{"id":221995,"date":"2017-02-26T07:33:36","date_gmt":"2017-02-26T06:33:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=221995"},"modified":"2017-02-26T07:33:36","modified_gmt":"2017-02-26T06:33:36","slug":"dobro-i-zlo-koje-je-glasnije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/02\/26\/dobro-i-zlo-koje-je-glasnije\/","title":{"rendered":"Dobro i zlo \u2013 koje je glasnije?"},"content":{"rendered":"

Autorka: Lejla Reko<\/strong><\/p>\n

\"pomirenje\"<\/a>Pari\u0161ka nevladina organizacija Reporteri bez granica svake godine na Svjetski dan slobode medija objavljuje izvje\u0161taj Indeks slobode medija. Od 2002. kada je prvi put objavljen ovaj izvje\u0161taj, ova organizacija prati koliko je nasilnih napada, ubistava, hap\u0161enja i direktnog ili indirektnog pritiska na slobodu medija prisutno u 167 zemalja koje obuhvata njeno istra\u017eivanje. Rezultati za svaku zemlju se dobivaju na osnovu upitnika kojeg popunjavaju partnerske organizacije zemalja koje u\u010destvuju u istra\u017eivanju. Na stranici Reportera bez granica nalaze se rezultati iz 2016. po kojima je Bosna i Hercegovina na nezavidnom 68. mjestu i opis da su mediji u BiH, unato\u010d dobrim zakonskim regulativama, pod \u010destim pritiskom prijetnji i politi\u010dkog pritiska. Ako kliknete rangiranje od 2002., vidjet \u0107ete da je ovo najlo\u0161iji rezultat do sada; najbolji je bio 2006. kada je BiH zauzimala 19. poziciju.<\/p>\n

Sve ovo d\u00e2 se povezati sa ekonomskom slikom dru\u0161tva u kome mediji uglavnom \u017eive od reklama a cijena reklama ovisi o posje\u0107enosti i lajkovima. To rezultira senzacionalizmom medijskog sadr\u017eaja, a senzacionalizam u na\u0161em dru\u0161tvu su tekstovi sa estrade, iz crne hronike, propagandni tekstovi o tre\u0107em entitetu, referendumu, reviziji presude… Nagrade i priznanja za novinare uglavnom ne idu u ruke novinarima najtira\u017enijih \u0161tampanih i naj\u010ditanijih online medija u dr\u017eavi. Ovakve medije ne odlikuje istra\u017eiva\u010dko novinarstvo, a centralni dio gra\u0111e i jednog i drugog predstavljaju politi\u010dke teme.<\/p>\n

Mediji bi trebali biti i glas naroda, a moglo bi se re\u0107i da neko ko \u010dita bosanskohercegova\u010dke medije i gleda njene tv-kanale ne bi imao pojma o \u017eivotu u BiH ili bi zaklju\u010dio da se u ovoj dr\u017eavi \u017eivot protra\u0107i razbijaju\u0107i glavu o tome \u0161ta je koji politi\u010dar rekao i ko \u0107e kome kako uzvratiti, a sve to u konstantnom strahu da devedesete jesu pro\u0161le ali ne zna\u010di da se ne mogu ponoviti. Kao da ovdje \u017eivi neka \u010dudna vrsta ljudi koja ne sklapa prijateljstva, nema u sebi imperativ napretka, ne obrazuje se i ne gaji konstantnu nadu u \u017eivot.<\/p>\n

