{"id":224511,"date":"2017-04-13T07:51:45","date_gmt":"2017-04-13T05:51:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=224511"},"modified":"2017-04-13T07:56:04","modified_gmt":"2017-04-13T05:56:04","slug":"pustite-jezike-na-miru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/04\/13\/pustite-jezike-na-miru\/","title":{"rendered":"Pustite jezike na miru!"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Josip Kregar<\/strong><br \/>\n<em><br \/>\nO jeziku, rode, da ti pojem,<br \/>\nO jeziku milom tvom i mojem!<\/em><br \/>\n                 Petar Preradovi\u0107<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/josip_kregar.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/josip_kregar-300x220.jpg\" alt=\"josip_kregar\" width=\"300\" height=\"220\" class=\"alignleft size-medium wp-image-206447\" \/><\/a>Jezik je bojno polje politike. U pravilnim ciklusima od \u010detiri (\u010detiri?) godine rasprave se ponavljaju, argumenti vade iz naftalina i jezi\u010dni du\u0161obri\u017enici imaju svojih pet minuta.<\/p>\n<p>Da se radi o raspravi o jeziku, a ne o politici, stru\u010dnjaci bi primijetili da se hrvatski jezik pori\u010de, iskrivljuje, osiroma\u0161uje i pretvara u birokratski sleng. Do\u0161lo je do iskrivljenja hrvatskog standardnog knji\u017eevnog jezika u javnoj upotrebi. Na sve strane name\u0107u se dijalektalne verzije.<\/p>\n<p>\u010cini mi se da je po\u010delo s dalmatinskom, krajnje izvitoperenom varijantom. I dok se u pjesmama \u010dinilo simpati\u010dnim pjevati o \u201dbilom jedru\u201d, \u201dmise\u010dini\u201d i \u201dpismi\u201d, odjednom se u javnom govoru po\u010delo izmi\u0161ljati rije\u010di koje se nisu rabile ni u zaba\u010denom selu Zagore ni na otocima.<\/p>\n<p>Iako kod ku\u0107e \u010desto govorim tim dijalektom i dobro ga znam, sje\u0107am se kako nitko od mojih splitskih prijatelja nije znao zna\u010denje rije\u010di \u201dfri\u017ei\u201d ili \u201disfrolani tavulet\u201d. Ve\u0107 dugo van rodnog kraja nisu osjetili potrebu govoriti osim standardnim jezikom.<\/p>\n<p>Nekad su polaznici splitske ili dubrova\u010dke gimnazije ponosno govorili i branili hrvatski, a danas u prvi plan dolaze sporta\u0161i ili pjeva\u010di koji izjave daju u najgorim plebejskim varijantama najni\u017eeg sloja \u0161kavacera i picaferaja.<\/p>\n<p>Da li na\u0161i uva\u017eeni jezikoslovci slu\u0161aju lokalne radio-stanice? Kojim narje\u010djem se \u010ditaju vijesti, kojim jezikom voditelji vode emisije: istarski, dalmatinski, kajkavski, slavonski, li\u010dki i banijski.<\/p>\n<p>Ma \u0161to ja govorim! Slu\u0161a se osje\u010dki, karlova\u010dki, dubrova\u010dki ili vara\u017edinski \u201djezik\u201d. Svi se prenema\u017eu i natje\u010du u nametanju lokalnih naglasaka, izraza koje nitko ne koristi (ali ho\u0107e!). Interesantno je kako je potisnut \u010dakavski, iako on nije sveden samo na rije\u010dku krpicu. Mo\u017eda je to zavjera V. Karad\u017ei\u0107a i naivnog Gaja?<\/p>\n<p>No ovo otvara i drugi problem.<\/p>\n<p>Grozna dikcija i krivi naglasci postaju standard. Spikeri, prognozeri vremena ili kod prikaza stanja na cestama kao da su ma\u0111arski podanici \u2013 grije\u0161e, vjerojatno nesvjesno, a nitko ih ne upozorava.