{"id":223826,"date":"2017-03-31T07:24:05","date_gmt":"2017-03-31T05:24:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=223826"},"modified":"2017-03-31T07:52:04","modified_gmt":"2017-03-31T05:52:04","slug":"manifest-za-drustvene-znanosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/03\/31\/manifest-za-drustvene-znanosti\/","title":{"rendered":"‘Manifest za dru\u0161tvene znanosti’"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e:Zoran Ljubi\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n

Craig Calhoun, Michel Wieviorka: ‘MANIFEST za dru\u0161tvene znanosti’ s komentarima Edgara Morina i Alaina Tourainea (TIM press, Zagreb, 2017.)<\/em><\/p>\n

\"lica\"<\/a>Kad se \u010dovjekov um gdjekad suo\u010di s u\u017easom kojemu temeljem postoje\u0107ih mjerila ne mo\u017ee izmjeriti i doku\u010diti dubinu bezumlja, da ne bi si\u0161ao s pameti utje\u010de se ontologiji pitanjem o mogu\u0107nostima i smislu bilo koje – filozofske, umjetni\u010dke, znanstvene … kreacije, a nakon \u0161to je u\u017eas posvjedo\u010den i pro\u017eivljen: filozofija nakon Au\u0161vica, poezija nakon Osvjen\u0107ima, sociologija nakon holokausta i nakon Bosne… Dijalektika \u017eivota u\u010di nas, me\u0111utim, da se \u017eivototvorna energija ne mo\u017ee zatvoriti ni u kakve koncepte, sisteme ili paradigme. Svijet se mijenja, a u mijeni svijeta – u kojoj se naslu\u0107uju elementi antropolo\u0161ke dramaturgije – po njoj i sa njom, i same se mijenjanju\u0107i, sudjeluju i dru\u0161tvene znanosti.
\n
\nManifest Craiga C. & Michela W.<\/strong><\/p>\n

Epohalne razmjere u promjeni svijeta protresle su i strukturu znanstvenog mi\u0161ljenja, pa autori nevelikog sociolo\u0161kog djela pod gornjim naslovom s pravom govore o posve novom razdoblju u kretanju dru\u0161tvenih znanosti.<\/p>\n

Prvo razdoblje moglo bi se nazvati klasi\u010dnim: industrijalizacija, kolonizacija, Dr\u017eava i Nacija kao istra\u017eiva\u010dki dru\u0161tveni okvir, nedemokratski autoritarni re\u017eimi, monopol nad znanjem manjeg dijela svijeta – etnocentrizam, evolucionizam… – figura klasi\u010dnog intelektualca koji op\u0107a teorijska znanja pretpostavlja istra\u017eiva\u010dkim…<\/p>\n

Postklasi\u010dno razdoblje zapo\u010dinje s radikalnom preobrazbom u strukturi svijeta: westphalsko doba smjenjuje globalizacija, svijet bez granica… posve nepoznata narav razdoblja koje je ujedno i izazov za dru\u0161tvene znanosti, izazov koji drma i samu znanost.<\/p>\n

Mijenjaju se paradigme, predmeti i metode, znanstvene discipline se umno\u017eavaju i rasprostiru do najzabitijih kutaka svijeta, znanstvenik istra\u017eiva\u010d postaje dominantan znanstveni lik, nove su i prepreke u vidu neoliberalizma…<\/p>\n

Ono \u0161to, me\u0111utim, dru\u0161tvene znanosti dr\u017ei ukorak s vremenom jeste istra\u017eiva\u010dka strast – traganje za istinom, za znanjem koje \u0107e otkriti skriveno, ukazati na strukture mo\u0107i, eksploataciju i nepravdu, ali i opremiti dru\u0161tvene aktere spoznajom koja \u0107e im pomo\u0107i da podr\u017ee demokraciju i afirmiraju univerzalne vrijednosti kroz razli\u010dite oblike aktivnosti.<\/p>\n

Manifest je poziv da se doku\u010di smisao promjena i ponudi znanje za akciju.<\/p>\n

U duhu je vremena podr\u017eati one aktivnosti koje isklju\u010duju nasilje.<\/p>\n

\u017divotna putanja dru\u0161tvenih znanosti nije se odvijala pravocrtno: meandri, skretanja, zastoji i proturje\u010dja dio su njena (povijesnog) naslje\u0111a kojeg se ne odri\u010du, iako je tu bilo i onakvog iskustva koje ne bi ba\u0161 moglo stati u (eti\u010dan) znanstveni obraz. One ba\u0161tine pozitivnu tradiciju spoznaje i konzervativnih mislilaca koje je uznemiravao prodor modernosti, ali i ideje radni\u010dkog pokreta i spoznajne domete radikalnih teoreti\u010dara koji razotkrivaju istinu kapitalizma.<\/p>\n

