{"id":222763,"date":"2017-03-11T08:00:55","date_gmt":"2017-03-11T07:00:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=222763"},"modified":"2017-03-10T23:10:58","modified_gmt":"2017-03-10T22:10:58","slug":"bez-mira-ne-mozemo-imati-zenska-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/03\/11\/bez-mira-ne-mozemo-imati-zenska-prava\/","title":{"rendered":"Bez mira ne mo\u017eemo imati \u017eenska prava"},"content":{"rendered":"

Autorke: Ivana Peri\u0107\/Ana Kuzmani\u0107<\/strong><\/p>\n

\"zenska<\/a>Vi\u0161e od stolje\u0107a pro\u0161lo je od poznatih \u0161trajkova radnica u ameri\u010dkoj tekstilnoj industriji. Vi\u0161e od stolje\u0107a diljem svijeta se obilje\u017eava Me\u0111unarodni dan \u017eena, 8. mart. Stolje\u0107e kasnije, nejednakost nije nestala. O pitanjima nejednakosti, ali i prikaza \u017eena i \u017eenske borbe na Bliskom istoku, regiji koja je \u010desto u fokusu zbog kr\u0161enja \u017eenskih prava, pri\u010damo s odvjetnicama, pjesnikinjama, redateljicama, radnicama i aktivistkinjama iz Jordana, Libanona, Egipta, Palestine i Sirije – Jehan Bseiso, Hind Shoufani, Roulom Baghdadi, Fatimom Idriss i Nagwan El Ashwal.<\/p>\n

U \u010dast Me\u0111unarodnog dana \u017eena, u ime nastavka borbe, razgovarale smo sa \u017eenama iz regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Dotaknule smo se problema s kojima se \u017eene susre\u0107u op\u0107enito, ali i specifi\u010dnosti polo\u017eaja \u017eena u pojedinim zemljama Bliskog istoka. Ne pri\u010damo ovdje o \u010desto pro\u017evakanom i povr\u0161nom “obja\u0161njenju” o “nazadnosti” koji nam serviraju zapadnja\u010dki mediji, ve\u0107 o kompleksnosti raznih problema koji gu\u0161e regiju ve\u0107 desetlje\u0107ima. Izme\u0111u ostalog i – ratu. Zapadnja\u010dki mediji ovim temama \u010desto pristupaju jednostrano i povr\u0161no. Uobi\u010dajen prikaz “bliskoisto\u010dne” \u017eene i pitanja \u017eenskih prava veoma je problemati\u010dan. Ne radi se samo o napisanome, ve\u0107 i o slikama koje prate tekstove \u2013 vrlo \u010desto repetitivnom i jednoli\u010dnom kalupu, koji ponekad uop\u0107e nije reprezentativan za pri\u010du uz koju stoji. Nadamo se da malim koracima mo\u017eemo promijeniti takve medijske narative. Borba se nastavlja, ali se nastavlja i solidarnost!<\/p>\n

Jehan Bseiso: Izme\u0111u \u017ertava i superjunakinja \u2013 prevelik teret<\/strong><\/p>\n

Bseiso je palestinska pjesnikinja, humanitarna radnica i aktivistkinja. Poezija joj je objavljivana u Warscapesu, Funambulistu, Electronic Intifadi, i Mada Masru. Njena knjiga Sje\u0107am se svog imena (2016) pobjednica je u kretivnoj kategoriji nagrade Palestine Books. Bseiso je i jedna od urednica knjige Making Mirrors, nove antologije za, o i od izbjeglica. Trenutno radi i na vlastitoj zbirci pjesama pod nazivom Conversations Continued, kompilaciji stvarnih, krivo zapam\u0107enih i zaboravljenih razgovora. Od 2008. godine radi za M\u00e9decins sans Fronti\u00e8res (Doktore bez granica).<\/p>\n

U Jordanu i Libanonu, \u017eene i dalje uspijevaju izboriti nove prostore za sebe, i doma i na poslu. Zbilja postoji mnogo nevjerojatnog progresa, ali i posla koji nas jo\u0161 \u010deka \u2013 pogotovo u suprotstavljanju nepravednim zakonima, poput zakona koji dopu\u0161ta silovatelju da o\u017eeni svoju \u017ertvu, ili zakona koji dozvoljava bratu da puca u sestru u ime “\u010dasti” i tjera \u017eene da “obznane trudno\u0107u” kada se prijavljuju za posao.<\/p>\n

\u017dene iz regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike \u010desto su u medijima prikazane ili kao \u017ertve ili kao superjunakinje. To je preveliki teret i mora prestati. Ono obi\u010dno, svakodnevno, je uistinu izuzetno, a mi na to zaboravljamo. Zapadni mediji su posebno opsjednuti narativom “potla\u010dene Arapkinje muslimanke” do mjere u kojoj ta pri\u010da biva krivo predstavljena, te zasjeni sve druge narative.<\/p>\n

