{"id":224941,"date":"2017-04-21T07:37:39","date_gmt":"2017-04-21T05:37:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=224941"},"modified":"2017-04-21T07:38:05","modified_gmt":"2017-04-21T05:38:05","slug":"strah-i-kapitalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/04\/21\/strah-i-kapitalizam\/","title":{"rendered":"Strah i kapitalizam"},"content":{"rendered":"

Autor: Nenad Porobi\u0107\t<\/strong><\/p>\n

\"nenad<\/a>U istoriji kapitalizma postojao je kratak osamdesetogodi\u0161nji period tokom kojeg se jaz izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih smanjivao u Evropi i Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Bilo je to u vrijeme postojanja realsocijalisti\u010dkog bloka, koji je mogao vr\u0161iti ideolo\u0161ki i materijalni pritisak na dru\u0161tveno-ekonomske uslove u kapitalizmu. Ru\u0161enjem socijalisti\u010dkog bloka opet dolazi do poja\u010dane represije kapitala nad radom, \u0161to prouzrokuje pove\u0107anje koncentracije bogatstva u rukama privilegirane manjine. Klasni sukob se zao\u0161trava, a time i potreba elite da se za\u0161titi od organiziranog otpora obespravljenih i sistemske promjene.<\/p>\n

Generalno gledano, akter koji je dosada\u0161njim dru\u0161tvenim konsenzusom istorijski postavljen kao glavna prepreka opasnostima po dru\u0161tvo jeste dr\u017eava. Dr\u017eava tra\u017ei poslu\u0161nost gra\u0111ana uz obe\u0107anje da \u0107e ih \u0161tititi od prijetnji. Me\u0111utim, za\u0161titni\u010dka uloga dr\u017eave ve\u0107 je nekoliko decenija sve ugro\u017eenija napadima neoliberalnog kapitalizma putem brze globalizacije i internacionaliziranih tr\u017ei\u0161ta. Dr\u017eava sve manje mo\u017ee da ispuni svoju za\u0161titni\u010dku ulogu te se te\u017ei\u0161te odgovornosti za bezbjednost pomjera s dru\u0161tvene na li\u010dnu ili individualnu. Nama individuama preostaje darvinisti\u010dki zadatak da (pre)\u017eivimo i nadvladamo posljedi\u010dni strah koji se sistemski proizvodi. Neki od nas ga mogu i materijalno ubla\u017eiti, po\u0161to taj isti sistem pronalazi razne na\u010dine da nam naplati oru\u017eje za tu bitku.<\/p>\n

Krizno obezbe\u0111enje<\/strong><\/p>\n

Dok najnovija globalna kriza kapitalizma poga\u0111a ve\u0107inu stanovni\u0161tva, odre\u0111ene privredne grane od nje profitiraju, prvenstveno vojne i bezbjednosne.<\/p>\n

Ameri\u010dke Homeland Security industrije ostvarile su profit od 142 milijarde dolara 2009. godine; 2,7 triliona dolara izme\u0111u 2010. i 2012. godine, s rastom izme\u0111u 5% i 12% godi\u0161nje. Najve\u0107a privatna za\u0161titarska firma u svijetu, G4S, sa 630.000 zaposlenih u 125 zemalja, obezbje\u0111ivala je londonske olimpijske igre, a obezbje\u0111uje zatvore, azile, sabirne centre, naftne i gasne instalacije, va\u017ene li\u010dnosti, ambasade i aerodrome i razne druge infrastrukture. Izme\u0111u ostalog ova firma je prisutna i u biv\u0161oj Jugoslaviji, gdje u eksploatatorskim uslovima zapo\u0161ljava uglavnom mu\u0161karce, \u010desto u\u010desnike ratova koji su izgubili prije\u0111a\u0161nje poslove.<\/p>\n

Ratovi, koji se posmatraju iz raznih uglova samo ne iz onog pokreta\u010dkog, ekonomskog, vode se u ime mira i bezbjednosti.1 I bodljikave \u017eice se podi\u017eu u to ime. Ulaganja u vojno-industrijski kompleks pove\u0107evaju se umjesto da se uklanjaju strukturni uzroci nasilja: na me\u0111unarodnu pomo\u0107 tro\u0161i se 1,6% dr\u017eavnog bud\u017eeta a 13,3% na naoru\u017eanje (Velika Britanija), dok je u SAD ta razlika jo\u0161 ve\u0107a (1% spram 25% bud\u017eeta).<\/p>\n