<\/p>\n<p>Glasnogovornici ne samo da govore gluposti i slu\u017ee onima koji ne da ne znaju, nego i ne mogu ne\u0161to pametno re\u0107i, govore te\u0161ke i besmislene fraze, \u010desto brkaju pojmove, ne poznaju jasnu dikciju i naglaske.<\/p>\n<p>Moj omiljen primjer je ministar koji je govorio o \u201dretrogradnim\u201d zakonima i ignorirao upozorenje da valjda misli na retroaktivne zakone.<\/p>\n<p>Zagreba\u010dki govornici daju posebno vrijedan doprinos javnom jeziku promoviraju\u0107i jezik nekog glembajevskog sloja. Njihove jezi\u010dne mane i afektiranost manje se vide kad govore engleski, ali saborske govornice odjekuju nezdravim amalgamima hrvatskog i engleskog s mad\u017earskim naglaskom.<\/p>\n<p>Na kraju ispada da \u010distim standardnim jezikom govore samo \u201ddotepenci\u201d koji se \u017eele uklopiti u dru\u0161tvene elite, pa misle da trebaju paziti i na to kako govore. Nekad su Hercegovci i Dubrov\u010dani bili uzori, no i tu se situacija mijenja.<\/p>\n<p>Za\u0161to se ne primijeti prodiranje SMS i Tweet jezika, glupavih, \u010desto iskrivljenih engleskih fraza. Gledajte talijanske programe i slu\u0161ajte voditelje: mainstream, event, red carpet, celebrity, brutal, news\u2026<\/p>\n<p>Kod nas slu\u0161am majku koja ka\u017ee svojoj djevoj\u010dici da su igra\u010dke brutalno skupe, skuliraj se. Rije\u010d super ima desetinu zna\u010denja, jer sve je super.<\/p>\n<p>Nije problem u tome \u0161to se ponekad, sa smislom i mjerom, koristi strana fraza, ve\u0107 je pitanje stila i osiroma\u0161enja jezika, na kraju i nerazumijevanju svakog teksta i re\u010denice koja iskazuje slo\u017eeniju misao.<\/p>\n<p>Pi\u0161u se knjige u SMS formatu, jer \u010ditatelji nemaju \u017eelje ni strpljenja \u010ditati. Jezik prestaje biti preno\u0161enje misli, postaje sredstvo preno\u0161enja poruka.<\/p>\n<p>Taj novi oblik jezika udru\u017een je s nakaradnom frazeologijom. \u201dKao \u0161to je navedeno u prethodno nazna\u010denom\u201d jezik svodi na oblik neprikladan za komunikaciju ljudi, a ljude na govore\u0107e lutke. Rije\u010di gube smisao. Mineralna voda je na\u0161 ponos, piva je zakon. Tarifa je brutalna.<\/p>\n<p>Ne pi\u0161em ovo da se \u017ealim na propast elitisti\u010dkog intelektualizma i pobjedu vulgarne mase. Ono \u0161to me iritira je skretanje fokusa s tih ozbiljnih problema na pitanje hrvatskog, srpskog, bo\u0161nja\u010dkog i drugih me\u0111usobno razumljivih jezika.<\/p>\n<p>Zar se ne mo\u017ee, kao \u0161to rade Danci i Norve\u017eani, me\u0111usobno koristiti jezik i u\u017eivati u mogu\u0107em razumijevanju varijanti, imati zajedni\u010dke formulare u konzulatima, gledati filmove bez titlova?<\/p>\n<p>Pustite jezike na miru.<\/p>\n<p>Izmi\u0161ljaju se i name\u0107u novoslo\u017eene rije\u010di, ponekad sasvim izmi\u0161ljene, koje moraju naglasiti razliku. Rije\u010di: prijam, oprava, odora, kaciga\u2026 koriste (rabe?) se ne da bi izrazile bogatstvo stila (izri\u010daja?) ve\u0107 da bi naglasile razliku.<\/p>\n<p>Po tome se prepoznajemo, mi smo Hrvati, oni koji govore druk\u010dije nisu. Danas su takve rije\u010di-razdjelnice \u010deste: izravno \u2013 direktno, naravno \u2013 prirodno, prinuda \u2013 prisila, nadle\u017eno \u2013 mjerodavno, \u017ealba \u2013 priziv.