{"id":223646,"date":"2017-03-28T07:58:42","date_gmt":"2017-03-28T05:58:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=223646"},"modified":"2017-03-28T08:00:02","modified_gmt":"2017-03-28T06:00:02","slug":"drustveno-odgovorni-intelektualci-i-intelektualci-drustvene-stetocine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/03\/28\/drustveno-odgovorni-intelektualci-i-intelektualci-drustvene-stetocine\/","title":{"rendered":"Dru\u0161tveno odgovorni intelektualci i intelektualci dru\u0161tvene \u0161teto\u010dine"},"content":{"rendered":"

Autorka: Lejla Reko<\/strong><\/p>\n

\"mislilac\"<\/a>Termin intelektualac poti\u010de od kasnolatinskog intellectualis, od latinskog intellectus – poimanje, razum, um i ozna\u010dava osobu koja se isti\u010de umnim sposobostima, obrazovanjem, sposobnosti promi\u0161ljanja. Intelektualac ozna\u010dava dru\u0161tvenu kategoriju koja se u XVI stolje\u0107u nazivala humanist, a u XVIII stolje\u0107u filozof.<\/p>\n

Potrebno je na samom po\u010detku re\u0107i kako se prvi put upotrijebio termin intelektualac u javnom govoru. Bilo je to 1898. u Francuskoj kada je bio aktuelan politi\u010dki skandal u historiji zapam\u0107en kao Afera Dreyfus. Alfred Dreyfus je francuski \u010dasnik jevrejskog porijekla. 1894. godine tajne slu\u017ebe su otkrile \u0161pijuna\u017eu i to u vidu tajnih dokumenata koje je neki \u010dasnik namjeravao prodati Nijemcima. Istraga je pokazala da trag vodi do Vrhovnog sto\u017eera francuske vojske a nesre\u0107a Dreyfusova je bilo to \u0161to je bio jedini \u017didov tu. Pravih dokaza protiv njega nije bilo pa su na sudu izneseni izmi\u0161ljeni koji su za osu\u0111ivanje Jevreja u antisemitskoj atmosferi bili dovoljni. Dobio je kaznu do\u017eivotnog zatvora na jednom od otoka pred obalom Francuske Gvajane gdje su vlasti iz Francuske deportovale politi\u010dke protivnike od XVIII do XX stolje\u0107a. Na sre\u0107u, njegov advokat je sve ispri\u010dao Emilu Zoli koji je napisao otvoreno pismo predsjedniku republike Felixu Faureu, naslovljeno \u201eOptu\u017eujem\u201c i objavljeno 13. januara 1898, u kojem je zahtijevao da se slu\u010daj ponovo istra\u017ei. Ovim \u010dinom Zola se upleo u poznatu aferu. Uz njega su stali mnogi francuski pisci i nau\u010dnici, jedan od njih je i Marcel Proust, pa je ispod protesta naslovljenog \u201cManifeste des intellectuels\u201d bilo preko stotinu potpisa. Slu\u010daj se nakon burnih doga\u0111aja rije\u0161io, Dreyfus je nakon 6 godina oslobo\u0111en krivice, zatim opet optu\u017een na 10 godina zatvora da bi kona\u010dno 1906. bila ura\u0111ena ponovna revizija procesa na kojoj je Dreyfus potpuno rehabilitiran, promaknut u bojnika te odlikovan Redom Legije \u010dasti. Pukovnik Henry je priznao da je krivotvorio dokaze a nakon toga izvr\u0161io samoubistvo, Zola je 23. februara 1898. bio osu\u0111en za klevetu na godinu dana zatvora zbog \u010dega se sklonio u Englesku.<\/p>\n

Mnogo knjiga i radova je objavljeno koje su ponudile odgovor na pitanje ko su intelektualci i koja je njihova uloga pa su tako nastale i razli\u010dite klasifikacije. Ovdje \u0107emo govoriti o javnom intelektualcu, kako ga je nazvao Ralf Dahrendorf, njema\u010dko-britanski sociolog, filozof i politi\u010dar. Po njemu, javni intelektualci su oni koji smatraju da im je posao u\u010destvovati u javnim diskursima svoga vremena, odre\u0111ivati tematiku i utjecati na smjer kretanja. Dakle, javni intelektualci su oni koji su anga\u017eirani i reaguju u vrijeme dru\u0161tvenih promjena.<\/p>\n

