{"id":224145,"date":"2017-04-06T08:00:59","date_gmt":"2017-04-06T06:00:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=224145"},"modified":"2017-04-06T08:03:07","modified_gmt":"2017-04-06T06:03:07","slug":"bez-radnicke-klase-nema-profita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/04\/06\/bez-radnicke-klase-nema-profita\/","title":{"rendered":"Bez radni\u010dke klase nema profita"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Vivek Chibber<\/strong><\/p>\n

\"vivek-chibber\"<\/a>Pitanje pred nama je za\u0161to su socijalisti\/kinje konstantno fokusirani\/e na radni\u010dku klasu kao strate\u0161ki faktor u dru\u0161tvu. Postoji par temeljnih razloga za\u0161to je to tako i mislim da su to vrlo razumni razlozi. Mo\u017eete razmi\u0161ljati o tome na jedan na\u010din, da je to dijagnoza onoga \u0161to je krivo u modernom dru\u0161tvu i na drugi na\u010din, da je to prognoza \u0161to se treba u\u010diniti da bi se stvari popravile. Oba na\u010dina usmjerena su na isti cilj. Pa krenimo s dijagnozom. Dijagnoza se fokusira na one stvari koje su potrebne ljudima da imaju pristojnu \u0161ansu za sre\u0107u, korektne dru\u0161tvene odnose s drugima- sve stvari koje se uklapaju u ono \u0161to nazivamo pravdom i pravedno\u0161\u0107u. Mnoge su stvari potrebne za ostvarivanje dru\u0161tvene pravde, ali postoje dvije stvari oko kojih se gotovo svi sla\u017eu.<\/p>\n

Prva je odre\u0111eni minimum materijalnih dobara. Ljudi ne mogu \u017eivjeti po\u0161tene \u017eivote ako su stalno zabrinuti oko toga imaju li dovoljno za jesti. Ne mogu \u017eivjeti po\u0161teni \u017eivot ako nemaju pristup zdravstvenoj njezi, ili smje\u0161taj ili odre\u0111ena materijalna dobra koja im omogu\u0107uju odsko\u010dnu dasku za postizanje nematerijalnih stvari kao \u0161to su kreativnost, ljubav, prijateljstvo. Sve je to te\u0161ko dosti\u017eno ako nemate osnovna dobra, stoga najprije treba imati osigurana ta dobra.<\/p>\n

Drugo je autonomija ili sloboda od dominacije. Temeljna ideja je da ako ste pod ne\u010dijom \u010dizmom, ako netko dominira vama, postoji uvijek \u0161ansa da \u0107e se taj autoritet pretvoriti u zlostavljanje.<\/p>\n

Ne\u010dija dominacija zna\u010di da prioriteti po kojima \u017eivite nisu va\u0161i prioriteti. To su prioriteti osoba koje imaju mo\u0107 nad vama. \u0160to zna\u010di da nemate pravo na svoj plan, koji god to plan bio.<\/p>\n

Stoga, ako u modernom dru\u0161tvu ljudima nedostaju osnovna materijalna dobra i nemaju autonomije, oni\/e su podjarmljeni. \u0160togod oni\/e trebali\/e, u takvom dru\u0161tvu, pravdu je jako te\u0161ko posti\u0107i.<\/p>\n

Sukob interesa<\/strong><\/p>\n

Socijalisti\/kinje ka\u017eu da je kapitalizam dru\u0161tveni sustav koji sistematski oduzima ljudima i materijalna dobra koja im trebaju i njihovu autonomiju. Razlog je jednostavan: kapitalizam se temelji na principu maksimizacije profita- stavlja profit ispred ljudi. Za\u0161to to onemogu\u0107uje i autonomiju i pristup materijalnim dobrima? Zato \u0161to ljudi u kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu moraju raditi da bi pre\u017eivjeli i rade za nekog drugoga. Dok rade za nekog drugog, za poslodavca, prioriteti poslodavca nisu utemeljeni na onom \u0161to je dobro za zaposlenike\/ice. Oni su utemeljeni na cilju tvrtke da maksimizira profit. Razlog za\u0161to poslodavac mora prioritizirati maksimizaciju profita je taj, ukoliko to ne u\u010dini, tvrtka \u0107e propasti. Jedini na\u010din opstanka tvrtke je cije\u0111enje najvi\u0161e mogu\u0107e novaca koliko se mo\u017ee izvu\u0107i iz ekonomskih aktivnosti tako da poslodavac mo\u017ee uzeti taj novac i pove\u0107ati efikasnost i ostale kompetitivne snage kako bi pobijedio konkurenciju. To je klju\u010dan problem: navala i snaga konkurencije poti\u010de kapitaliste da uvijek gledaju kona\u010dni ishod. A kona\u010dni ishod na kraju bude naj\u0161tetniji za sve ostale.<\/p>\n

