{"id":222855,"date":"2017-03-13T08:00:03","date_gmt":"2017-03-13T07:00:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=222855"},"modified":"2017-03-13T08:25:52","modified_gmt":"2017-03-13T07:25:52","slug":"istorijska-tragedija-ili-farsa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/03\/13\/istorijska-tragedija-ili-farsa\/","title":{"rendered":"Istorijska tragedija ili farsa"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Biljana Vankovska<\/strong><\/p>\n

\"Biljana<\/a><\/p>\n

Mnogi su u Makedoniji skloni da gledaju na SFRJ kao na lo\u0161u komunisti\u010dku pro\u0161lost, \u010dak i kao \u201etamnicu za makedonski narod\u201c (Albanci imaju svoju verziju). Za mla\u0111e, to je daleka pro\u0161lost koja nema nikakve veze sa njihovim \u017eivotima, ali je deo pri\u010da koje \u010duju od svojih roditelja. Danima ne mogu da se oslobodim asocijacija na poslednje dane pred krvavi raspad zemlje koja mi nekad bija\u0161e voljena otad\u017ebina (i pored toga \u0161to je bila nedemokratska, jednopartijska, sa mnogo grijehova i gre\u0161aka). No, moja sje\u0107anja i emocije su sasvim nebitni za ovaj trenutak; ono \u0161to mi se \u010dini va\u017eno, a \u0161to se prenebregava u svim analizama koje se bave redefinisanjem dru\u0161tvenog ugovora od 2001. godine izme\u0111u Makedonaca i Albanaca, ako ne i ranije, je sli\u010dnost u politi\u010dkom ure\u0111enju i razlozima za tragi\u010dan ishod. Naime, Jugoslavija je bila konsocijacija (federalnog tipa), i imala je ustavno sve elemente toga teorijskog modela: vladu uspostavljenu na \u0161irokoj koaliciji djelova\/republika, pravi\u010dnu zastupljenost naroda i narodnosti u saveznim organima i vojsci), pravo veta u saveznom parlamentu i teritorijalnu\/funkcionalnu i kulturnu autonomiju djelova\/republika. Ne samo da nije imala politi\u010dki pluralizam (postojao je jedan surogat nazvan pluralizam samoupravnih interesa), ali najva\u017enije od svega je da nije imala demos, nije imala gra\u0111ane, nije imala lijepak niti jugoslovenstvo. Vlast nije proizilazila od gra\u0111ana, nego od dva kolektiviteta: radni\u010dke klase i naroda i narodnosti. <\/p>\n

Da skratim pri\u010du na ono \u0161to je za nas relevantnije i pou\u010dnije (iako niko od istorije nije nau\u010dio ni\u0161ta), samo \u0107u da uradim kroki raspada SFRJ.<\/p>\n

Na po\u010detku je bila duboka ekonomska kriza, koja se zao\u0161travala sa zadu\u017eivanjima u inostranstvu i otvaranjem tr\u017ei\u0161ta, izlaganjem uticaju neoliberalizma, sa \u010dime jugoslovenska ekonomija ne samo da nije mogla da se nosi, nego je postala gubitnik. Neuspjeh vlasti da ispor\u010duje javna dobra otvorio je \u0161irom prostor za nacionalizam (koji se ve\u0107 uspostavio od Slovenije do Srbije i Kosova): krivi su susjedi! Pojavili su se zahtjevi za uvo\u0111enje svoga jezika u komandovanju u JNA, slu\u017eenje vojnog roka u svojim republikama, sve do nelegalnog uvoza oru\u017eja. Ustavna kriza i institucionalna paraliza bila je sapunska serija koju je te\u0161ko ukratko ispri\u010dati. Kako je rastao broj tuma\u010da ustava, toliko je opadalo po\u0161tovnje principa ustavnosti i zakonitosti. Ustavni sud SFRJ ba\u010den je na bunji\u0161te. Kao kula od karata su se raspadale institucije, \u010dak i one koje su predstavljale bedem jugoslovenstva; politi\u010dari su se gledali preko ni\u0161ana, a ustavne praznine bile su poziv za neustavno djelovanje. U javnom prostoru su otvarane stare pri\u010de, zahtijevana je revizija istorije, a nekrofili su brojali kosti odavno mrtvih ljudi da bi utvrdili ko je bio \u017ertva a ko genocidni narod. Nije manje va\u017eno i to \u0161to se Jugoslavija raspadala onda kada vi\u0161e nije bila potrebna u me\u0111unarodnom kontekstu i kada je postala polje u koje su slobodno mogli ulaziti tu\u0111i geopoliti\u010dki interesi i apetiti. <\/p>\n