Na osnovu razli\u010ditih izvora a i iz vlastite sredine mo\u017eemo zaklju\u010diti da fakultetska diploma, dru\u0161tveni polo\u017eaj i profesija ne \u010dine intelektualca. S druge strane, neke od osobina koje ga zaista \u010dine jesu logi\u010dko mi\u0161ljenje, stvarala\u010dka intuicija, kriti\u010dnost, o\u0161troumnost, hrabrost. Osobina intelektualca je i da promi\u010de vrijednosti, ono \u0161to danas nazivamo ljudskim pravima. Njegovo stvarala\u0161tvo ogleda se upravo u tome da kroz stvaranje novih dobara i vrijednosti pokre\u0107e dru\u0161tvene promjene. Neka od polja zanimanja intelektualca trebala bi biti: svjetonazor, problemi \u010dovjekove egzistencije i djelovanja, civilizacija, eti\u010dka odgovornost za ljudski rod, moral, problemi javnog \u017eivota, kriti\u010dki odnos prema dru\u0161tvenoj stvarnosti (\u017d. Bezi\u0107).<\/p>\n

Intelektualci u dru\u0161tvu trebaju predstavljati odre\u0111eni vid idejnih vo\u0111a. Njihova bliskost s naukom, kako je to bilo kroz historiju, treba im slu\u017eiti za dono\u0161enje ispravnih stavova koje bi prezentirali javnosti i obja\u0161njavali im aktuelna socijalna de\u0161avanja. Me\u0111utim, sve ovo mogu\u0107e je samo ako iz njihovih stavova ne zjape politi\u010dki, nacionalisti\u010dki i uskogrudni narativi i ako kod puka razviju povjerenje. Slobodan Jovanovi\u0107 u knjizi \u201cJedan prilog za prou\u010davanje srpskog nacionalnog karaktera\u201d govori o poluintelektualcu, odnosno \u010doveku koji je uredno, pa mo\u017eda, \u010dak, i s vrlo dobrim uspehom svr\u0161io \u0161kolu, ali u pogledu kulturnog obrazovanja i moralnog vaspitanja nije stekao skoro ni\u0161ta. (…) On uop\u0161te duhovne vrednosti ne razume i ne ceni. Sve ceni prema tome, koliko \u0161ta doprinosi uspehu u \u017eivotu, a uspeh uzima u \u201e\u010dar\u0161ijskom\u201d smislu, dakle sasvim materijalisti\u010dki. S ostalim duhovnim vrednostima odbacuje i moralnu disciplinu, ali ne sasvim, jer prekr\u0161aji te discipline povla\u010de krivi\u010dnu odgovornost. Ipak i u moralnom, kao i u kulturnom pogledu, on je u osnovi ostao primitivac. Ka\u017ee i da je poluintelektualac bolesna dru\u0161tvena pojava, koja je obelodanila dve stvari: 1. Da je kulturni obrazac potrebna dopuna nacionalnog i politi\u010dkog obrasca, \u0161to se naro\u010dito ose\u0107a onda kada uticaj ta dva obrasca prestane da slabi; 2. Da \u0161kola koja se ograni\u010dava na davanje znanja, bez uporednog vaspitavanja karaktera, nije u stanju da spre\u010di pojavu takvog dru\u0161tvenog tipa kao \u0161to je poluintelektualac.<\/p>\n