Druga strana maksimizacije profita je minimalizacija tro\u0161kova. Svaka kompanija poku\u0161ava odr\u017eati liniju tro\u0161kova koju ima kako bi mogla pove\u0107ati dobit \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e. Ali minimalizacija tro\u0161kova direktno utje\u010de na \u017eivote radnika\/ica zato \u0161to je njihov prihod, a to je njihova pla\u0107a, tro\u0161ak poslodavca. Minimalizacija tro\u0161kova zna\u010di da svaki poslodavac poku\u0161ava \u0161to manje pla\u0107ati svoje zaposlenike\/ice. \u0160to zna\u010di da radni\u010dka sredstva za \u017eivot nisu odre\u0111ena time \u0161to im je potrebno ve\u0107 s \u010dime se poslodavac mo\u017ee izvu\u0107i. To je problem broj jedan. Problem broj dva: dok su na poslu, moraju predati svoju autonomiju poslodavcu. Ugovor o rad u biti govori: “Do\u0107i \u0107u raditi za tebe. Ti \u0107e\u0161 mi davati novac i dok radim za tebe ja sam pod tvojim autoritetom. \u0160to radim s vremenom, gdje stojim, kuda idem, s kime razgovaram, koliko puta odlazim na WC, gdje gledam, koliko brzo radim, sve to nije na meni. Sve to odre\u0111uje\u0161 ti, poslodavac.”<\/p>\n

To vrijeme je za ve\u0107inu ljudi, najve\u0107i dio njihovog dana. Rad zauzima dvije-tre\u0107ine do tri-\u010detvrtine \u010ditavog budnog vremena- \u0161to zna\u010di da su tri-\u010detvrtine aktivnog \u017eivota pod kontrolom nekog drugog \u010diji su interesi u sukobu s va\u0161im interesima. Nedostatak autonomije na radnom mjestu je \u010desto pomije\u0161ano s kontrolom poslodavaca i izvan radnog mjesta. U naseljima kompanija ili u gradovima gdje su suci\/tkinje i zakonodavci\/ke potkupljeni od strane poslodavca, \u010dak i politi\u010dki autoriteti su u kapitalisti\u010dkim rukama. Stoga, zbog oba ova razloga, temeljni preduvjeti za stvaranje pravednog dru\u0161tva potkopani su u samoj strukturi kapitalisti\u010dkog sustava. <\/p>\n

Tko posjeduje mo\u0107<\/strong><\/p>\n

Kako bismo se odmaknuli od takvog dru\u0161tvenog ure\u0111enja potrebno je shvatiti kako omogu\u0107iti ljudima osnovna sredstva i ve\u0107u autonomiju. To je bila borba siroma\u0161nih od samog ro\u0111enja kapitalizma: poku\u0161aji da se uspostave ne-tr\u017ei\u0161ni pristupi ili barem nezavisni pristupi stvarima koje su nu\u017ene za po\u0161teni \u017eivot.<\/p>\n