Makedonski galimatijas neodoljivo podsje\u0107a na te godine. Makedonija prema Ustavu nije federacija, ali nije ni unitarna dr\u017eava ako se sudi prema fakti\u010dkim rje\u0161enjima i pravnim akrobacijama od 2001. godine do sada, do kojih je do\u0161lo putem \u201ekreativnih tuma\u010denjima\u201c Ohridskog sporazuma i ustava (uklju\u010duju\u0107i i \u0161iroku amnestiju za ratne zlo\u010dine). Unitarizam je bio za\u0161e\u0107ereno vo\u0107e koje je ponu\u0111eno Makedoncima 2001. godine da bi lak\u0161e progutali Ohridski sporazum i ustavne amandmane ( o kojima se nije ni raspravljalo u parlamentu, ni pregovaralo, ni dodavana ta\u010dka ili zarez \u2013 budu\u0107i je to bio uslov za mir, ina\u010de bi se desio rat). Makedonci su se uhvatili za unitarnost kao davljenik za slamku, a ne shvataju da je brod odavno potonuo i da ih slamka ne mo\u017ee vi\u0161e odr\u017eati. Jo\u0161 prije deset godina sam napisala da je Makedonija federacija, ali to nema ko da joj ka\u017ee. Originalni model podjele vlasti (power sharing), nametnut od me\u0111unarodnih dr\u017eavotvoraca (statebuilders), nije bio ni teoretski odr\u017eiv, niti prakti\u010dno primjenljiv \u2013 osim u obliku dvonacionalne dr\u017eave u kojoj segregacija i dalje cvjeta. Tokom 16 godina, dr\u017eava je postala pr\u0107ija dva plemena \u010diji vo\u0111e su se vje\u0161to dogovarali kada je bila rije\u010d o lukrativnim interesima i sticanja inostrane podr\u0161ke. No, nacionalizam nisu ispu\u0161tali iz ruku uvijek kada im je bio potreban da bi lak\u0161e dobili glasove na izborima. Sada smo i za strance samo geopoliti\u010dko pitanje, i disciplinuju nas rusofobijom dnevnoj osnovi.<\/p>\n

Lider opozicije Zaev je ovih dana iza\u0161ao sa nekakvim vladinim programom (bez dogovora o vladi ili koaliciji), \u0161to pokazuje da je to \u201cra\u010dun bez kr\u010dmara\u201c. Ovo mu je tre\u0107e istr\u010davanje od dana izbora 11. decembra: prvi put je slavio izbornu pobjedu jo\u0161 prije no \u0161to su bili prebrojani listi\u0107i, pa je ispalo da ipak nije pobjedio; drugi put se pohvalio na jednom skupu u Sarajevu da je budu\u0107i premijer Makedoniju \u2013 a onda nije dobio mandat za sastavljanje vlade od predsjednika Ivanova. Ovo obra\u0107anje je trebalo da predstavlja javno datu rije\u010d da ne prihvata Albansku platformu, da pru\u017ea ruku pomirenja kao \u201epremijer svih gra\u0111ana\u201c, da \u0107e biti odre\u0111enih ustupaka Albancima, ali ne takvih koje \u0107e ugroziti unitarnost, da \u0107e da te\u010de med i mlijeko (prosje\u010dna plata 500 eura!). No, kasno je to za \u010dovjeka koji je otvorio Pandorinu kutiju i nije znao da je zatvori \u2013 \u010dak je i nada pobjegla. Ukratko, nije donio smirivanje. <\/p>\n

