{"id":224814,"date":"2017-04-19T07:40:47","date_gmt":"2017-04-19T05:40:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=224814"},"modified":"2017-04-19T07:41:20","modified_gmt":"2017-04-19T05:41:20","slug":"jezik-vise-naroda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/04\/19\/jezik-vise-naroda\/","title":{"rendered":"Jezik vi\u0161e naroda"},"content":{"rendered":"

Razgovarala: Sanja \u0106iri\u0107<\/strong><\/p>\n

\"Snjezana-Kordic\"<\/a>Mnogi smatraju da je va\u0161a knjiga Jezik i nacionalizam bila uvod u Deklaraciju o zajedni\u010dkom jeziku<\/a>, pa \u010dak i da Deklaracije ne bi ni bilo da vi knjigom niste pokrenuli lavinu pitanja o jeziku koji se govori i razume u Bosni i Hercegovini, u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji.<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eda je knjiga pro\u0161irila u javnosti svijest da je u svijetu \u010dest slu\u010daj da vi\u0161e naroda u vi\u0161e dr\u017eava govori zajedni\u010dki jezik s varijantskim razlikama, da je engleski takav tip jezika, njema\u010dki tako\u0111er, a i \u0161panjolski, arapski i brojni drugi. Budu\u0107i da svaki takav jezik ima nekoliko centara, jer svaka dr\u017eava ili narod je jedan centar, naziva se u sociolingvistici policentri\u010dni standardni jezik.<\/p>\n

Jasno je da se i kod nas radi ba\u0161 o takvom zajedni\u010dkom jeziku, jednom ali ne i jedinstvenom jer ima \u010detiri centra i sastoji se od \u010detiri standardne varijante, kao \u0161to i njema\u010dki nije jedinstven nego se sastoji od standardne austrijske, njema\u010dke i \u0161vicarske varijante.<\/p>\n

Svaki centar mo\u017ee samostalno kodificirati svoju varijantu, dakle objavljivati rje\u010dnike, gramatike i pravopise u kojima postoje i normirane razlike naspram drugih varijanata zajedni\u010dkog jezika. Kod policentri\u010dnog jezika sve varijante su ravnopravne i nije jedna jezik, a druge varijante tog jezika.<\/p>\n

Skoro 8.000 stanovnika Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije koji su svojim potpisima podr\u017eali Deklaraciju ve\u0107 u prvoj nedelji nakon \u0161to je 30. marta potpisana u Sarajevu, nadvisili su i nadja\u010dali negativne reakcije i istakli nacionalisti\u010dki motiv u njima. \u0160ta je na osnovu ovakvog prijema mogu\u0107e zaklju\u010diti o Deklaraciji, ali i o onima kojih se Deklaracija ti\u010de?<\/strong><\/p>\n

O\u010dito je da kod odre\u0111enog broja ljudi postoji svijest o zajedni\u010dkom jeziku i da \u017eele prestanak nacionalisti\u010dih manipulacija oko toga. \u017dele opu\u0161teniji odnos prema jeziku i prema \u010dinjenici da vi\u0161e naroda ima zajedni\u010dki jezik.<\/p>\n

To ni\u0161ta ne utje\u010de, kako u Deklaraciji i pi\u0161e, na postojanje zasebnih nacija i dr\u017eava.<\/p>\n

Ne utje\u010de ni na varijantske posebnosti svake sredine jer vidimo da takve posebnosti ima engleski jezik u Americi naspram Britanije, ili njema\u010dki jezik u Austriji naspram Njema\u010dke. U Deklaraciji i pi\u0161e da izme\u0111u standardnih varijanti policentri\u010dnog jezika postoje razlike u jezi\u010dnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rje\u010dni\u010dkom blagu kao i na ostalim jezi\u010dnim razinama.<\/p>\n

Deklaracija se tako\u0111er zala\u017ee da se u svakoj sredini vi\u0161e uva\u017eava sloboda individualnog izbora i jezi\u010dna raznovrsnost. A i ve\u0107a sloboda upotrebe dijalekata odnosno smanjivanje predrasuda u vezi s tim. Da se raznovrsnost gleda kao zanimljivost i bogatstvo, a ne kao izvor netrpeljivosti i potcjenjivanja.<\/p>\n