Problem je u tom \u0161to svaki put kada su siroma\u0161ni poku\u0161ali zagovarati ili izmoliti osiguravanja tih stvari nai\u0161li su na otpor vlastitih poslodavaca. Na radnom mjestu, ako zatra\u017ee ve\u0107e pla\u0107e, ako zatra\u017ee ve\u0107u kontrolu nad radnim mjestom, ako zatra\u017ee ve\u0107u odgovornosti nad odlukama ulaganja, svaki put nailaze na pobunu poslodavaca. Ako zatra\u017ee te stvari izvan radnog mjesta sukobljavaju se s poslodav\u010devom ve\u0107om dru\u0161tvenom mo\u0107i. Temeljni problem je neravnomjerna raspodjela mo\u0107i u kapitalizmu. Poslodavci nemaju samo mo\u0107 da uspostave svoje planove unutar radnog mjesta nego imaju autoritet i mo\u0107 da ih uspostave u cijelom dru\u0161tvu, zato \u0161to kontroliraju dr\u017eavu sa svojim velikim zagovara\u010dkim resursima i sposobno\u0161\u0107u da potkupe politi\u010dare. Dokle god kontroliraju ulaganja, kontroliraju stvaranje bogatstva i dohotka u dru\u0161tvu tako da se svi\/e moraju cijelo vrijeme brinuti oko toga jesu li oni sretni ili ne.<\/p>\n

Radni\u010dke mogu\u0107nosti<\/strong><\/p>\n

To dovodi do strate\u0161kog problema: ako su ve\u0107ini ljudi u kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu uskra\u0107ena osnovna dobra i potreba za dru\u0161tvenom pravdom, i ako su odbijeni svaki puta kada ih zatra\u017ee zbog utjecaja kapitalisti\u010dke klase na politiku, kako ih dobiti? To nas dovodi do drugog faktora nakon dijagnoze: prognoza kako popraviti stvari.<\/p>\n

Kako bi ve\u0107ina ljudi imala bolje \u017eivotne \u0161anse, a politi\u010dki centri mo\u0107i im ne\u0107e to pru\u017eiti dobrovoljno, potrebno je to dobiti od njih kroz kompenzaciju mo\u0107i na strani siroma\u0161nih. To je prakti\u010dan problem: ako bur\u017eoaska i kapitalisti\u010dka dr\u017eava koja ima mo\u0107 ne\u0107e velikodu\u0161no dozvoliti siroma\u0161nima posjedovanje osnovnih dobra za pristojan \u017eivot, gdje \u0107e se ste\u0107i mo\u0107 za dobivanje tih stvari od kapitalista? Odgovor je da se to mo\u017ee posti\u0107i jedino uzimanjem tih stvari kroz kompenzaciju mo\u0107i od strane siroma\u0161nih. Ovdje dolazimo do strate\u0161ke i prakti\u010dke va\u017enosti radni\u010dke klase.<\/p>\n

Radni\u010dka klasa nije nalik ni jednoj drugoj dru\u0161tvenoj grupi unutar ne-kapitalisti\u010dkog dijela modernog dru\u0161tva. Koliko god da je osiroma\u0161ena, podjarmljena i razjedinjena ona je zlatna koka. Ona je izvor profita, zato \u0161to bez radnika\/ca koji\/e svaki dan dolaze na posao i stvaraju profit poslodavcu, princip maksimizacije profita ne mo\u017ee biti proveden. Ono je mrtvo slovo na papiru. Radnici\/e stoga imaju mogu\u0107nost to iskoristiti: oni dr\u017ee klju\u010d stvaranja profita koji pokre\u0107e cijeli sustav. Kapitalisti imaju mo\u0107 nad njima ali ako se oni\/e odbiju pokoriti njihovim zapovijedima, kapitalisti ostaju s praznom vre\u0107om- bez profita.<\/p>\n

Radnici\/e su jako va\u017eni\/e zato jer su oni\/e jedini faktor koji ima strukturalno mjesto unutar dru\u0161tva koji mo\u017ee dovesti centre mo\u0107i na koljena. To je kapacitet koji oni\/e posjeduju i u interesu im je kori\u0161tenje tog kapaciteta. Sve pote\u0161ko\u0107e koje su ranije navedene, sve otegotne okolnosti koje onemogu\u0107uju pravedno dru\u0161tvo najvi\u0161e utje\u010du upravo na radni\u010dku klasu. Ona \u010dini ve\u0107inski dio modernog dru\u0161tva. Ona je tako\u0111er najsiroma\u0161nija, najizlo\u017eenija svakodnevnim tegobama deprivacije, gubitka autonomije, nesigurnosti, slamaju\u0107eg radnog tempa i tjeskobe \u017eivljenja pod ne\u010dijom \u010dizmom. Oni\/e su ti koji\/e najvi\u0161e pate pod kapitalizmom te upravo zato, ne samo da imaju kapaciteta ve\u0107 im je i u interesu ujedinjenje i borba za pravednije dru\u0161tvene odnose.
\n
\nOd margine do centra<\/strong><\/p>\n

