{"id":223727,"date":"2017-03-29T07:44:19","date_gmt":"2017-03-29T05:44:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=223727"},"modified":"2017-03-29T07:44:19","modified_gmt":"2017-03-29T05:44:19","slug":"sta-znaci-kucanje-casama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/03\/29\/sta-znaci-kucanje-casama\/","title":{"rendered":"\u0160ta zna\u010di kucanje \u010da\u0161ama?"},"content":{"rendered":"

\"kucanje<\/a>Obi\u010daj podizanja \u010da\u0161a, nazdravljanja ili kucanja \u010da\u0161ama kada se pije u dru\u0161tvu star je stotinama godina, a postoje razne teorije o tome kako je nastao.<\/p>\n

Dizanje \u010da\u0161a uvis ili kucanje \u010da\u0161ama rasprostranjeno je u mnogim kulturama svijeta. Nazdravlja se kada postoji neki poseban razlog za to, u \u010dast neke odre\u0111ene osobe ili jednostavno kao izraz dobrog raspolo\u017eenja. Me\u0111utim, jeste li se ikada zapitali ko je izmislio kucanje \u010da\u0161ama i \u0161ta ono zaista zna\u010di?<\/p>\n

Postoje brojne teorije porijekla ovog obi\u010daja. Prva teorija govori da je sve poteklo od starih paganskih obi\u010daja. Jo\u0161 prije kr\u0161\u0107anstva je postojao obi\u010daj prino\u0161enja hrane bogovima i drugim mitskim bi\u0107ima, koja je podizana uvis. Iz tog razloga se smatra da je odatle potekao i obi\u010daj nazdravljanja.<\/p>\n

Doma\u0107in prvi pije<\/strong><\/p>\n

Druga teorija ka\u017ee da ovaj obi\u010daj potje\u010de iz srednjeg vijeka i to iz zapadne Evrope. Naime, na dvorovima u Evropi neprijatelji su “uklanjani” sipanjem otrova u vino. Nakon \u0161to se za ovu “tajnu” pro\u010dulo, da bi pridobili povjerenje gostiju, doma\u0107ini na velikim gozbama sna\u017eno bi sudarali svoje \u010da\u0161e s \u010da\u0161ama gostiju, ne bi li im se pi\u0107a izmije\u0161ala, a gosti bili sigurni da se u njihovim vinima ne krije otrov. Otuda i obi\u010daj da doma\u0107in uvijek prvi proba vino prije nego ga ponudi gostu.<\/p>\n

Ljepota za sva \u010dula<\/strong><\/p>\n

U staroj Gr\u010dkoj zvuk je imao bitnu ulogu u ispijanju vina, ali samo zato \u0161to su Grci vjerovali da vino donosi duhovnost i ljepotu za sva \u010dula pa se pored okusa, boje i mirisa kucanjem \u010da\u0161a stvarao ugo\u0111aj i za u\u0161i.<\/p>\n

Antropolozi tvrde da su drevni Sumeri imali mnoge rituale vezane za ispijanje pi\u0107a, ali se kucanje \u010da\u0161ama nigdje konkretno ne spominje.<\/p>\n

U starim germanskim plemenima su se kucali \u010da\u0161ama prije svakog ispijanja ne bi li upla\u0161ili duhove, a u to su vjerovali i starosjedioci Konga. Konjanici Nomadskih plemena su svoje \u010da\u0161e ukra\u0161avali zvonima i ostalim predmetima koji proizvode buku ne bi li zlo dr\u017eali podalje od ljudi. Na Tibetu i u dinastiji \u0160ang obi\u010daj je tako\u0111er bio da se prije ispijanja pravi buka kucanjem za sre\u0107u i blagostanje.<\/p>\n

Znak po\u0161tovanja<\/strong><\/p>\n

Japanci su poznati po tome \u0161to na opu\u0161tenijim ve\u010derama, kada nazdravljaju s prijateljima, \u010da\u0161e postavljaju na isti nivo, dok na poslovnim ve\u010derama onaj koji je podre\u0111en, kada nazdravlja sa \u0161efom, u znak po\u0161tovanja svoju \u010da\u0161u uvijek postaviti malo ni\u017ee.<\/p>\n

Nazdravljanje danas uglavnom zna\u010di veselje i sre\u0107u, a u nekim zemljama se njime izra\u017eava po\u0161tovanje.<\/p>\n

klix.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Obi\u010daj podizanja \u010da\u0161a, nazdravljanja ili kucanja \u010da\u0161ama kada se pije u dru\u0161tvu star je stotinama godina, a postoje razne teorije o tome kako je nastao. Dizanje \u010da\u0161a uvis ili kucanje \u010da\u0161ama rasprostranjeno je u mnogim kulturama svijeta. Nazdravlja se kada postoji neki poseban razlog za to, u \u010dast neke odre\u0111ene osobe ili jednostavno kao izraz […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-223727","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/223727","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=223727"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/223727\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=223727"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=223727"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=223727"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}