Kada pri\u010damo o promjenama \u2013 svaki korak, koliko god malen on bio, ako je u pravom smjeru \u2013 jako je bitan. Borba za promjene i bolji polo\u017eaj \u017eena u regiji je povijesna i nastavlja se kroz desetlje\u0107a. Mnogo je starija od “Arapskog prolje\u0107a” i mora se nastaviti i dalje, zajedno sa svim drugim pozivima za sistemske promjene.<\/p>\n

Hind Shoufani: Zakonodavstvo protiv \u017eena<\/strong><\/p>\n

Hind Shoufani je redateljica i spisateljica koja radi i \u017eivi u brojnim gradovima diljem Bliskog istoka. Roditelji su joj Palestinci, ro\u0111ena je u Libanonu i u srcu je djevojka iz Bjeruta. Odrasla je u Damasku, ali je \u017eivjela i u Jordanu i ima jordansko dr\u017eavljanstvo. Tretnutno \u017eivi u Dubaiju, i sva ova mjesta smatra svojima. Shoufani je osnova\u010dica kolektiva Poeticians, koji okuplja pjesnike iz raznih zemalja, koji nastupaju na vi\u0161ejezi\u010dnim ve\u010derima poezije u Bejrutu i Dubaiju. Svoju je poeziju izvodila diljem Europe, SAD-a i arapskog svijeta. Trenutno radi kao slobodna redateljica, producentica i spisateljica diljem regije.<\/p>\n

Osim nasilja nad \u017eenama, problema poput ubojstava iz \u010dasti, silovanja i napada koji prolaze neprijavljeni i neka\u017eenjeni, \u017eene u arapskom svijetu najvi\u0161e pate zbog zakonodavstva koje nije na njihovoj strani. Zakoni su napisani protiv \u017eena, bilo da se radi o onima baziranom na \u0161ariji, ili o gra\u0111anskim zakonima \u2013 \u017eene nikada nisu tretirane jednako kao mu\u0161karci. Ne mo\u017eemo naslje\u0111ivati imovinu, zemlju i novac jednako kao mu\u0161akrci, ne mo\u017eemo prenositi svoje dr\u017eavljanstvo djeci ako je otac druge nacionalnosti, kr\u0161\u0107ankama se mogu oduzeti imovina, novac i djeca, ako se udaju za muslimana i kasnije razvedu, ili on umre. Libanon je upravo ukinuo zakon koji ka\u017ee da ako silovatelj o\u017eeni \u017eenu koju je napao \u2013 ne\u0107e biti progonjen.<\/p>\n

Postoje nastojanja u razli\u010ditim zemljama – za pobolj\u0161anje polo\u017eaja \u017eena u dru\u0161tvu, kao punopravnih gra\u0111anki, ali to jo\u0161 uvijek nije ni pribli\u017eno ravnopravnosti s mu\u0161karcima. Razlog je uglavnom religija, koja je klju\u010dna referenca za ve\u0107inu arbitra\u017ee na sudu, bilo da se radi o pitanjima poroda, razvoda, naslje\u0111ivanja ili braka op\u0107enito. Ti zakoni u arapskom svijetu trebaju kompletan remont. Pitanja kao \u0161to su nasilje nad \u017eenama su me\u0111unarodni problemi i nisu specifi\u010dni za arapski svijet, ali na\u0161 pravni sustav doista treba potpuno izmijeniti. Treba nam razdvajanje “crkve” i dr\u017eave. Na\u017ealost, postoje vrlo jake snage u regiji kojie nas \u017eele vratiti tisu\u0107u godina unatrag, a masivni sukob ideologija kojem trenutno svjedo\u010dimo u regiji vodi vrlo krvavom i tu\u017enom rezultatu.<\/p>\n

Uz sve to, mainstream diskurs je jako uvredljiv za arapske \u017eene. Nitko izvan regije ne razumije koliko su nevjerojatno jake arapske \u017eene. Mi prkosimo nejednakosti i ustrajemo svaki dan, ustajemo iz mo\u010dvare mr\u017enje, predrasuda, uskogrudnih uvjerenja, nasilja, pravnog sustava koji nas tretira kao inferiorne, unato\u010d svemu tome \u017eivimo i tvorimo \u017eivot. Mi smo lije\u010dnice i pjesnikinje i majke i \u010dista\u010dice i plesa\u010dice i u\u010diteljice i ratnice. To osobito vrijedi za palestinske \u017eene koje se okrutnoj okupaciji odupiru vi\u0161e od sedamdeset godina, a od nedavno i sirijske \u017eene – koje rade najbolje \u0161to mogu, dr\u017ee nebesa zajedno za sebe i svoje obitelji raspr\u0161ene u logorima, zatvorima, izbjegli\u010dkim kampovima, za sve besku\u0107ne, izbjegle, promrzle, opkoljene i gladne.<\/p>\n