Najvi\u0161e javnih zamerki Deklaraciji upu\u0107eno je iz Hrvatske a ne iz Bosne i Hercegovine u kojoj je insistiranje na razli\u010ditim jezicima najo\u010diglednije, i koja zbog toga ima \u010dak i materijalnu \u0161tetu. Molim vas za komentar.<\/strong><\/p>\n

Bo\u0161nja\u010dki nacionalisti su samo malo kasnili za hrvatskima u svojim ogor\u010denim reakcijama. Zadnjih dana su se izjedna\u010dili u histeri\u010dnoj buci i falsificiranju sadr\u017eaja Deklaracije, a i u pokazivanju vlastite neobrazovnosti, npr. u njihovom listu Stav.<\/p>\n

U Hrvatskoj vlada prava paranoja u vezi Deklaracije. \u010citav dr\u017eavni vrh odmah se oglasio, predsjednica, premijer, ministrica, razni ministri, \u0161efovi kulturnih institucija, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske \u2013 netko je dobro zapazio da se jo\u0161 jedino par lova\u010dkih dru\u0161tava u Hrvatskoj nije oglasilo protiv Deklaracije.<\/p>\n

U svim tim izjavama je o\u010dito da uop\u0107e nisu pro\u010ditali Deklaraciju, iako je jako kratka. \u0160ire neistine o njoj, prave paniku kao da nastupa smak svijeta. Za vikend su razni tjednici i novine u Hrvatskoj izdvojili svaki po sedam do \u010detrnaest stranica napadima na Deklaraciju. Ta halabuka pokazuje da je Deklaracija izuzetno zna\u010dajan doga\u0111aj, da se njome dirnulo u jezgru nacionalisti\u010dke religije.<\/p>\n

Gospodin Zlatko Hasanbegovi\u0107, biv\u0161i ministar kulture Hrvatske, izjavio je nedavno za HRT Vijesti da Deklaraciju treba tuma\u010diti u \u0161irem politi\u010dkom konceptu, i da u njenoj \u201dsjeni vidimo zakladu Njema\u010dke\u201d sa \u201dsto\u017eerom i hegemonom u Beogradu\u201d. Po gospodinu Hasanbegovi\u0107u Srbija ho\u0107e da iskoristi prazninu u Bosni i Hercegovini nastalu nakon slu\u017ebenog povla\u010denja Hrvatske, \u0161to po njemu dokazuje izjava srpskog premijera Aleksandra Vu\u010di\u0107a u Berlinu da te narode \u201dpri tom misli na narode izvan EU, povezuje zajedni\u010dki jezik koji on naziva srpskim.\u201d Da li je to ta\u010dno?<\/strong><\/p>\n

Teorija zavjere biv\u0161eg hrvatskog ministra kulture plod je njegove bujne ma\u0161te. Deklaracija je nastala spontano, ra\u0111ena je volonterski, a od navodnog zalijevanja novcem iz nekakve njema\u010dke zaklade ja sam u \u010detiri mjeseca, koliko je trajalo naporno bru\u0161enje Deklaracije, dobila honorar u vrijednosti od dvadeset eura kao govornik na panel-diskusiji prilikom dvodnevnog sudjelovanja na promociji Deklaracije u Sarajevu. Tako da mogu se od srca smijati na tvrdnju iz hrvatskih novina da \u201dovih se dana uklju\u010dila i njema\u010dka jezikoslovka osje\u010dkih korijena Snje\u017eana Kordi\u0107 promicanjem svoje Deklaracije o zajedni\u010dkom jeziku, nastale uz sna\u017enu financijsku injekciju njema\u010dkog kapitala (Allianz Kulturstiftung).\u201d<\/p>\n

Zbog zauzetosti oko Deklaracije odbila sam ponudu da ovaj semestar dr\u017eim nastavu iz sintakse i sociolingvistike na slavistici Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu. To sam navela u slu\u017ebenom odbijanju ponude \u0161efici slavistike Renati Hansen-Kokoru\u0161. A znate li kolika je pla\u0107a profesora na fakultetu u Austriji? Ve\u0107a je od pla\u0107e Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 i Andreja Plenkovi\u0107a zajedno.<\/p>\n

Deklaracija iz 1967. godine je uspela zato \u0161to je bila politi\u010dki projekat. S obzirom da je va\u0161a Deklaracija apel (kako ju je nazvao profesor Ranko Bugarski u pro\u0161lom broju \u201dVremena\u201d), \u0161to zna\u010di da nema nikakvu izvr\u0161nu mo\u0107, na koji na\u010din planirate da re\u0161ite recimo, problem segregacije u \u0161kolama koji isti\u010dete u tekstu Deklaracije, s obzirom da ga je mogu\u0107e re\u0161iti jedino promenom sistema obrazovanja?<\/strong><\/p>\n