Novo doba nudi nove izazove. Proces globalizacije u\u010dinio je i dru\u0161tvene znanosti globalnom \u010dinjenicom. One su prisutne u svakom kutku svijeta i nisu vi\u0161e monopol Zapada. Bilo gdje da djeluju, dru\u0161tvene znanosti pokazuju se kao relevantan sudionik u svjetskom kretanju ideja.<\/p>\n

Klju\u010dno je pitanje – kako na uvjerljiv na\u010din povezati teoriju i empiriju?<\/p>\n

Odgovor na njega nije vi\u0161e u domenu spoznajne mo\u0107i klasi\u010dnog intelektualca.<\/p>\n

Globalizacija i indvidualizacija dvije su logike koje uvjetuju promjenu istra\u017eiva\u010dke perspektive i obrazaca mi\u0161ljenja koji su se afirmirali unutar nacionalnih dr\u017eava: globalne promjene zahtijevaju da ih se misli globalno (kontekstualiziranje dru\u0161tvenih \u010dinjenica u svjetskim dimenzijama), kao \u0161to je i zahtjev individualizma u usponu da ga se misli u jedinstvu tijela i duha.<\/p>\n

Ovo za sobom povla\u010di pitanje razina analize i njihove artikulacije. Tradicionalno, analiza se kretala od dru\u0161tvenih aktera ka sustavu (dru\u0161tvo\/dr\u017eava\/nacija), dok danas polazi od svijeta (globalno) ka pojedincu (subjektivnost). Ulozi su, dakle, planetarni: razumjeti i jedno i drugo da bi se razumjelo oboje i izbjegla zamka fragmentacije znanja koja vodi u relativizam, s jedne, i zamka stapanja razina koja vodi u apstraktni univerzalizam, s druge strane.<\/p>\n

S prethodnim u vezi je i pitanje uloge istra\u017eiva\u010da u dru\u0161tvenim znanostima danas. Ako se ima u vidu da su predmet dru\u0161tvenih znanosti ljudska bi\u0107a – obilje\u017eena onim \u0161to se o njima ka\u017ee i sposobna na to reagirati – onda se pred dru\u0161tvene znanosti kao cilj postavlja proizvodnja znanja u terenskim istra\u017eivanjima, njegova teorijska artikulacija uz o\u010duvanje o\u0161trine analize, preno\u0161enje znanja studentima i javni anga\u017eman isklju\u010divo temeljem znanstveno potvr\u0111enih \u010dinjenica i bez podila\u017eenja zahtjevima bilo kakvih ideologija i politika.<\/p>\n

Manifest ukazuje na blisku vezu dru\u0161tvenih znanosti s demokracijom i humanisti\u010dkim vrijednostima, ali ne prikriva tragove iz pro\u0161losti koji vode ka legitimiranju nedemokratski re\u017eima i radikalnih pokreta 60-ih kojima nisu bili strani ekstremni oblici nasilja. Me\u0111utim, ni veza s demokracijom danas nije jednozna\u010dna. Podr\u0161ka javnih vlasti istra\u017eivanjima u dru\u0161tvenim znanostima ima smisla samo utoliko ukoliko vlasti pristupe znanju kao vrijednosti po sebi i na tom temelju oblikuju dugoro\u010dne politi\u010dke vizije. Dru\u0161tvene znanosti ne pristaju na instrumentaliziranje znanja u prizemne svrhe. U tom smislu autori danas najve\u0107eg neprijatelja dru\u0161tvenim znanostima vide u neoliberalizmu.<\/p>\n

Iako djeluju na liniji afirmacije demokracije i univerzalnih vrijednosti, dru\u0161tvene znanosti ne priklanjaju se a priori ni jednoj strani ideolo\u0161kog i politi\u010dkog spektra. Zapravo, dru\u0161tvene znanosti danas ne \u017eele udovoljiti zahtjevima ni dru\u0161tvenih aktera ni politika koje su izvan logike vlastitih kompetencija i zahtjeva istra\u017eivanja. Sumiraju\u0107i te zahtjeve Manifest se upisuje u tradiciju dru\u0161tvenih znanosti koja: 1. pridonosi napretku i emancipaciji, 2. pove\u0107ava analiti\u010dke sposobnosti, 3. podr\u017eava djelovanje podre\u0111enih i isklju\u010denih, 4. priklanja se ljevici.<\/p>\n