Znamo svi da na\u0161e dru\u0161tvo u kome su ratne naracije jo\u0161 prisutne, u kome je jako puno siroma\u0161tva i odakle se svakodnevno iseljavaju i cijele porodice, definitivno treba hitne promjene. Dok se iseljavaju i mladi i stari, dr\u017eava na osnovu Zakona o posredovanju u zapo\u0161ljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, nezaposlenom osobom ne smatra one, izme\u0111u ostalih, koji ostvaruju prihod po bilo kom osnovu, i one koji aktivno tra\u017ee posao, osim ako su im mjese\u010dni prihodi ispod 25% prosje\u010dne plate \u0161to u na\u0161im prilikama iznosi 214,75 KM. To u realnom \u017eivotu zna\u010di da oni koji od honorarnih poslova, dakle sa naj\u010de\u0161\u0107e nesigurnim vremenom anga\u017emana i nedefinisanom visinom honorara, pre\u017eivljavaju, trebaju i da pla\u0107aju privatne zdravstvene usluge (sve to dok Zavod zdravstvenog osiguranja ne vra\u0107a upla\u0107eni novac onima koji ga nisu iskoristili). Svje\u017ei primjeri su i prijedlog Vlade Kantona Sarajevo koja je predlo\u017eila izmjene Zakona o visokom obrazovanju na osnovu nikakve analize stanja i potreba te odluka Skup\u0161tine i nadle\u017enog ministarstva Srednjobosanskog kantona o podjeli srednjo\u0161kolskog obrazovanja u Jajcu unato\u010d jasnom stavu u\u010denika da tu podjelu ne \u017eele. Rijetki su dani u kojima Dnevnici na tv-kanalima nemaju prilog sa nekog protesta radnika koji tra\u017ee neispla\u0107ene zara\u0111ene plate. Uz sve to, dr\u017eavni aparat ljudskom umu \u010dini se beskona\u010dan pa svakome ko se usudi ne\u0161to izgoniti do kraja preostaje samo da se osjeti kao Kafkin Josef K. Me\u0111utim, sve ovo de\u0161ava se onako usputno, le\u017eerno, uglavnom samo kao vijest u medijima.
\nPored tako velikog broja univerzitetskih profesora\/ica i razli\u010ditih udru\u017eenja, rijetki su oni me\u0111u njima koji se oglase povodom ovih konkretnih gra\u0111anskih problema. Nekoliko njih javno je kritikovalo nastojanja vlasti iz Jajca i javnosti obznanilo skrivene ciljeve predlo\u017eenog Nacrta zakona visokog obrazovanja. Obje kritike imale su nekih rezultata; slu\u010daj Jajce dobio je, dodu\u0161e, samo odgo\u0111enu sprovedbu, a usvajanje Nacrta je odgo\u0111eno uz obe\u0107anje da \u0107e se analizirati prilo\u017eeni amandmani. Uz to, situacija na Univerzitetu u Tuzli je, najbla\u017ee re\u010deno, sramna \u010dak i za na\u0161e dru\u0161tvo, ali i kritike na nju bile su malobrojne.<\/p>\n

Postavlja se pitanje gdje su u svemu tome intelektualci, ima li ih uop\u0107e? Ima naravno, samo je sporno gdje se \u010duju njihovi glasovi. Fra Drago Boji\u0107 u nekoliko navrata u posljednje vrijeme kritikovao je intelektualce; u jednom tekstu govorio je o re\u017eimskim intelektualcima i svim nacionalisti\u010dkim intelektualcima na ovim prostorima koji zloupotrebljavaju akademske titule i obrazovne institucije (univerzitete) kako bi se dodvorili i slu\u017eili svojim gospodarima i njihovim ideologijama. Ovdje fra Boji\u0107 kritikuje nacionalisti\u010dke ideologije uz \u010diju tamu stoje i intelektualci, a ka\u017ee i da su intelektualci majstori prevare, sve mogu opravdati i svemu pa i najve\u0107em zlu dati svrhovitost. Njihov izopa\u010deni um zamjenjuje premise, uzroke i posljedice, pravi logi\u010dke i eti\u010dke vratolomije, izvr\u0107e argumente i navodi druge prije svega neprosvije\u0107ene, lako zavodljive i kolektivno oma\u0111ijane mase na pogre\u0161ne zaklju\u010dke.<\/p>\n

