{"id":222817,"date":"2017-03-12T08:35:43","date_gmt":"2017-03-12T07:35:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=222817"},"modified":"2017-03-12T08:35:43","modified_gmt":"2017-03-12T07:35:43","slug":"na-cijoj-je-strani-bog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/03\/12\/na-cijoj-je-strani-bog\/","title":{"rendered":"Na \u010dijoj je strani Bog?"},"content":{"rendered":"

\"Jadranka<\/a>Autorka: Jadranka Brn\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n

Kada se ukrste svjetonazorska, politi\u010dka, vojna koplja, kr\u0161\u0107ani, koji vjeruju da se bore za pravednu i dobru stvar (bez obzira na sredstva), \u010desto jednako tako vjeruju da je Bog u toj borbi \u201dna njihovoj strani\u201c. Ta gdje bi drugdje bio ako je stvar pravedna, dobra i ispravna?!<\/p>\n

A onda, ne samo da vjeruju da je Bog \u201dna njihovoj strani\u201c, nego vjeruju i da se bore u Njegovo ime. No, povijest je svjedokinja \u0161to se doga\u0111a kada narodi, ili velike skupine ljudi, imaju li uz to i politi\u010dku mo\u0107, imaju Boga \u201dna svojoj strani\u201c\u2026<\/p>\n

Bog nema strana da bi mogao biti na jednoj ili drugoj strani. To je jasno, \u010ditamo li pomno biblijske tekstove, \u010dak i kada Hebreji slave pobjede nad drugim narodima u situacijama kada nemaju dostatna ljudska sredstva za takve pobjede pa ih pripisuju Bo\u017ejoj intervenciji sebi u korist. Uostalom, ne brine li jednako za Ji\u0161maela i Keturine sinove kao i za Ichaka, \u010dak i kad Hebreji to ne \u010dine?!<\/p>\n

Kada se u javnom \u017eivotu neke zemlje kr\u0161\u0107ani zala\u017eu za ono \u0161to zovu \u201dkr\u0161\u0107anskim vrijednostima\u201c, \u010desto se pozivaju na bo\u017eanski autoritet koji navodno legitimira njihovu borbu za te, \u201dvrijednosti\u201c, naj\u010de\u0161\u0107e moralnog reda, bez obzira na sredstva. A bo\u017eanski autoritet nalaze artikuliran u Svetom pismu.<\/p>\n

No, budu\u0107i da Sveto pismo tuma\u010de selektivno, izvan biblijskoga konteksta, te \u010desto, ako im to odgovara, razumiju doslovno ono \u0161to nije re\u010deno doslovno i obrnuto: preneseno ono \u0161to je re\u010deno doslovno.<\/p>\n

Dobar primjer za to je tra\u017eenje opravdanja za osudu osoba druk\u010dije seksualne orijentacije od heteroseksualne. Kr\u0161\u0107ani \u0107e posegnuti za bojovnom zastavom primjerice u Lev 18, 22 (\u201dNe lijegaj s mu\u0161karcem kako se lije\u017ee sa \u017eenom! To bi bila grozota\u201c), zanemaruju\u0107i \u010dinjenicu da je redak napisan u kontekstu govora o podru\u010dju koje pripada kultu.<\/p>\n

Ili, pak, kada je rije\u010di o masturbaciji, za ulomkom Post 38,1-11 u kojem se osu\u0111uje \u010dinjenica da je Onan prosipao svoje sjeme, zanemaruju\u0107i \u010dinjenicu da se ne osu\u0111uje sam \u010din prosipanja, nego prekid loze, genealo\u0161kog niza. Primjera koliko ho\u0107ete.<\/p>\n

S druge strane, zapovijed ljubavi prema svim bi\u0107ima mnogi kr\u0161\u0107ani nerado razumiju doslovno. Pa kadikad sebe izuzimaju od te zapovijedi kada je rije\u010di, primjerice, o ratnim sukobima.<\/p>\n

Ako je Bog stvorio \u010dovjeka, i ne samo \u010dovjeka nego cjelokupnu prirodu i sav kozmos, kao mjesto svojega samoo\u010ditovanja, jasno je da je ubojstvo, \u0161tovi\u0161e svako nasilje, negiranje toga o\u010ditovanja. U kona\u010dnici: ubojstvo samoga Boga.<\/p>\n

U tome su suglasne sve monoteisti\u010dke religije: judaizam, islam i kr\u0161\u0107anstvo. A ipak, svjedoci smo politizaciji religija kakva dopu\u0161ta relativizaciju zabrane ubojstva.<\/p>\n