Znanje koje proizvode dru\u0161tvene znanosti koristi raznim akterima dru\u0161tvenog \u017eivota: dru\u0161tvenim pokretima, institucijama poput vojske, sveu\u010dili\u0161ta, bolnica, poduze\u0107a, javnosti… Svi oni i predmet su istra\u017eivanja i korisnici spoznaja koje oboga\u0107uju i ukupni fundus znanja i sposobnost njihova djelovanja.<\/p>\n

Promjena perspektiva i istra\u017eiva\u010dkog pristupa dru\u0161tvenim fenomenima u globalnom svijetu tra\u017ei od dru\u0161tvenih znanosti tzv. koprodukciju znanja – povezivanje sa razli\u010ditim disciplinama unutar polja znanstvenog interesa (dru\u0161tvenim i prirodnim), ali i kori\u0161tenje znanja istra\u017eiva\u010da iz razli\u010ditih profesija: arhitekata, socijalnih radnika, lije\u010dnika, pravnika… U pitanju je radna veza koja otvara golem prostor mogu\u0107e suradnje. Va\u017ean preduvjet za ozbiljenje te veze jeste izlazak dru\u0161tvenih znanosti iz ograni\u010denog prostora sveu\u010dili\u0161nog \u017eivota.<\/p>\n

Na\u010delo slobode izbora istra\u017eiva\u010dkih postupaka i tema suo\u010dava dru\u0161tvene znanosti s preprekama koje su prakti\u010dne i teorijske naravi: onaj tko financira istra\u017eivanja ima ambiciju instrumentalizirati znanja \u0161to mo\u017ee dovesti u pitanje refleksivnu i kriti\u010dku mo\u0107 dru\u0161tvenih znanosti, dok, s druge strane, znanstvena zajednica i va\u017ee\u0107e paradigme uspostavljaju metodolo\u0161ke kanone kao svojevrsni jezik politi\u010dke korektnosti koji odre\u0111uje \u0161to je vrijedno istra\u017eivanja a \u0161to nije, \u010dime se dodatno mo\u017ee sputavati sloboda istra\u017eivanja prikrivenim tabuiziranjem odre\u0111enih tema.<\/p>\n

No, bez obzira na sve, dru\u0161tvene znanosti imaju zada\u0107u da, djeluju\u0107i u realnom vremenu bremenitom krizom, ne odustanu od mi\u0161ljenja, da svoju analiti\u010dku sposobnost i znanstveni instrumentarij upregnu u proizvodnju znanja koja ukazuju na proturje\u010dja modernih dru\u0161tava, otkrivaju tendencije i iznose na povr\u0161inu ono \u0161to nije dovoljno vidljivo, e da bi dru\u0161tvenim akterima omogu\u0107ili spoznaje i razumijevanje iz kojih bi nastale odluke i odgovori na probleme \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

Edgar Morin i Alain Touraine: Komentari<\/strong><\/p>\n

Vrijednost nevelikom osnovnom tekstu ove knjige daju komentari vrhunskih znanstvenih autoriteta s podru\u010dja dru\u0161tvenih znanosti – sociologa Edgara Morina i Alaina Tourainea.<\/p>\n

Iskazuju\u0107i slaganje s op\u0107im stajali\u0161tem autora Manifesta o premje\u0161tanju interesa dru\u0161tvenih znanosti sa dru\u0161tvenog sustava unutar okvira dr\u017eava\/nacija na dru\u0161tvene aktere na globalnoj sceni, Edgar M. podebljava nakane autora upu\u0107ivanjem na epistemolo\u0161ka na\u010dela sociolo\u0161ke metode, dok se Alain T. fokusira na sam predmet – subjekta dru\u0161tvenog djelovanja koji postaje akter globalne scene osloba\u0111anjem njegovih stvarala\u010dkih potencijala kroz zahtjev za za\u0161titom univerzalnih vrijednosti. S obzirom da se sve bitno za \u010dovje\u010danstvo danas odvija na globalnom nivou, to i pojedinac – subjekt – akter bitna pitanja svoje egzistencije mo\u017ee postavljati i odgovore tra\u017eiti samo globalno. Globalna su pitanja danas pitanja demokracije i ljudskih prava, \u010dime su prestala biti dru\u0161tvena i postala eti\u010dka.<\/p>\n

\u010covje\u010danstvo je danas pod stalnom prijetnjom financijskog kapitalizma (spekulativni kapital kao sistem bez ekonomskih ciljeva) koji te\u017ei totalnoj mo\u0107i kako bi izbrisao sve prepreke na putu svoje oplodnje \u010dime, kontroliraju\u0107i uvjete dru\u0161tvene proizvodnje (predod\u017ebe i mi\u0161ljenje ljudi, tako\u0111er), izravno ugro\u017eava demokraciju.<\/p>\n