Za kraj bismo istakli va\u017enost pozicije koja svemu \u0161to intelektualci urade ili izjave daje na va\u017enosti. Kao \u0161to se ono \u0161to profesor\/ica u u\u010dionici ka\u017ee uzima kao Istina koja se naj\u010de\u0161\u0107e i ne provjerava, sli\u010dan odjek imaju shvatanja i ideje intelektualaca koje se plasiraju u javnost. Uloga intelektualaca ne treba biti samo kritika vladaju\u0107ih nacionalisti\u010dkih naracija nego prosvje\u0107ivanje onih koji na izborima biraju te iste naracije. 26. marta ove godine brojni srbijanski ali i regionalni mediji objavili su tekst o potpisnicima\/ama Proglasa podr\u0161ke predsjedni\u010dkom kandidatu Aleksandru Vu\u010di\u0107u. Ve\u0107ina medija naslovili su ove tekstove u smislu: saznajte ko su intelektualci koji podr\u017eavaju Vu\u010di\u0107a. Ako kliknete na njih, vidjet \u0107ete da je me\u0111u potpisnicima ve\u0107i broj drugih javnih li\u010dnosti; me\u0111utim, mediji znaju da \u0107e te\u017eini vijesti vi\u0161e doprinjeti ako istaknu kako intelektualci podr\u017eavaju Vu\u010di\u0107evu kandidaturu, odnosno garantuju da je ba\u0161 on pravi izbor za napredak Srbije nego \u0161to bi to bilo kada bi naslovili: pro\u010ditajte koje folk zvijezde podr\u017eavaju Vu\u010di\u0107a. \u201eNedeljnik\u201c ka\u017ee kako potpisnici navode da svojim imenom, znanjem i rezultatima stoje uz Vu\u010di\u0107evu kandidaturu, spremni da se sa njim bore za bolju Srbiju. Me\u0111u potpisnicima je vi\u0161e akademika, rektora, dekana i profesora s univerzitet\u00e2. Zamislite samo kakva autonomija visokog obrazovanja \u010deka fakultete s kojih oni dolaze i kako u u\u0161ima prosje\u010dnog gra\u0111anina\/ke zvu\u010di kandidatura \u010dovjeka kojeg podr\u017eavaju dekani, profesori, akademici i rektori.<\/p>\n

Kao \u0161to rekoh, ovu vijest objavili su brojni mediji. S druge strane, u BiH i regionu de\u0161ava se ne\u0161to \u0161to je za svaku pohvalu, ali mediji ne bruje o tome. I u ovu pri\u010du su uklju\u010deni intelektualci, ali druga\u010diji i na drugi na\u010din. Oni se ne sla\u017eu sa jezi\u010dkim nacionalizmom i sastavili su Deklaraciju o zajedni\u010dkom jeziku koju je potpisalo preko 200 intelektualaca\/ki razli\u010ditih nacionalnosti me\u0111u kojima su: Boris De\u017eulovi\u0107, Nenad Veli\u010dkovi\u0107, Snje\u017eana Kordi\u0107, Igor \u0160tiks, Mirjana Karanovi\u0107, Enver Kazaz, Filip David, Viktor Ivan\u010di\u0107, Nerzuk \u0106urak.<\/p>\n

Sve ovo govori i o medijima i njihovoj ulozi da podsjete intelektualce na njihovu dozu odgovornosti prema dru\u0161tvu ali i da, onda kada oni djeluju, to predstave na pravi na\u010din. Na kraju krajeva, da li bismo se svi mi sigurnije osje\u0107ali ako bismo znali da me\u0111u nama ima neki Zola koji ne\u0107e unaprijed odvagati posljedice koje bi ga mogle zadesiti ako bi javno istupio zahtijevaju\u0107i ostvarenja prava radnika koji protestvuju?<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po Ralfu Dahrendorfu, javni intelektualci su oni koji smatraju da im je posao u\u010destvovati u javnim diskursima svoga vremena<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-223646","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/223646","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=223646"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/223646\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=223646"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=223646"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=223646"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}