Mainstream medijima tako\u0111er promi\u010de jedna va\u017ena stvar. Iako postoje stotine tisu\u0107a \u017eena koje se bore za bolji \u017eivot u regiji, postoji i vrlo veliki broj \u017eena koje su ro\u0111ene slobodne, u obrazovanim, progresivnim i otvorenim obiteljima, koje vode hrabre i uzbudljive \u017eivote. Ne borimo se sve protiv ugnjetavanja, nismo sve u kampovima, ne bje\u017eimo sve od ISIS-a. Nemamo sve brata ili oca koji nas tu\u010de. Ja osobno znam stotine \u017eena koje imaju visoku stru\u010dnu spremu, \u017eive same, zara\u0111uju vlastiti novac i ekonomski su neovisna o roditeljima, biraju svoje ljubavnike, lezbijke su, umjetnice, odvjetnice, medicinske sestre, u\u010diteljice i pjesnikinje. Mnoge su ateistkinje, neke su duhovne, neke muslimanke ili kr\u0161\u0107anke. Slobodne. Uop\u0107eni narativi o arapskim \u017eenama rijetko uklju\u010duju te pri\u010de jer nisu dovoljno seksi.<\/p>\n

Roula Baghdadi: Bez mira ne mo\u017eemo imati ni ljudska ni \u017eenska prava<\/strong><\/p>\n

Roula Baghdadi je sirijska odvjetnica. Dio je pravnog tima u Centru za gra\u0111anska prava u Siriji, a primarni fokus joj je rad s pravnim timom koji brani zlostavljane \u017eene. Baghdadi trenutno radi i na magisteriju iz javnog prava.<\/p>\n

Na Me\u0111unarodni dan \u017eena se nadam miru, u \u010ditavom svijetu, za sve ljude. Bez mira ne mo\u017eemo imati po\u0161tivanje ljudskih prava op\u0107enito, pa tako ni \u017eenskih.<\/p>\n

\u017dene u regiji su zbilja u najgorem polo\u017eaju, zbog u\u010dinaka religije i islamskog ekstremizma, ali i totalitarnih re\u017eima. Na\u0161e \u017eene se danas moraju boriti s dugom i sna\u017enom povije\u0161\u0107u odre\u0111enih misli, ratova, siroma\u0161tva. Moraju se boriti sa svim tim problemima da bi ostvarile svoja prava. Vjerujem da \u017eenska prava ne mogu biti ispunjena bez demokracije, dru\u0161tvene pravde i po\u0161tovanja ljudskih prava op\u0107enito \u2013 u ustavu i zakonima na\u0161ih zemalja. Kao odvjetnica, vjerujem da zakoni poma\u017eu evoluciji dru\u0161tva, i u tom nas smislu u regiji jo\u0161 \u010deka duga\u010dak put ka napretku.<\/p>\n

Na Bliskom istoku, \u017eene rade najbolje \u0161to mogu. Za rje\u0161avanje ovih problema trebat \u0107e nam jo\u0161 desetlje\u0107a, ali smo na putu prema tome. Odbijamo stare sisteme, diljem svijeta \u2013 one u kojima postoji diskriminacija izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene, bijelaca i crnaca, bogatih i siroma\u0161nih. Odbijamo re\u017eime profiliranja, odbijamo tiraniju. To nije lak zadatak.<\/p>\n

Sirijske \u017eene se jo\u0161 uvijek prodaje na tr\u017enicama, bi\u010duje ih se, uhi\u0107uje i otima. Targetirane su i kori\u0161tene kao oru\u017eje u ratu, silovane i prodavane, tjerane na brak \u2013 osobito maloljetnice. Sve strane u sirijskom ratu sla\u017eu se oko jedne stvari \u2013 mete su im \u017eene. Zato jo\u0161 jednom, dok obilje\u017eavamo Me\u0111unarodni dan \u017eena, ponavljam \u2013 radimo na miru, miru, miru. Za \u010ditavo \u010dovje\u010danstvo.<\/p>\n

Fatima Idriss: Promjene po\u010dinju s malim pobunama u svakodnevnom \u017eivotu<\/strong><\/p>\n

Fatima Idriss osniva\u010dica je i direktorica Vije\u0107a Tadamon (Egipatskog multikulturanog vije\u0107a za izbjeglice) te je urednica istra\u017eiva\u010dke publikacije o obrazovanju za izbjeglice, \u010diji su autori djeca i mladi. Sudjelovala je u brojnim me\u0111unarodnim konferencijama diljem Europe i Bliskog istoka. Idris radi na podru\u010dju ljudskih prava od 2001. godine i to s razli\u010ditim me\u0111unarodnim organizacijama u Egiptu.<\/p>\n