Potpisi brojnih prominentnih osoba uz podr\u0161ku vi\u0161e tisu\u0107a ljudi vr\u0161e pritisak na politi\u010dare da poduzmu ne\u0161to u tom smjeru. \u0160to se ti\u010de konkretne primjene u nastavi kako rije\u0161iti problem segregacije, navest \u0107u nekoliko stvari.<\/p>\n

Potrebno je izmijeniti sadr\u017eaj ud\u017ebenika. Jedna promjena u ud\u017ebenicima je da se izbace iz njih nacionalisti\u010dki sadr\u017eaji. Druga promjena je da se dodaju primjeri izvornih tekstova iz sve \u010detiri varijante, takvi koji reprezentiraju \u0161to je najuobi\u010dajenije i najpro\u0161irenije u nekoj sredini, a ne onakvi koji bi promovirali novoforsirane oblike. Jer standardna varijanta je ono \u0161to je pro\u0161ireno i neutralno u praksi, a ne ono \u0161to se poku\u0161ava nametnuti.<\/p>\n

Potrebna promjena u nastavi jezika bila bi i da se u\u010denicima pusti da slobodno koriste varijantu koju \u017eele, dakle da ih nastavnici ne ispravljaju ako koriste razne varijante.<\/p>\n

A kad ste ve\u0107 spomenuli staru Deklaraciju od prije pola stolje\u0107a, \u010diji jubilej je nedavno pompozno obilje\u017een u Hrvatskoj, mogu naglasiti da nova Deklaracija ispravlja neto\u010dnost iz stare da se narod i jezik podudaraju jer to je prevazi\u0111eno tvrditi s obzirom da imamo brojne suprotne primjere u svijetu. I mi smo samo jedan od mno\u0161tva takvih primjera.<\/p>\n

Izjavili ste da su inicijatori Deklaracije mladi ljudi. Da li bi smelo da se zaklju\u010di da \u0107e nam budu\u0107nost biti razumnija nego \u0161to je sada\u0161njost?<\/strong><\/p>\n

I razumnost i nerazumnost su u prirodi \u010dovjeka. Mo\u017eda bi obrazovni potencijal ove Deklaracije mogao posti\u0107i da vi\u0161e ljudi razumno prilazi temi jezika, da manje nasjedaju na demagogiju i zamagljivanje plasirano \u010desto ba\u0161 iz akademskih krugova.<\/p>\n

A kod mladih inicijatora odre\u0111enu ulogu je odigralo i cenzorsko pona\u0161anje urednice \u010dasopisa Jezik Sande Ham jer kad su prije dvije godine na Facebook-stranici tog \u010dasopisa na pristojan na\u010din samo dotakli pitanje postojanja zajedni\u010dkog jezika spomenuv\u0161i knjigu Jezik i nacionalizam, odmah ih je blokirala i zatrla svaku mogu\u0107nost razgovora o toj temi.<\/p>\n

Taj svoj postupak je \u010dak navela s ponosom u jednom intervjuu. A nepravednost tog \u010dina potakla je mlade ljude da jo\u0161 detaljnije prou\u010de Jezik i nacionalizam, da saslu\u0161aju i konferenciju pod tim imenom u Sarajevu i da naposljetku do\u0111u na ideju o sastavljanju Deklaracije o zajedni\u010dkom jeziku, u \u010diju se doradu poslije uklju\u010dilo tridesetak eksperata.<\/p>\n

Vjerujem da bez diktatorskog i iracionalnog odbijanja samog spominjanja jedne obi\u010dne knjige ne bi se pokrenuo lanac doga\u0111anja koji je rezultirao Deklaracijom.<\/p>\n

Vreme<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kordi\u0107: O\u010dito je da kod odre\u0111enog broja ljudi postoji svijest o zajedni\u010dkom jeziku i da \u017eele prestanak nacionalisti\u010dkih manipulacija oko toga. \u017dele opu\u0161teniji odnos prema jeziku i prema \u010dinjenici da vi\u0161e naroda ima zajedni\u010dki jezik<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-224814","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224814","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=224814"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224814\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=224814"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=224814"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=224814"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}