Premalo pozitivnih pri\u010da?<\/strong><\/p>\n

\u017dele\u0107i prona\u0107i odgovor koliko se u medijima zaista oslikava situacija u dru\u0161tvu, napravili smo kratku anketu u kojoj su u\u010destovale osobe razli\u010ditih profila (studenti\/ice, arhitekti, web dizajneri, umjetnici, pravnik, fiziotarapeut, saobra\u0107ajni tehni\u010dar, novinari, sve\u0107enik), razli\u010ditih starosnih dobi (19 – 45) i razli\u010ditih nacionalnih i religijskih pripadnosti. Mediji koje prate da bi se informisali o doga\u0111anjima su dr\u017eavni televizijski emiteri iz BiH i regiona, a najve\u0107i broj odgovora bio je da prate online medije i medije koji se ogla\u0161avaju preko dru\u0161tvenih mre\u017ea. 18 od 21 ispitanika odgovorilo je da provjerava informacije koje pro\u010ditaju ili \u010duju u medijima. Neki od razloga za provjeravanje informacija koje su naveli su: zato \u0161to znam da mediji plasiraju ve\u0107inom informacije iza kojih nastoje sakriti zaista bitne informacije, zbog toga \u0161to je ve\u0107ina medija u funkciji \u0161irenja propagande politi\u010dkih stranaka, provjeravam neku vijest koja me iz nekog razloga vi\u0161e zanima, jer nemam a priori povjerenje u medije koje pratim; \u010desto naslov i sadr\u017eaj vijesti nisu kompatibilni; jer su u ve\u0107ini slu\u010dajeva informacije preuveli\u010dane i neta\u010dne; zato \u0161to mediji la\u017eu i iskre\u0107u istinu jer su povr\u0161ni ili potkupljeni; ako ne bih provjeravao informacije koje vidim u medijima i sam bih mogao \u0161iriti neistinitosti i naga\u0111anja; jer mediji sva\u0161ta pi\u0161u i izmi\u0161ljaju, doslovno.<\/p>\n

Pitali smo ih i o dojmu koji se sti\u010de na osnovu izvje\u0161\u0107a medija a ti\u010de se su\u017eivota razli\u010ditih grupa u BiH, odnosno da li je vi\u0161e pozitivnih ili negativnih vijesti i pri\u010da. Ispitanici i ispitanice su rekli da dnevnik na TV-u i dnevne novine nude vrlo malo pozitivnih dru\u0161tvenih pri\u010da i da bi im naziv mogao biti Crna hronika, zatim da je \u0161irenje mr\u017enje putem medija vrlo zanimljiv mehanizam tako da automatski serviranje informacija po etni\u010dkoj\/vjerskoj podjeli sa naslovima kao \u0161to su srpski\/\u010detni\u010dki\/pravoslavni\/hrvatski\/usta\u0161ki\/katoli\u010dki\/bo\u0161nja\u010dki\/muslimanski\/vehabijski\/itd. privla\u010de pa\u017enju i osiguravaju \u010ditanost. Isto tako mediji znaju iz istih razloga malo popraviti svoj imid\u017e sa informacijama koje govore o romskoj\/jevrejskoj ili nekoj drugoj manjinskoj populaciji i ugro\u017eenim kategorijama, no \u010ditanost tih informacija nije ni blizu ovim prvim i slu\u017ee \u010disto kao popunjavanje praznog prostora i popravljanja imid\u017ea. Tako naprimjer, stanovnicima BiH ameri\u010dki fudbal sigurno nije zanimljiv i vjerovatno ne znaju igra\u010de iz tih klubova. Zna to i sarajevski portal pa u svojoj rubrici za sport ne izvje\u0161tava de\u0161avanja iz tog svijeta, ali im je zato iz nekog razloga bitno da obavijeste kako jedan igra\u010d ameri\u010dkog fudbala bojkotuje odlazak u Izrael. Tako, bh. \u010ditaocu, klju\u010dna rije\u010d ovdje postaje Izrael i ideja bojkotovanja pa se svi komentari ispod teksta odnose na vrije\u0111anje Izraela i pohvalu poteza fudbalera. Eto, ako bi ameri\u010dki fudbal kad po\u017eelio publiku na na\u0161im prostorima, ovo je izgleda najbolja ulaznica.<\/p>\n

Dakle, na pitanje o pri\u010dama koje mediji plasiraju u javnost svi ispitanici odgovorili su da u njima prevladavaju negativne pri\u010de. Jedan odgovor glasio je: Mislim da mediji vi\u0161e uti\u010du na stvaranje mr\u017enje plasiraju\u0107i uvijek iste ratne pri\u010de, ideju da se ne zaboravi pro\u0161lost, zatim stalni prenos izreka Federacija versa RS, pa onda oni funkcioni\u0161u kao binarne opozicije koje u ljudima bude nemir, ljutnju, mr\u017enju i na kraju sve vodi staroj podjeli ‘mi’ i ‘oni’. Jedino \u0161to mislim da ne potpiruje mr\u017enju ve\u0107 govori o su\u017eivotu su reporta\u017ee o svakodnevnim \u017eivotima ljudi koji se bore za egzistenciju ili pak neke reporta\u017ee o humanitarnim prilozim i reporta\u017ee o kulturi i projektima.<\/p>\n