<\/p>\n<p>Ne znam za\u0161to bi prometna nesre\u0107a bila manje hrvatska od prometne nezgode? Ministrica je jednu inicijativu o jeziku proglasila politikantstvom, premijer ju je nazvao marginalnom. No, ljudi moji, tko je po\u010deo s politikantstvom u jeziku?<\/p>\n<p>Rije\u010di koje imaju razli\u010dita zna\u010denja (historija nije povijest, obitelj nije porodica, nadle\u017ean nije mjerodavan) progla\u0161avamo nehrvatskim i oduzimamo im zna\u010denje (zna\u010daj je karakter!).<\/p>\n<p>Suprotno \u2013 psovke su nesporno uzajamno razumljive, pa umjesto da ih se izbacuje iz govora, me\u0111usobno se posu\u0111uju.<\/p>\n<p>Radi se o politici i izmi\u0161ljanju identitetske zajednice. Mi se trebamo razlikovati od njih, a to je lak\u0161e u jeziku nego u navadama, lak\u0161e i br\u017ee se prepozna tko je tko. Tko su na\u0161i.<\/p>\n<p>Zato te kerefeke s akcentima, prodor dijalekta, izmi\u0161ljanje rije\u010di, izmi\u0161ljanje razlika. Reci dobrovoljac, a ne dragovoljac, arhiva, a ne pismohrana i ve\u0107 si svrstan. Razlika ima, razlike postoje, no \u010demu prenemaganje zrakomlatom, ko\u0161tovnicima, sredi\u0161njicama i samokresima. Ja nikad ne\u0107u re\u0107i vasiona, jer tu varijantu ne koristim, ne\u0107u re\u0107i kozmos ve\u0107 svemir, no \u010dini mi se idiotskim u tome nalaziti vrlinu.<\/p>\n<p>Potenciranje razlika nije politika, a ignoriranje jest? Oni koji vide da razlike postoje, ali se me\u0111usobno (jezi\u010dki) razumijemo prikazani su kao ljudi koji tra\u017ee obnovu Jugoslavije.<\/p>\n<p>Kako to ne vide u \u0161irenju Agrokora na prostor Jugoslavije? Agrokor je regionalni \u201dkoncern\u201d? Regionalni, a regija se zvala Jugoslavija. Nije li to obnova sru\u0161enog tr\u017ei\u0161ta? Kako nitko u tome ne vidi nostalgiju? Vu\u010di\u0107, Izetbegovi\u0107 i Plenkovi\u0107 imaju romanti\u010dnu ve\u010deru, no nitko ih ne proziva za jugoslavenstvo.<\/p>\n<p>Onaj tko se \u017eeli baviti \u010disto\u0107om jezika treba iz javne upotrebe izbaciti dijalektalne po\u0161tapalice, krive akcente, pozivati na \u010ditanje knjiga, a ne denuncirati kriti\u010dare, nabiti im stigmu politi\u010dara. Politi\u010dari ste si sami.<\/p>\n<p>Jel\u2019 vidite da mo\u017ee i bez psovke? Zato pustite jezike na miru. Neka razlike budu prirodne kao razlike izme\u0111u La\u0161kog, O\u017eujskog, Nik\u0161i\u010dkog i Apatinskog piva. Neka svatko odabere koje pivo ho\u0107e, radi piva, a ne radi toga jer je na\u0161e. Na\u0161e? Pa kamo ide profit, tko su vlasnici?<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.autograf.hr\/pustite-jezike-na-miru\/\" target=\"_blank\">Autograf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izmi\u0161ljaju se i name\u0107u novoslo\u017eene rije\u010di, ponekad sasvim izmi\u0161ljene<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":206447,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-224511","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224511","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=224511"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224511\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/206447"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=224511"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=224511"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=224511"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}