U na\u0161e \u0107e vrijeme revni katolici u svom govoru protiv, primjerice, poba\u010daja, biti dosljedni logici ljubavi prema Bogu i njegovu samoo\u010ditovanju, ali u mnogim drugim slu\u010dajevima \u0107e ju napustiti. Katoli\u010dki moralisti \u0107e odobravati nano\u0161enje smrti, bez obzira na to kakva su sredstva uporabljena, ako je motiv dopu\u0161tena samoobrana, ovla\u0161teno smaknu\u0107e zlo\u010dinca, pa \u010dak i sudjelovanje u \u201dpravednom ratu\u201c. Dakle, u nekim je slu\u010dajevima ubojstvo dopu\u0161teno, \u010dak legitimno.<\/p>\n

Zapovijed ljubavi u temeljima je Deset Bo\u017ejih zapovijedi, ili bolje re\u010deno Deset besjeda budu\u0107i da zapovijedi nisu izre\u010dene u imperativu (primjerice: \u201dNe ubij\u201c!) nego u futuru (\u201dUbijati ne\u0107e\u0161\u201c), \u0161to ima znatne posljedice po teolo\u0161ku interpretaciju: naime, ne moramo po\u0161tivati zapovijedi da bismo \u201dzavrijedili\u201c Bo\u017eju ljubav, nego ukoliko \u017eivimo istinski povezani s Bogom, sa samima sobom i s bli\u017enjima, zapovijedi ni ne\u0107emo kr\u0161iti.<\/p>\n

I upravo je to razlog zbog kojega se Isus u evan\u0111eljima uop\u0107e ne bavi moralnim pitanjima. Ho\u0107ete li na\u0107i u njegovim rije\u010dima odre\u0111ivanje kakve moralne norme? Je li ikad govorio o tomu \u0161to je u podru\u010dju morala dopu\u0161teno a \u0161to zabranjeno? Je li ikad spomenuo moralne norme kada je rije\u010di o intimnom, seksualnom \u017eivotu ljudi?<\/p>\n

Ne, nije.<\/p>\n

Ne, dakako, zato jer moralne norme nemaju svoj raison d\u2019\u00eatre. No, njegovi su zahtjevi mnogo radikalniji nego \u0161to bi ijedna moralna norma mogla biti: ti\u010du se ljudskog srca i njegovih nakana.<\/p>\n

Nije li se u svojoj Besjedi na gori ra\u017eestio govore\u0107i o ljudskom razmi\u0161ljanju o moralnim normama (Mt 5, 20-48) te afirmirao da je jedina norma koju nam daje ta da budemo \u201dsavr\u0161eni kao \u0161to je na\u0161 Otac\u201c (Mt 5, 48) koji \u201ddaje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima te da ki\u0161a pada pravednicima i nepravednicima\u201c (Mt 5,45)?<\/p>\n

Isus izvr\u0107e logiku ljudske pravde. Ne daje op\u0107e pravilo, nego \u010detiri puta u nizu daje neobi\u010dne, paradoksalne naputke kakvi svaki put iznena\u0111uju, skandaliziraju: umjesto uzvra\u0107anje udarca, okretanje drugog obraza; umjesto parni\u010denja, davanje posljednje odje\u0107e; umjesto jednu, hodanje dvije milje; umjesto ustezanja, davanje onome tko zai\u0161te (usp. Mt 5,40-42).<\/p>\n

Promotrimo li izbliza Isusovu retoriku, primijetit \u0107emo da svoje primjere smje\u0161ta u ograni\u010dene, rijetke i nevjerojatne situacije, svaki puta rasvijetljene \u010dinom \u0161to bismo ga obi\u010dno nazvali pretjeranim: okretanje drugog obraza, dok na svijetu ima toliko obespravljenih skupina ljudi, \u010dini se pasivno\u0161\u0107u; dati posljednju odje\u0107u, zna\u010di sam ostati gol; ako hodati milju zna\u010di hodati pod te\u0161kim teretom i vjerojatno na zahtjev poslodavca koji ne pla\u0107a, \u0161to li tek zna\u010di hodati dvije milje; ako li onaj tko nema gotovo ni\u010deg pozajmljuje na svaki upit, ne\u0107e mu ni\u0161ta preostati i od \u010dega \u0107e \u017eivjeti.<\/p>\n

Koje su to onda nove mogu\u0107nosti i nova pravila kojima, posredstvom paradoksalna govora, Isus ho\u0107e probuditi na\u0161u eti\u010dku imaginaciju?<\/p>\n

\u010cini se da nam kroz niz predlo\u017eenih, otvorenih, ekstremnih odgovora u ekstremnim situacijama ne otkriva neko odre\u0111eno pravilo, nego ne\u0161to poput uzorka u suprotnosti s o\u010dekivanim. \u0160to treba dati: desni obraz? Ne, vi\u0161e od toga! Donju haljinu? Ne, vi\u0161e od toga! Milju hoda? Ne, vi\u0161e od toga! Onoliko koliko mogu dati? Ne, vi\u0161e od toga!<\/p>\n