Ispitanici\/e su u odgovorima kritikovali i politiku medija, posebno onih koji se ogla\u0161avaju i preko dru\u0161tvenih mre\u017ea, a kojom se dopu\u0161taju komentari puni mr\u017enje i prezira prema bilo kakvoj drugosti, kakvi se mogu pro\u010ditati na pomenutom tekstu od 12.2. Problematizovali su i emisije ratne tematike koje se prikazuju u udarnim ve\u010dernjim terminima. Tako naprimjer, sve politi\u010dke emisije na dr\u017eavnim emiterima prikazuju se u ve\u010dernjem terminu od 20 sati, a emisije koje govore o poljoprivredi, razli\u010ditim projektima, reporta\u017ee sa terena i sl. bivaju emitovane u dnevnim terminima kada je mala gledanost.<\/p>\n

Ispitanici i ispitanice smatraju da na medije svakako otpada dio odgovornosti zbog trenutnog stanja u dru\u0161tvu. Rekli su da se njihova uloga najvi\u0161e pokazuje u toku predizborne kampanje kada oni svojim sadr\u017eajima uveliko uti\u010du na odluke gra\u0111ana o tome za koga \u0107e glasati, da bi mediji trebali biti vi\u0161e kriti\u010dki a njihova uloga u dru\u0161tvu odre\u0111eni korektiv te da se mediji iz BiH naj\u010de\u0161\u0107e ostvaruju kao propagandne ma\u0161ine, ne kao informativni servisi ili mjesta konstruktivne kritike postoje\u0107eg dru\u0161tvenog stanja. Jedan ispitanik rekao je da ono o \u010demu mediji pi\u0161u ili govore, na to je fokusiran i interes javnosti. To su \u010desto stvari koje nemaju veze sa stvarnim, \u017eivotnim interesom javnosti. Da su generalno mediji vi\u0161e profesionalni i istra\u017eiva\u010dki, govorilo bi se o kriminalu nositelja politi\u010dkog \u017eivota i stvarala bi se klima za promjene. Zamjerka koja je najvi\u0161e isticana na medije u BiH je njihova pristrasnost, odnosno neobjektivnost izno\u0161enja sadr\u017eaja. Osim toga, nekoliko ispitanika skrenulo je pa\u017enju na dijalo\u0161ke emisije u kojima u\u010destvuju predstavnici razli\u010ditih grupa i koji svojim govorom i pona\u0161anjem javnosti \u0161alju sliku da ovo nije sredina u kojoj treba \u017eivjeti nego je treba \u010dim prije zamijeniti drugom. To ne bi bilo tako samo kad bi se u udarnim terminima emitovanja prikazivali uspjesi mladih, govorilo o poduzetnicima i inovatorima, ili se emitovali pozitivni primjeri su\u017eivota, u \u0161to se lako uvjeriti samo ako se ode na sela gdje ljudi jedni drugima poma\u017eu u obra\u0111ivanju zemlje, ili naprimjer na fakultete gdje jedna dobra skripta ru\u0161i sve eventualne barijere.<\/p>\n

U anketi smo pitali i da li je slika koju mediji plasiraju o su\u017eivotu jednaka iskustvima koje oni imaju sa pripadnicima\/icama drugih grupa. Odgovori su bili uglavnom negativni, uz poja\u0161njenja da me\u0111unacionalna i me\u0111ureligijska netrpeljivost postoji uglavnom na komentarima medijskih sadr\u017eaja. To je tako jer mediji toleri\u0161u nacionalizam i ksenofobiju a i sami plasiraju modele mr\u017enje. Jedan od odgovora je: Mediji su mo\u017eda dijelom uzrok, pa onda kroz svoje vijesti prenose i posljedice. Mislim da se dosta stanovni\u0161tva prepustilo vijestima i tome nu\u017eno vjeruju i prema tome djeluju. Ovdje nije rije\u010d samo o medijima, nego i politi\u010darima, vjerskim u\u010diteljima i duhovnicima, i na mnoge ljude to uti\u010de. Ne znam tko je od njih uzrok, akter ili posljedica, i mediji i stanovni\u0161tvo i politi\u010dari i vjerski ljudi su svi sve, \u010dini mi se. Mislim da kada bi mediji manje pisali o svemu tome i narod manje mislio o takvim a vi\u0161e o bitnim stvarima. I jedni i drugi su dopustili sve to jedni drugima. Ovisno opet o medijima i o ljudima u \u010dijem su okru\u017eenju. Jedna ispitanica rekla je da je medijski plasirana slika o Drugom \u010dista getoizacija u etni\u010dko-nacionalnome klju\u010du, da, naravno, postoje pojedinci i pojedinke koji istinski podr\u017eavaju ideju jednog \u010distog jezika i \u010distog tla ali da oni \u010dine manjinu. Problem po\u010diva u tome \u0161to se takvim naracijama poklanja velika medijska pa\u017enja. Sumiramo li odgovore, dolazimo do zaklju\u010dka da je slika stvarnosti jedna, a slika virtualnog svijeta druk\u010dija.<\/p>\n

