesposobnu vladu pa nisu dosad uspjeli privatizirati sve \u0161to su planirali.<\/p>\n

Izbor izme\u0111u kuge i kolere<\/strong><\/p>\n

I u Sloveniji su se pojavili neokonzervativni pokreti, donekle sli\u010dni hrvatskim organizacijama kao \u0161to je U ime obitelji?<\/em><\/p>\n

Na Maj\u010din dan osnovana je stranka koja se zove Gibanje za otroke in dru\u017eine (GOD). Klju\u010dna im je borba protiv poba\u010daja i \u017eenskih reproduktivnih prava. Nazivaju se \u2018obiteljskom i radni\u010dkom avangardom\u2019. Ka\u017eu da po\u0161tuju tradicionalnu ljevicu koja se zalagala za prava radnika, ali da imaju potpuno druga\u010dije mi\u0161ljenje o novoj, \u2018degeneriranoj\u2019 ljevici. S druge strane, desni mainstream oti\u0161ao je krajnje udesno. Rije\u010d je o SDS-u Janeza Jan\u0161e, koji je zaokru\u017eio svoju politi\u010dku karijeru: po\u010deo je kao lijevi komunist 1970-ih u Partiji, nakon isklju\u010denja iz nje postao je gra\u0111anski disident, krajem 1980-ih priklju\u010dio se socijaldemokratima Jo\u017eeta Pu\u010dnika, nakon \u0161to je shvatio da ima vi\u0161e prostora na desnici, postao je konzervativac i neoliberal, a sada je opet osjetio kamo vjetar pu\u0161e i postao alternativna desnica, ne\u0161to izme\u0111u Orbana i Trumpa.
\n
\nU Hrvatskoj se skupilo nekoliko lijevih opcija za nadolaze\u0107e lokalne izbore, izme\u0111u ostalih Radni\u010dka fronta, Nova ljevica i Zagreb je na\u0161. \u0160to mislite o tome?<\/em><\/p>\n

Mislim da se pokazalo da u onim europskim dr\u017eavama u kojima je slabija ljevica treba raditi koaliciju i udru\u017eiti progresivne snage. Dodu\u0161e, situacija je kod vas gora, posebno zbog populizma \u017divog zida. U zemljama poput Slovenije ili \u0160panjolske ljevica je uspjela politi\u010dki pridobiti gnjevne i obespravljene, dok su se u Italiji i Hrvatskoj pojavili ljudi poput Beppa Grilla i Ivana Pernara. Mislim da je to stvarni problem za proboj ljevice.<\/p>\n

Kako biste ocijenili stanje ljevice u Europi?<\/em><\/p>\n

Ljevica je od po\u010detka krize do 2015. bila u ofenzivi kao glavna alternativa dominantnim politi\u010dkim opcijama. Rasli su Siriza i Podemos, mi smo u\u0161li u parlament. U lipnju 2015. bili smo, prema anketama, najpopularniji. Onda je pora\u017eena Siriza i sve se prelomilo prije dvije godine s izbjegli\u010dkom krizom i teroristi\u010dkim prijetnjama. Stvoreno je ne\u0161to \u0161to je dotad bilo nezamislivo: desna alternativa neoliberalnom projektu EU-a. Od tada je ljevica u te\u0161koj poziciji, ali mi se \u010dini da je 2017. po\u010dela uspje\u0161no odgovarati na krajnje desnu ugrozu. To se vidi u Francuskoj, gdje je radikalna desnica dobila zadnje lokalne izbore, a sada je Jean-Luc Melenchon uspio u takvim te\u0161kim okolnostima u kratkom razdoblju pove\u0107ati popularnost i na predsjedni\u010dkim izborima dobiti skoro 20 posto. To je velika nada za novu ofenzivu ljevice kao alternative u Europi.
\n
\nU drugi krug francuskih izbora idu ekstremna desni\u010darka Marine Le Pen i Emmanuel Macron, predstavnik liberalne ekonomske politike koja je uzrokovala rast desnih populista i ksenofobije na Zapadu. U jednom od mogu\u0107ih scenarija razmatra se i agitiranje za izlazak Francuske iz EU-a?<\/em><\/p>\n

Mislim da je ovo izbor izme\u0111u kuge i kolere. EU je u osnovi brak izme\u0111u Njema\u010dke i Francuske. Ako Francuska iza\u0111e, bit \u0107e to kraj EU-a.
\n
\nKako se ljevica treba postaviti prema EU-u?<\/em><\/p>\n

Mislim da ljevica u europskim zemljama treba iskoristiti izbore 2019. i ponuditi kolektivnu agendu, poku\u0161ati dobiti mandat za radikalnu transformaciju EU-a, da ljudima poka\u017eemo kako bi lijeva Europa mogla izgledati, s prijedlozima poput otpisa dugova, smanjenja radnih sati, osnovnim prihodom za sve gra\u0111ane i mogu\u0107no\u0161\u0107u da zemlje \u010dlanice mogu birati kojom se brzinom \u017eele prilago\u0111avati Uniji. Ako se neoliberalna Europa ne uspije transformirati, najvjerojatnije \u0107e se raspasti. Ljevica mora biti na to spremna i imati plan B.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Luka Mesec: Zastupnik Zdru\u017eene levice u slovenskom parlamentu: \u010cini mi se da je ljevica 2017. po\u010dela uspje\u0161no odgovarati na krajnje desnu ugrozu. To se vidi u Francuskoj, gdje je radikalna desnica dobila zadnje lokalne izbore, a sada je Jean-Luc Melenchon uspio u takvim te\u0161kim okolnostima u kratkom razdoblju pove\u0107ati popularnost i na predsjedni\u010dkim izborima dobiti skoro 20 posto<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-225533","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/225533","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=225533"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/225533\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=225533"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=225533"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=225533"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}