\u010cinjenica je da se \u017eene diljem svijeta jo\u0161 uvijek bore za ravnopravnost i gra\u0111anska prava te da ta borba jo\u0161 uvijek nije gotova zbog multidimenzionalnih faktora koji sprje\u010davaju \u017eene da ostvare osnovna prava.<\/p>\n

Na Bliskom istoku, posebice u Egiptu, biti \u017eena je svakodnevni problem. \u017dene na Bliskom istoku su te\u0161ko pod\u010dinjene od strane “branitelja \u017eenskih prava” koji su zapravo puni neprijateljstva i mr\u017enje prema \u017eenama. Ti isti “branitelji \u017eenskih prava” nisu zadovoljni dok \u017eena ne zauzme ulogu u dru\u0161tvu koju oni \u017eele, jer ne mare za ono \u0161to \u017eene zapravo \u017eele. Za svako zlostavljanje i nasilje prema \u017eenama i dalje je \u017eena odgovorna, i one su te koje \u010ditavo dru\u0161tvo krivi.<\/p>\n

Sloboda nije uvijek pitanje velikih politi\u010dkih debata, ona \u010desto po\u010dinje s ljudima koji isti\u010du probleme svakodnevice, s malim pobunama. Kada je u pitanju pravo \u017eene da slobodno odlu\u010duje o svom \u017eivotu, dominantni diskurs je razli\u010dit u zemljama na Bliskom istoku. Primjerice onaj u Tunisu je u potpunoj suprotnosti s onim u Egiptu, dok je podru\u010dje Zaljevskih zemalja sasvim druga\u010dije od ostalih. Kada se propituje dominantni medijski diskurs o \u017eenama kao \u010din pravednosti naspram realnosti, odgovor je uvijek NE. <\/p>\n

Trenutno svjedo\u010dimo masovnom pogor\u0161anju \u017eenskih prava u regiji. Od preuzimanja aktivnih uloga kao gra\u0111anke tijekom Arapskog prolje\u0107a vratile smo se opet na pasivnost – zbog ograni\u010denja koja su nam nametnuta kroz promjene u socijalnom, gospodarskom i politi\u010dkom ozra\u010dju. \u010citavo dru\u0161tvo je trenuno pod teretom ekonomske situacije (u Egiptu), to ih dr\u017ei zauzetima svakodnevnim problemima, pukim pre\u017eivljavanjem. Dakle, ekonomska situacije je prioritet i to je orgrani\u010dilo prostor pobune za gra\u0111ane i gra\u0111anke – stoga su i \u017eene sada puno manje uklju\u010dene u javni \u017eivot i imaju manje mogu\u0107nosti da budu aktivne.<\/p>\n

Nagwan El-Ashwal: Pitanje demokracije<\/strong><\/p>\n

Nawan El-Ashwal je iz Egipta. Doktorandica je Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci te se bavi istra\u017eivanjem d\u017eihadisti\u010dkih pokreta arapske regije. Tako\u0111er, u sklopu doktorskog studija bila je gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Institutu za me\u0111unarodne studije Berkelyu u Kaliforniji te je predsjednica Regionalnog centra za medijaciju i dijalog. El-Ashwal je sudjelovala u radu brojnih organizacija koje se bave pravosu\u0111em, jednakosti i demokracijom u Europi i na Bliskom istoku.<\/p>\n

Mislim da je glavni problem za \u017eene na Bliskom istoku danas pitanje demokracije i slobode od represivnih re\u017eima. Ti re\u017eimi su spremni u potpunosti zatvoriti javni prostor kad god su suo\u010deni s bilo kakvom vrstom aktivizma.<\/p>\n

Aktivistkinje su u prvim godinama Arapskog prolje\u0107a u\u017eivale veliku slobodu u javnom prostoru, sudjelovale su u svim politi\u010dkim aktivnostima i gurale dru\u0161tvo naprijed kako bi ostvarile svoja prava \u2013 u smislu politi\u010dke i ekonomske borbe. Me\u0111utim, nakon svega \u0161to se dogodilo \u2013 bilo u Tunisu, Egiptu, Jemenu ili Libiji, \u017eene uklju\u010dene u aktivizam se vra\u0107aju natrag, na prvi korak. Situacija je mo\u017eda malo bolja u Tunisu, ali je i dalje dramati\u010dno lo\u0161a svugdje drugdje.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017dene iz regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike \u010desto su u medijima prikazane ili kao \u017ertve ili kao superjunakinje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":222764,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-222763","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222763","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=222763"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222763\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/222764"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=222763"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=222763"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=222763"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}