Proponenti diskursa bezbjednosti u Srbiji, dr\u017eavi perifernog kapitalizma, vjerno reprodukuju mantre koje dolaze iz centara mo\u0107i. Tako se de\u0161ava da se premijeru-predsedniku Vu\u010di\u0107u austrijski ministar spoljnih poslova Kurc zahvaljuje na zatvaranju balkanske migracione rute, po\u0161to se time tako\u0111e \u0161tite poslovni interesi sjedi\u0161ta austrijskih firmi u Srbiji. A da bi se u\u010dvrstila funkcija regionalne Vojne krajine Evropske unije, potrebna su i sredstva za odbranu. U deindustrijaliziranoj pusto\u0161i razvijaju se vojnoindustrijske fabrike uz hvalospjeve politi\u010dkih elita i obe\u0107anja privrednog napretka i pove\u0107anje bezbjednosne mo\u0107i. I dok vojna industrija izvozi naoru\u017eanje u vrijednosti od stotina miliona eura s tendencijom rasta prvenstveno zbog ovda\u0161nje dostpunosti jeftine i ugro\u017eene radne snage, ispostavlja se da ovo dodatno potpirivanje ratnih po\u017eara odgovara samo elitama, kako me\u0111unarodnim tako i lokalnim.<\/p>\n

Kontrola gradova<\/strong><\/p>\n

Promjene u globalnoj demografiji vodile su tome da su elite svoje prisustvo i mo\u0107 koncentrisale u gradovima. U gradovima se i obespravljene mase mogu lak\u0161e organizirati. Statistike ka\u017eu da \u0107e se do 2030. godine broj stanovnika u urbanim naseobinama pove\u0107ati za 1,4 milijarde, \u010dime \u0107e se procenat stanovnika gradova popeti na 60% ukupnog stanovni\u0161tva planete. Zato urbani centri postaju popri\u0161ta budu\u0107ih borbi.<\/p>\n

Takav scenario prijete\u0107i nagla\u0161ava i film koji Pentagon koristi za obu\u010davanje zadu\u017eenih za militariziranu verziju mira i bezbjednosti. Iako se film fokusira na razvoj siroma\u0161nijih megagradova, uglavnom nekada\u0161njih kolonijaliziranih centara od strane evropskih sila, militarizacija kontrole i bogatijih evroatlantskih gradova sve vi\u0161e se bazira na raznim kolonijalnim praksama segregacije. Svakodnevne prakse klasne segregacije odvijaju se i pred na\u0161im o\u010dima, od militariziranog nasilja koje sprovodi komunalna policija u Beogradu, prvenstveno u cilju suzbijanja sive ekonomije, \u010destog egzistencijalnog rje\u0161enja za nezaposlene, do BusPlus kontrole i naplate javnog prijevoza.<\/p>\n

I dok se pripadnici vi\u0161e klase zatvaraju u ogra\u0111ena naselja ili preure\u0111ene bunkere iz straha od sloma civilizacije, pripadnicima ni\u017ee klase preostaje da u\u010destvuju u nadzornom aparatu koji ih nadgleda da bi obezbjedili egzistenciju.2 Privatna britanska kompanija Internet Eyes nudi nagradu za registrirane \u010dlanove koji uspje\u0161no primijete i prijave kra\u0111u preko CCTV kamera, kojim imaju pristup preko svojih kompjutera.<\/p>\n

\u010cega se pla\u0161imo?<\/strong><\/p>\n

Ali \u0161ta gledamo na svim tim CCTV kamerama i za\u0161to? Nedavno preminuli poljski sociolog i filozof Zigmunt Bauman u knjizi \u201eFluidni strah\u201c 2006. godine tematizira sve prisutniji fenomen koji defini\u0161e na\u0161e dru\u0161tvo sada\u0161njice \u2013 strah.3<\/p>\n

Strah je poznat svim \u017eivim bi\u0107ima. Osnovne ili \u017eivotinjske reakcije na strah mogu se podijeliti na bijeg i agresiju. Kod ljudi, me\u0111utim, javlja se \u201eizvedeni strah\u201c, ili sekundarni strah, koji predstavlja talog prije\u0111a\u0161njeg iskustva. Izvedeni strah se ogleda u osje\u0107aju izlo\u017eenosti opasnosti, prvenstveno u nesigurnosti i ranjivosti. Do ovakvih osje\u0107aja mo\u017ee do\u0107i \u010dak i kad stvarna opasnost ne postoji.<\/p>\n

Prema Baumanu postoji nekoliko grupa stvarne opasnosti. U prvu grupu spada fizi\u010dka prijetnja po \u017eivot i imovinu (nesre\u0107e, po\u017eari, poplave i sl.), u drugoj grupi je prijetnja trajnosti i pouzdanosti dru\u0161tvenog poretka (koji obezbje\u0111uje sredstva za \u017eivot: prihode, poslove, invalidnine, penzije, itd.). U posljednju grupu spada prijetnja individualnim pozicijama, kao \u0161to je identitet ili polo\u017eaj u hijerarhiji.<\/p>\n