Vi\u0161e od toga, dati vi\u0161e \u2013 to je poruka svih pojedina\u010dnih, ekstremnih situacija! Dati vi\u0161e poruka je i Isusovih parabola i izreka (zrno p\u0161enice daje stostruki rod, zrno goru\u0161i\u010din postaje stablom na kojem se gnijezde ptice itd.) kroz koje probija logika velikodu\u0161nosti.<\/p>\n

Svaki od ovih naputaka zahtijeva upravo suprotno od onog \u0161to nam nala\u017ee na\u0161a prirodna reakcija u odre\u0111enoj situaciji. Svrha gomilanja ekstremnih slu\u010dajeva i nemogu\u0107ih zahtjeva \u2013 kakvi namjerno uspostavljaju krajnji napet odnos s onim kako \u010dovjek obi\u010dno misli i \u017eivi \u2013 jest da izazovu na jednako ekstremni odaziv.<\/p>\n

Nije posrijedi poziv na doslovno opona\u0161anje danih primjera, nego upu\u0107ivanje na odre\u0111en uzorak pona\u0161anja u izravnom sukobu ne samo s pojedina\u010dnim situacijama, nego s cijelim sustavom ljudskog pona\u0161anja.<\/p>\n

Zahtjev kakav nije u skladu s logikom uobi\u010dajene etike stavlja u pitanju ovu logiku te nas sprje\u010dava da se pona\u0161amo po kauzalnom redu i da situacije kategoriziramo pravno, moralno, dru\u0161tveno ili politi\u010dki.<\/p>\n

Isus ne podu\u010dava posredstvom pravila, nego posredstvom iznimaka. On nas reorijentira dezorijentiraju\u0107i nas.<\/p>\n

No, kako nas to dezorijentira, \u0161to u nama dezorijentira i u kom smjeru? Dezorijentira nas svojim paradoksalnim, ekstremnim govorom, a \u201ddezorijentira u nama ne toliko na\u0161u volju (ona je na\u0161a sposobnost da bez oklijevanja slijedimo jednom odabrani put, da bivamo poslu\u0161ni poznatom zakonu) koliko imaginaciju, tj. na\u0161u sposobnost da budemo otvoreni novim mogu\u0107nostima, da otkrivamo druk\u010diji na\u010din vi\u0111enja stvari i, podu\u010deni iznimkama, prihva\u0107amo nova pravila.
\nIsus u evan\u0111eljima uop\u0107e ne bavi moralnim pitanjima. Ho\u0107ete li na\u0107i u njegovim rije\u010dima odre\u0111ivanje kakve moralne norme? Je li ikad govorio o tomu \u0161to je u podru\u010dju morala dopu\u0161teno a \u0161to zabranjeno? Je li ikad spomenuo moralne norme kada je rije\u010di o intimnom, seksualnom \u017eivotu ljudi?<\/p>\n

Dakako, pitat \u0107emo: kako nam je mogu\u0107e \u017eivjeti po ovoj logici? Gdje na\u0107i znakove ove \u201dnove ekonomije\u201c? Na osobnom planu, u podru\u010dju kaznenog zakona, u tr\u017ei\u0161noj ekonomiji, u me\u0111unarodnim odnosima \u2013 u svim ovim podru\u010djima, kada bismo prirodno posegli za logikom ekvivalencije, mogu\u0107e je pitati se: na \u010dijoj je strani Isus?<\/p>\n

Na strani osvete ili pra\u0161tanja? Na strani izvr\u0161enja pravde ili rehabilitacije okrivljenoga? Na strani tr\u017ei\u0161ne razmjene ili siroma\u0161nih? Na strani opravdanih te\u017enji za autonomijom ili na strani ljudske slobode od nasilja?<\/p>\n

Isus se, zapravo, ni ne dovodi u polo\u017eaj da bi se zauzimao i za jednu stranu, nego naprosto daje \u2013 vi\u0161e.<\/p>\n

Formula nije tek retori\u010dka figura, nego na\u010din da se naglasi intenzitet kakav zahtjev svetosti gura do zahtjeva ludosti.<\/p>\n

Bog \u0161iri ljudsko srce da ga sve vi\u0161e puni sobom. Na\u0161 \u017eivot je, zapravo, poro\u0111ajna muka kojom se ra\u0111amo kao \u201dnova stvorenja\u201c do \u201dpunine rasta Kristova\u201c.<\/p>\n

Autograf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako je Bog stvorio \u010dovjeka, i ne samo \u010dovjeka nego cjelokupnu prirodu i sav kozmos, kao mjesto svojega samoo\u010ditovanja, jasno je da je ubojstvo, \u0161tovi\u0161e svako nasilje, negiranje toga o\u010ditovanja. U kona\u010dnici: ubojstvo samoga Boga<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-222817","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222817","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=222817"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222817\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=222817"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=222817"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=222817"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}