Ako demokracija po\u010diva na ideji odre\u0111ene univerzalnosti – ljudskih prava, prije svega – to otpor totalnoj mo\u0107i mogu pru\u017eiti samo oni akteri koji su i sami totalni jer prizivaju tu univerzalnost, eti\u010dko-demokratski pokreti koji, djeluju\u0107i globalno, na povijesnoj sceni smjenjuju radni\u010dki (dru\u0161tveni) pokret. U toj promjeni Touraine vidi mogu\u0107nost povratka politi\u010dkog, mogu\u0107nost promjene kroz politi\u010dko djelovanje, politike koja nije nusproizvod ekonomsko – dru\u0161tvenog \u010dimbenika. (Politi\u010dko je ono koje zapovijeda.)<\/p>\n

Zaklju\u010dak je velikog sociologa da sociologija globaliziranog svijeta mo\u017ee biti samo sociologija aktera, pa i znanstveni rad kojemu pridodaje svoje mi\u0161ljenje opravdava formu manifesta utoliko ukoliko je upu\u0107en svima koji djeluju u pravcu univerzalizma.<\/p>\n

Rade Kalanj: Pogovor<\/strong><\/p>\n

Ni\u0161ta manje nije inspirativan i pogovor koji je napisao prof. dr. Rade Kalanj, ujedno i prevoditelj Manifesta. Upu\u0107ujem na propitivanje samog pojma manifesta kao koncepta uop\u0107e prikladnog za dru\u0161tvene znanosti (poeti\u010dko-politi\u010dki \u017eanr), kojeg prof. Kalanj i\u0161\u010ditava kao teorijski dokument reformisti\u010dkog nagnu\u0107a kojemu je temeljna namjera epistemi\u010dka preobrazba i sjedinjenje svijeta znanja, a kako bi se na pravi na\u010din odgovorilo na izazove epohe u nastajanju i ponudila strukturna rje\u0161enja za krizu svijeta.<\/p>\n

Bosna u svijetu znanja<\/strong><\/p>\n

Kako se u odnosu na dijagnoze i zahtjeve Manifesta odre\u0111uje bh. dru\u0161tvena pamet, struka i nauka? Dr\u017eim da bi tra\u017eenje odgovora na ovo pitanje trebalo uzeti u obzir knjigu Keitha D. Sociologija nakon Bosne, kojom je autor od\u0161krinuo vrata znanstvenom svijetu za istra\u017eiva\u010dko fokusiranje na Bosnu, kao i bh. dru\u0161tvenim znanostima za (s)mislenu korespodenciju sa svijetom. Ovdje mi se, bez ambicije za dubinskom analizom, otkriva jedna zanimljiva znanstvena(?) dvojba. Keith D., naime, u svojoj knjizi razvija tezu da je cilj rata u Bosni bio sociocid – ubijanje bh. dru\u0161tva kao autenti\u010dnog entiteta koji je na vlastitim historijskim i kulturalnim pretpostavkama razvio \u010dvrstu strukturu zbog \u010dega agresija i jest bila tako silovita, e kako bi se razorilo same temelje strukture – izvorne veze i odnosi. Ako je, dakle, sama konstrukcija bh. dru\u0161tvene zgrade dovedena u pitanje, onda je dru\u0161tvena znanost – sociologija kao op\u0107a znanost o dru\u0161tvu – ostala bez svog predmeta, \u010dime je doveden u pitanje i sam njezin raison d'etre. S druge strane, Manifest za dru\u0161tvene znanosti pledira za druk\u010dijom paradigmom u (postklasi\u010dnom) razdoblju globalizacije, \u0161to pred doma\u0107e istra\u017eiva\u010de postavlja specifi\u010dan izazov: kako zadr\u017eati znanstvenoistra\u017eiva\u010dku znati\u017eelju, objektivnost i strast u pristupu doma\u0107oj zada\u0107i koja izaziva nelagodu zbog \u017eivog sje\u0107anja, a, istodobno, biti na razini svjetskopovijesnih zatjeva (globalnog) svijeta \u017eivota i njegova znanstvenog (pro)mi\u0161ljenja.<\/p>\n

\u010cini se da Manifest za dru\u0161tvene znanosti sumira sli\u010dne dvojbe i nudi neke odgovore.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Craig Calhoun, Michel Wieviorka: ‘MANIFEST za dru\u0161tvene znanosti’ s komentarima Edgara Morina i Alaina Tourainea (TIM press, Zagreb, 2017.)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":223827,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-223826","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/223826","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=223826"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/223826\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/223827"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=223826"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=223826"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=223826"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}