Bauman sveprisutni strah defini\u0161e kao fluidni. Za opasnosti koje vrebaju sa svih strana mogu biti odgovorni ljudi, priroda, kao i zona izme\u0111u. Primjeri su elektri\u010dne mre\u017ee koje kolabiraju, benzinske pumpe koje ostaju bez goriva, berze koje propadaju, kompanije tako\u0111e, avioni koji se ru\u0161e, hirovi tr\u017ei\u0161ta koji poga\u0111aju sve sfere \u017eivota, itd.<\/p>\n

Bje\u017eimo od potencijalno subverzivnih osje\u0107aja, pogotovo onih povezanih sa smrtno\u0161\u0107u, starenjem i bole\u0161\u0107u. Potro\u0161a\u010dka ekonomija nudi nam mnoga rje\u0161enja za borbu protiv straha i nesigurnosti, i uvjerava nas da je pobjeda mogu\u0107a, uz nadoknadu naravno. Carpe diem pristup \u2013 u\u017eivaj sad, plati kasnije \u2013 pogoduje astronomskom rastu kreditnog tr\u017ei\u0161ta i ja\u010danju spekulativnog kapitala. Tako\u0111e, kao vid razrje\u0161enja anksioznosti javlja se i statistika s prora\u010dunima opasnosti koju su upregla osiguravaju\u0107a dru\u0161tva i banke. U kona\u010dnici, koncentri\u0161emo se na stvari na koje mo\u017eemo da uti\u010demo, a ignori\u0161emo one za koje mislimo da ne mo\u017eemo, neprekidno smanjuju\u0107i obim polja u kome djelujemo.<\/p>\n

Atmosfera globaliziranog straha direktna je posljedica ekonomske globalizacije. Ono \u0161to nas okru\u017euje fakti\u010dki je selektivna globalizacija: trgovina i kapital se neometano \u0161ire, dok je kretanje ljudi prvenstveno klasno uslovljeno. Sistem nadgledanja je globaliziran tako\u0111e, kao i dijeljenje tih informacija. Nadgledanje i kontrola posljedi\u010dno uzrokuju cenzuru i prinudu putem samocenzure, trgovina oru\u017ejem i ljudima efikasno premo\u0161\u0107uje razne barijere koje su dosad uspostavljene, kriminal i terorizam su istinski internacionalizirani.<\/p>\n

Otpor strahu<\/strong><\/p>\n

Pored straha koji se masovno reprodukuje sistemskim, ekonomskim uzrocima, bitno je adresirati jo\u0161 jedan strah, a koji je proizvod duha vremena \u2013 strah od sistemskih alternativa. Liberalna demokratija (tj. bur\u017eoaski parlamentarizam) predstavlja nam se kao kraj istorije ili postideologija. Cilj ovom radu ideologije je gu\u0161enje potencijala klasnog otpora koji bi se zasnivao na svijesti o materijalnim uslovima u korijenu problema. Jedan od primjera je antitotalitarno izjedna\u010davanje komunizma i fa\u0161izma, koje ve\u0107 neko vrijeme predstavlja temeljnu evropsku vrijednost.<\/p>\n

Idejama dru\u0161tvenog darvinizma, otvorenotr\u017ei\u0161nom takmi\u010denju individua u borbi za pre\u017eivljavanje, tj. rata sviju protiv svih mo\u017eemo se oduprijeti kolektivizmom i solidarno\u0161\u0107u. Potrebno je da otvorimo ponovo polja promi\u0161ljanja utopije, tj. uspostavljanja novih, trajnih i pouzdanih dru\u0161tvenih veza. Op\u0161ti interes se mora odbraniti aktivnim otporom ideji odumiranja dru\u0161tva i napadom na faktore koji le\u017ee u korijenu strahova dana\u0161njice \u2012 kapitalisti\u010dku eksploataciju, imperijalisti\u010dka osvajanja i kolonijalisti\u010dko izrabljivanje. <\/p>\n

Donald Ramsfeld: \u201eRat \u0107e biti dobijen kada Amerikanci po\u010dnu ponovo da se osje\u0107aju sigurno\u201c
\n Ili apokalipse, za one koji ne znaju ili ne smiju simptome predrevolucionarnog stanja nazvati pravim imenom.
\n Zigmunt Bauman, Fluidni strah, Mediterran Publishing, Novi Sad, 2010.\n<\/p><\/blockquote>\n

Ma\u0161ina.rs<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ekonomska kriza nije dovela samo do osiroma\u0161enja najve\u0107eg dela svetske populacije. Jedna od njenih karakteristika je i ja\u010danje vojno-industrijskih kompleksa i mehanizama kojim elite \u0161tite svoje rastu\u0107e bogatstvo upravo od siroma\u0161nih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-224941","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224941","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=224941"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224941\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=224941"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=224941"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=224941"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}