{"id":222924,"date":"2017-03-14T08:56:16","date_gmt":"2017-03-14T07:56:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=222924"},"modified":"2017-03-14T08:56:16","modified_gmt":"2017-03-14T07:56:16","slug":"koja-je-razlika-izmedu-sveznalica-i-neznalica-skoro-nikakva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/03\/14\/koja-je-razlika-izmedu-sveznalica-i-neznalica-skoro-nikakva\/","title":{"rendered":"Koja je razlika izme\u0111u sveznalica i neznalica? Skoro Nikakva!"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Zvonko \u017duvela <\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Zuvela-Zvonko.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Zuvela-Zvonko-300x220.jpg\" alt=\"Zuvela Zvonko\" width=\"300\" height=\"220\" class=\"alignleft size-medium wp-image-222925\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Zuvela-Zvonko.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Zuvela-Zvonko-235x172.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Zuvela-Zvonko-75x55.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Zuvela-Zvonko-220x161.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Zuvela-Zvonko-90x65.jpg 90w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Budimo iskreni, danas je u medijima i politici puno neiskrenosti, la\u017ei i prijetvora, tome doprinose skoro svi i svemu se za sada kraja ne vidi. La\u017ee se i kad se misli da se govori istina, la\u017ee se iz interesa, la\u017ee se u napadu, ali la\u017ee se i u samoodbrani, la\u017e je postala svemogu\u0107a, ona je sveprisutna. Zapravo, situacija se toliko iskomplicirala da je la\u017ei gotovo nemogu\u0107e izbje\u0107i jer ne morate vi, drugi \u0107e\u2026. Na prvi pogled, nije sve la\u017e i laganju u velikom stilu ponekad prethode i duge pripreme koje u kona\u010dnici zamagle prirodu la\u017ei, otprilike tako kako se zamaglilo pred o\u010dima na\u0161em zastupniku koji je ustvrdio da nikad ne la\u017ee, samo ponekad ka\u017ee i po koju neistinu!<\/p>\n<p>No za\u0161to i kako je do\u0161lo do toga da istina ima karakter poluproizvoda koji u kona\u010dnici nakon malo \u201eprerade\u201c tako \u010desto zavr\u0161i kao poluistina, no jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e kao obi\u010dna la\u017e?! Zadr\u017eat \u0107u se na ne\u0161to manje zlo\u0107udnoj pojavi koja mo\u017eda nije tragi\u010dna, ali je svejedno jako nepo\u017eeljna i na\u017ealost jako ra\u0161irena- na patvorenoj istini i tendecioznim kompilacijama istine, poluistine i la\u017ei i pitam se- od kuda takva potreba u \u010dovjeku?! <\/p>\n<p><strong>Overclaiming<\/strong><\/p>\n<p>Fenomen je star koliko i \u010dovjek, ali u novijoj fenomenologiji doga\u0111anja danas se u najkra\u0107em sve svodi na tri \u010dinjenice: pretjerivanje u stvaranju i distribuciji sadr\u017eaja putem mre\u017ee, iluzija da gomilanjem informacija stje\u010demo znanja i kona\u010dno ono \u0161to ve\u0107 stvara probleme- manipulacija sadr\u017eajima. Ustvari, ljudi su postali sakuplja\u010di informacija, kolekcionari mrvica koje potje\u010du od \u010dinjenica proizvedenih od znanja i mehani\u010dkih doga\u0111anja unutar dru\u0161tva pa oni koji su tome po svojoj prirodi skloni nakon nekog vremena vide sebe kao \u201estru\u010dnjake\u201c i autoritete i sude o svemu bez imalo kolebanja. Zanimljivo je da ba\u0161 \u2018kolekcionari\u2019 recikliranih floskula zauzimaju tvrde stavove u jako ozbiljnim situacijama iako su im polazi\u0161ta potpuno provizorna, a sami stavovi \u010dista improvizacija i to je u kona\u010dnom u\u010dinku ono na \u0161to svi reagiramo, ali sada ve\u0107 prekasno!