Pola sata docnije, DUI je odbacila program, pozivaju\u0107i se na \u201esvoje ustavne eksperte\u201c koji tvrde da nije protivustavno ako vojska, policija, grani\u010dni prelazi i nov\u010danice imaju dvojezi\u010dne oznake. Gradona\u010dalnik skopske op\u0161tine \u010cair, Med\u017eiti je bio najjasniji: Albanci su drugi narod i tu nema popu\u0161tanja. Talat D\u017eaferi, biv\u0161i komandat U\u010cK i biv\u0161i ministar odbrane, je prethodnog dana u TV debati poru\u010dio: Nemojte me vrije\u0111ati da sam makedonski Albanac, ja sam Albanac iz Makedonije (ro\u0111en tu zbog istorijske nepravde u\u010dinjene 1912.). <\/p>\n

Politi\u010dka metereologija je najavila ki\u0161u. VMRO-DPMNE i DUI nijesu radili na tome dok su bili u koaliciji, jo\u0161 manje su SDSM i \u0160areni revolucionari uspjeli da ujedine ljude oko gra\u0111anskog koncepta (ako izuzmemo propagandisti\u010dko vezivanje dvije dr\u017eavne zastave, makedonsku i albansku). Sada se pregovara za slabu vladu (od jedva 60-tak poslanika) po velikoj cijeni i uz visok rizik. Mo\u017ee Zaev da pri\u010da koliko voli da je na ulicama zabludjeli i primitivni narod, ali i to je narod kome on \u017eeli da bude premijer. Frustracije se mogu potiskivati dugo, ali ne beskrajno. Makedonci su trpeljiv narod, \u010dak su ga neki progla\u0161avali i nedr\u017eavotvornim uo\u010di raspada SFRJ. Lideri su im pragmati\u010dni i lakomi na vlast. No, sve vi\u0161e ljudi govori: dosta je! I u konsocijaciji se pregovara i ne prihvata se svaka ucjena sa skrivenom namjerom (da od Albanaca zavisi opstanak Makedonije). Red je da i makedonske partije odigraju etni\u010dku utakmicu, ako ve\u0107 niko nije spreman za gra\u0111ansku: ne smiju (kao 2004.) da izgube slu\u017ebenim rezultatom 3:0 zato \u0161to nijesu istr\u010dali na teren, jer su ih pritisli ambasadori, a oni su bili \u017eeljni vlasti po svaku cijenu.<\/p>\n

U Makedoniji, na \u017ealost, nema \u201elijepka\u201c. Gra\u0111ani su protjerani iz Ustava 2001. godine, pa tako umjesto o demosu govorimo o \u2013 demosima (demoi). Ako ve\u0107 Albanci nijesu osudili platformu, najmanje 65% (pa i ostali 10% stanovni\u0161tva), ne\u0107e imati drugu alternativu osim da ka\u017eu \u201emi smo Makedonci\u201c ( u etni\u010dkom i nacionalnom smislu). Biv\u0161a poslanica Ermira Mehmeti i njena dru\u017eina se hvali\u0161u mati\u010dnom dr\u017eavom, Albanijom. Makedonci takvu nemaju i to je ono \u0161to ih pritiska uza zid, \u0161to je pozicija u kojoj imaju samo jednu alternativu. Ovo je bitka i za makedon\u0161tinu, rije\u010d koja je u Makedoniji tabu, neprihvatljiva zbog politi\u010dke korektnosti i straha od etikete nacionaliste, a koju tako pitomo izgovaraju na\u0161ijenci u susjedstvu kada se kao nepriznata manjina bore za elementarna manjinska prava u Gr\u010dkoj, Bugarskoj i Albaniji.<\/p>\n

vankovska.com<\/a>
\nPreveo PCNEN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Red je da i makedonske partije odigraju etni\u010dku utakmicu, ako ve\u0107 niko nije spreman za gra\u0111ansku: ne smiju (kao 2004.) da izgube slu\u017ebenim rezultatom 3:0 zato \u0161to nijesu istr\u010dali na teren, jer su ih pritisli ambasadori, a oni su bili \u017eeljni vlasti po svaku cijenu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":180260,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-222855","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222855","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=222855"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222855\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/180260"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=222855"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=222855"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=222855"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}