{"id":222554,"date":"2017-03-07T16:54:11","date_gmt":"2017-03-07T15:54:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=222554"},"modified":"2017-03-07T16:54:11","modified_gmt":"2017-03-07T15:54:11","slug":"vikiliks-objavio-najvece-otkrice-ikada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/03\/07\/vikiliks-objavio-najvece-otkrice-ikada\/","title":{"rendered":"Vikiliks objavio \u2018najve\u0107e otkri\u0107e ikada\u2019"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/WikiLeaks.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/WikiLeaks.jpg\" alt=\"WikiLeaks\" width=\"290\" height=\"174\" class=\"alignleft size-full wp-image-64543\" \/><\/a>Vikiliks je saop\u0161tio da je objavio \u201cnajve\u0107e otkri\u0107e ikada\u201c koje je CIA ozna\u010dila kao strogo povjerljiva.<\/p>\n<p>U <a href=\"https:\/\/wikileaks.org\/ciav7p1\/\" target=\"_blank\">saop\u0161tenju<\/a> se navodi da se otkrivaju detalji o tome kako je CIA stvorila i sprovodila globalni hakerski program.<\/p>\n<p>Vikiliks navodi da je centralna obavje\u0161tajna agencija SAD zloupotrebljavala brojne popularne proizvode najve\u0107ih kompanija kao \u0161to su Epl (ajfon), Gugl (android telefoni), Majkrosoft (operativni sistem Vindouz) i Samsung (TV ure\u0111aji) i pretvarala ih u \u201csvoje oru\u0111e\u201c i \u201cprikrivene prislu\u0161ne ure\u0111aje\u201c.<\/p>\n<p>Vikiliks tvrdi da je do tih informacija do\u0161ao iz mre\u017ee koju koristi Centar za sajber obavje\u0161tajnu slu\u017ebu CIA u Vird\u017einiji.<\/p>\n<p>Izvor je, kako se navodi u saop\u0161tenju Vikiliksa, naveo da je svrha otkrivanja ovakvih podataka iniciranje javne debate o bezbjednosti, kreiranju, upotrebi i demokratskoj kontroli sajberoru\u017eja.<\/p>\n<p>Dokumenti koji su objavljeni nastali su od 2013. do 2016. godine.<\/p>\n<p>Oni su naslovljeni \u0161ifrom &#8220;Vault 7&#8221;, a prvi dio dokumentacije koja je objavljena je &#8220;Year Zero&#8221; i ona sama sadr\u017ei vi\u0161e od 8.000 dokumenata.<\/p>\n<p>Potvr\u0111eno je i da je CIA na\u0161la na\u010din da zaobi\u0111e enkripcijske kodove na aplikacijama kao \u0161to su &#8220;WatsApp&#8221; i &#8220;Telegram&#8221;.<\/p>\n<p>U jednom od objavljenih dokumenata je navedeno i da je ameri\u010dki konzulat u Frankfurtu skrivena hakerska baza koju koristi CIA.<\/p>\n<p>Kako je saop\u0161teno iz Vikiliksa, broj dokumenata znatno prema\u0161uje onaj koji je o Nacionalnoj slu\u017ebi bezbjednosti (NSA) objavio njen biv\u0161i radnik Edvard Snouden, koji se sada nalazi u Rusiji, gdje je dobio politi\u010dki azil.<\/p>\n<p>Vikiliks navodi da je od 2001. godine CIA &#8220;dobila politi\u010dku i bud\u017eetnu nadmo\u0107&#8221; u odnosu na NSA. Uzbunjiva\u010di iz organizacije ka\u017eu da CIA ima svoju flotu hakera i da je na neki na\u010din stvorila sopstvenu NSA.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U saop\u0161tenju se navodi da se otkrivaju detalji o tome kako je CIA stvorila i sprovodila globalni hakerski program.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-222554","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222554","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=222554"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/222554\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=222554"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=222554"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=222554"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}