<\/p>\n<p>Vjerujem da ste ne jednom zapazili kako u javnom nastupu svi kao iz rukava sipaju zapa\u017eanja, mudruju kao da su pola \u017eivota ba\u0161 tome podredili i nije te\u0161ko zaklju\u010diti da je upravo taj trenutak karakteristi\u010dan, po tome ih mo\u017eete prepoznati jer oni samo glumataju znanje, ali ipak tu su, imaju zapa\u017eene nastupe iza kojih ne ostaje ni\u0161ta osim njihovih recikliranih naklapanja i ostaje zapitati se- \u0161to sada s njima i s njihovim umotvorinama?! U biti, problem je u korijenu ljudske naravi i obra\u0111en je u studijama na  Cornell University i Tulane University (autori: Stav Atir, Emily  Rosenzweig i David Dunning). Uo\u010dena je zanimljiva pojava nazvana OverClaiming i u najkra\u0107em, radi se o tome da ljudi, naravno ne svi, na upit o nepostoje\u0107em pojmu, na primjer: \u201cmetatoxin, annualized credit ili biosexual\u201d reagiraju kao da su znalci u materiji! Zapravo, ta samopouzdanost u tvrdnji (Claim) dolazi ve\u0107 od prvih informacija koje \u010dovjek prikupi i stalno raste s brojem informacija do kojih dolazi.<\/p>\n<p><strong>Kamo vodi Overclaiming<\/strong><\/p>\n<p>Naravno,  informacije u pravilu slabo doprinose shva\u0107anju i \u201eznanju\u201c jer uglavnom samo \u0161ire spoznaje o \u010dinjenicama, a kako s druge strane samo znanje ima potencijal sinapti\u010dkog umre\u017eavanja \u010dinjenica i posljedi\u010dno tome i eksponencijalni rast, spoznaja temeljena samo na kolekcijama \u010dinjenica bez vje\u0161tina i nauka znanja ima u najboljem slu\u010daju na po\u010detku linearan rast u razumijevanju su\u0161tine sadr\u017eaja, kasnije ni takav i prelazi u obi\u010dnu zbrku, a kona\u010dan rezultat je pora\u017eavaju\u0107i- nastaje sve ve\u0107a disproporicija stvarnog i \u201eumi\u0161ljenog\u201c znanja. Eksperimenti na Cornell i Tulane University to definitivno potvr\u0111uju.<\/p>\n<p>Za pojedinca i dru\u0161tvo overclaiming je potencijalno opasan jer se pojavljuje kao parazit na dru\u0161tveno po\u017eeljnoj motivaciji stjecanja znanja na uhodan i priznat na\u010din putem instituta \u0161kolovanja i u tom smislu primje\u0107ena je korelacija gubitka volje i podru\u010dja za koje pojedinac ina\u010de pokazuje specifi\u010dno pove\u0107an interes, a to se mo\u017ee ozna\u010diti kao najgori mogu\u0107 efekt na dugoro\u010dnoj obrazovnoj orijentaciji\u2026 <\/p>\n<p>Overclaiming za sada nije ozna\u010den kao po\u010detak \u201ckarijere\u201d u laganju, ali posve sigurnim mi se \u010dini kao vi\u0161e nego dobar po\u010detak, ne\u0161to kao treniranje za prijelaz u profesionalni rang i onaj tko krene s la\u017enim predstavljanjem sebe i svojih sposobnosti, vjerojatno \u0107e kad tad po\u017eeljeti iz svega i neku korist izvu\u0107i, a to nas vodi u jednu posve novu temu u kojoj scenariji ne poznaju ograni\u010denja jer to je ve\u0107-politika! Sve skupa uop\u0107e nije naivno kakvim se mo\u017eda na prvu \u010dini jer pojava ve\u0107 ima razmjere \u201cepidemije\u201d i \u0161iri se u sve strukture dru\u0161tva koje sve vi\u0161e pri\u010da o znanjima u vremenu u kojem sve manje tih znanja stvara. Zapravo, agresivno preuzimanje gospodarstva, znanosti i kulture od strane nadobudnih, na \u017ealost i samo priu\u010denih ljudi koji u zajednici kotiraju sve bolje vi\u0161e nije ne\u0161to \u0161to mo\u017eemo ozna\u010diti samo kao problem, radi se o velikoj dru\u0161tvenoj opasnosti!<\/p>\n<p>HeraZnanje<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Agresivno preuzimanje gospodarstva, znanosti i kulture od strane nadobudnih, na \u017ealost i samo priu\u010denih ljudi koji u zajednici kotiraju sve bolje vi\u0161e nije ne\u0161to \u0161to mo\u017eemo ozna\u010diti samo kao problem, radi se o velikoj dru\u0161tvenoj opasnosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":222925,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-222924","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222924","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=222924"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222924\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/222925"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=222924"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=222924"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=222924"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}