Postoji va\u017ena implikacija svega ovoga. Mnogi ljudi koji \u010ditaju ovo su na fakultetima patili sjede\u0107i na predavanjima dru\u0161tvenih teorija od posljednjih dvadesetak godina. Me\u0111u progresivcima\/kama i radikalnoj ljevici klju\u010dna kategorija u posljednjih dvadeset i pet godina bila je margina: marginalnost, prihva\u0107anje margine, zagovaranje za marginu, bivanje marginom, ljubav prema margini. Ako je marginalno, dobro je.<\/p>\n

Nema ni\u010deg lo\u0161e u margini ali morate shvatiti ovo: razlog za\u0161to je radni\u010dka klasa va\u017ena je upravo zato \u0161to ona nije marginalna. Morate preboljeti svoju ljubav prema margini ako se \u017eelite baviti efektivnom politikom. To ne zna\u010di da su ostale ugro\u017eene dru\u0161tvene grupe nebitne, posve suprotno, svi\/e koji\/e se bore za pravedno dru\u0161tvo trebaju smatrati svaku vrstu opresije i marginalizacije u\u017easno bitnima. Ali shvatite da politika nije samo o moralnom zagovaranju. Radi se i o prakti\u010dnom dosezanju mo\u0107i protiv centara mo\u0107i u nepravednom svijetu. Radni\u010dka klasa je va\u017ena zato jer je sredi\u0161nja dru\u0161tvena kategorija i dru\u0161tvena grupa unutar kapitalizma (pored kapitala, naravno). To zna\u010di da ju trebamo upravo zbog njezine sredi\u0161njosti, a ne njezine marginalnosti. Ton politi\u010dke rasprave se treba mijenjati. \u010cesto \u0107ete se zate\u0107i u grupnim raspravama o tome bori li se ova grupa za margine, gleda li na marginu i izvla\u010di li marginu. To je super, ako to zna\u010di da se brinemo za svaku nepravdu koja postoji u dru\u0161tvu. Ali moramo se zapitati: tko su sredi\u0161nji i glavni igra\u010di\/ce u dru\u0161tvu koji\/e mogu donijeti promjenu kakvu trebamo? Ne samo u na\u0161oj politici nego u na\u0161em shva\u0107anju sustava moramo se odmaknuti od na\u0161e opsjednutosti marginama. Moramo po\u010deti razmi\u0161ljati o nukleusu, o jezgri i o samim temeljima modernog dru\u0161tva i sagraditi i uspostaviti mo\u0107 unutar tih temelja.<\/p>\n

Upravo sada, u ovom trenutku, Ljevica je slabija nego ikada na ovom podru\u010dju i razlog za\u0161to je prigrlila marginu je zato \u0161to trenutno zauzima to mjesto. Ali samo zato jer ste gurnuti\/e na marginu ne zna\u010di da ju trebate prigrliti.<\/p>\n

Cilj ljevice mora biti shva\u0107anje kako se maknuti s margine u centar kapitalizma. Zato jer je mo\u0107 tamo. I dok god ne mo\u017eete agregirati tu mo\u0107 i koristiti ju za druga\u010dije ciljeve ne\u0107ete dobiti onakvo dru\u0161tvo kakvo ve\u0107ina ljudi pri\u017eeljkuje. Zato se socijalisti\/kinje fokusiraju na radni\u010dku klasu.<\/p>\n

Libela<\/a>Jacobin<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Koliko god da je osiroma\u0161ena, podjarmljena i razjedinjena ona je zlatna koka<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":224146,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-224145","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=224145"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224145\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/224146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=224145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=224145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=224145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}