{"id":225282,"date":"2017-04-27T08:32:48","date_gmt":"2017-04-27T06:32:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=225282"},"modified":"2017-04-27T08:32:48","modified_gmt":"2017-04-27T06:32:48","slug":"cokolada-i-depresija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/04\/27\/cokolada-i-depresija\/","title":{"rendered":"\u010cokolada i depresija"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/cokolada.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/cokolada.jpg\" alt=\"cokolada\" width=\"100\" height=\"150\" class=\"alignleft size-full wp-image-96223\" \/><\/a>Veza izme\u0111u raspolo\u017eenja i depresije specifi\u010dnija je za \u010dokoladu vi\u0161e nego za bilo koju drugu vrstu hrane koja bi mogla da uti\u010de na raspolo\u017eenje: kao \u0161to je kofein, masti, ugljeni hidrati i energetska hrana (a svi su uglavnom sastojci \u010dokolade).<\/p>\n<p>Mislite da jedete \u010dokoladu jer je ukusna ili zbog zavisnosti od \u0161e\u0107era, ali nova studija objavljena u \u010dasopisu American Medical Association prona\u0161la je vezu izme\u0111u poja\u010dane potrebe za \u010dokoladom i depresije.<\/p>\n<p>Za \u010dokoladu se odavno veruje da pobolj\u0161ava raspolo\u017eenje i do sada je mnogo studija prou\u010davalo postoji li ta veza, pi\u0161e Livescience. Me\u0111utim, rezultati nove studije dokazali su da depresivniji ljudi konzumiraju mnogo vi\u0161e \u010dokolade nego osobe bez simptoma depresije. Veza izme\u0111u raspolo\u017eenja i depresije specifi\u010da je za \u010dokoladu vi\u0161e nego za bilo koju drugu vrstu hrane koja bi mogla da uti\u010de na raspolo\u017eenje: kao \u0161to je kofein, masti, ugljeni hidrati i energetska hrana (a svi su uglavnom sastojci \u010dokolade).<\/p>\n<p>&#8220;Na\u0161a studija potvr\u0111uje sumnju da ljudi vi\u0161e jedu \u010dokoladu ako se ose\u0107aju potonulima&#8221;, ka\u017ee profesorka Beatris Golomb sa Medicinske \u0161kole San Dijego. Studija samo pokazuje da veza postoji, ali ne obja\u0161njava za\u0161to. U\u010desnici studije, njih 930, nisu bili na antidepresivima, nisu pra\u0107eni tokom nekog perioda vremena, pa se ne zna da li konzumacija \u010dokolade samo ubla\u017eava ili bri\u0161e tu\u017eno raspolo\u017eenje.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici ka\u017eu da se otvara mnogo mogu\u0107nosti kori\u0161\u0107enja \u010dokolade kao prirodnog leka za depresiju, do ideje da mo\u017ee da ima izvesnu ulogu u upravljanju depresijom.<\/p>\n<p>Ipak, ovi sastojci prisutni su u malim koli\u010dinama u \u010dokoladi, od kojih je nekih toliko malo da bi mogli da izazovu ikakav efekat. Sastojci u \u010dokoladi, dodu\u0161e, mogu da podstaknu ja\u010du proizvodnju serotonina. Oni mogu da izazovu upalu u telu, koja mo\u017ee da bude kriva za \u017eelju za slatkim, kao i za depresiju.<\/p>\n<p>\u010cokolada sama po sebi mo\u017eda mo\u017ee da pobolj\u0161a raspolo\u017eenje, ali drugi sastojci koji su joj dodati kao \u0161to su trans-masti mogu da pogor\u0161aju i \u010dak obrnu u\u010dinak na raspolo\u017eenje. Potrebno je jo\u0161 studija da se preciznije odredi kako \u010dokolada uti\u010de na raspolo\u017eenje i da direktno uti\u010de na depresiju.<\/p>\n<p>nedeljnik.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Veza izme\u0111u raspolo\u017eenja i depresije specifi\u010dnija je za \u010dokoladu vi\u0161e nego za bilo koju drugu vrstu hrane koja bi mogla da uti\u010de na raspolo\u017eenje: kao \u0161to je kofein, masti, ugljeni hidrati i energetska hrana (a svi su uglavnom sastojci \u010dokolade). Mislite da jedete \u010dokoladu jer je ukusna ili zbog zavisnosti od \u0161e\u0107era, ali nova studija [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-225282","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/225282","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=225282"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/225282\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=225282"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=225282"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=225282"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}