Zamjena patriotskog i navija\u010dkog novinarstva kriti\u010dkim novinarstvom<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to su i sami ispitanici rekli, vrlo je mali broj tekstova koji izvje\u0161tavaju sa doga\u0111aja koji se organizuju u cilju promovisanja mira i dijaloga. Catolic Relief Service jedna je od organizacija u BiH koja, izme\u0111u ostalog, radi na uspostavljanju me\u0111unacionalnog i me\u0111ureligijskog dijaloga. U okviru vi\u0161egodi\u0161njeg projekta PRO-Budu\u0107nost (Povjerenje, Razumijevanje, Odgovornost za Budu\u0107nost), CRS je do sada organizovao preko 50 doga\u0111aja u 30 gradova, nazvanih \u201eNa\u0161i razgovori\u201c. Kako nam je rekla Majda Behrem-Stojanov, direktorica projekta PRO-Budu\u0107nost, uloga medija je bitna kako bi pri\u010de sa Razgovora i op\u0107enito ideja me\u0111usobnog dijaloga dobila na va\u017enosti i funkcionalnosti. \u201eLjudima je drago kada vide, pro\u010ditaju, \u010duju da se ne\u0161to dobro i svrsishodno desilo u njihovom mjestu i to ih ohrabruje. Su\u0161tina je u tome da se iz svih zajednica u koje do\u0111emo po\u0161alje realna slika, da su ljudi vrijedni, po\u0161teni i pametni, a mediji – lokalni ili globalni – su izuzetno va\u017eni u \u0161irenju takve poruke i zbog toga puno pola\u017eemo na partnerski i, rekla bih, \u010dak i prijateljski odnos sa njima.\u201c<\/p>\n

Profesora sa Fakulteta politi\u010dkih nauka Nerzuka \u0106urka pitali smo za komentar o medijima i njihovu ulogu u dru\u0161tvu:<\/p>\n

\u201eMediji u Bosni i Hercegovini ne doprinose izgradnji mira i povjerenja u mjeri koja bi i na uredni\u010dkoj i na vrijednosnoj ravni, svjedo\u010dila sistemskom pristupu u prezentaciji i obradi najva\u017enijeg pitanja za postkonfliktne zajednice – stvaranja svekolikih dru\u0161tvenih uvjeta za izgradnju mira kao procesa koji vi\u0161e ne mo\u017ee biti ugro\u017een novim produkcijama nasilja. Na\u017ealost, na\u0161a zajedni\u010dka i iritiraju\u0107a kultura nasilja nije producirala mirovno novinarstvo. Naprotiv, tek se prave pionirski koraci u istra\u017eiva\u010dkom novinarstvu \u010diji su protagonisti svjesni ogromnog praznog prostora koji se mo\u017ee ispuniti pri\u010dama, s onu stranu dosade i senzacionalizma, a koje u svojoj osnovi imaju potragu za mirom. Deficit pri\u010da koje se ti\u010du velikih gesti pomirenja, afirmacije i uva\u017eavanja Drugog, suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u na na\u010din koji svjedo\u010di novinarstvo zasnovano na vode\u0107im deontolo\u0161kim principima, rezultat je, s jedne strane, podani\u010dkog \u017eurnalizma koje je u funkciji nasilne politike i kulture, a s druge strane, potraga za pri\u010dama koje afirmi\u0161u povjerenje i pomirenje zahtijeva ozbiljan i dugotrajan rad, vi\u0161estruke provjere kako ne bi kolosalno i kobno pogrije\u0161ili.<\/p>\n

Pronala\u017eenje malih, plemenitih, hrabrih ljudi o \u010dijim stvarala\u010dkim i kreativnim mirovnim gestama ni\u0161ta ne znamo, iako su te geste utkane u na\u0161 na\u010din \u017eivota, kao dokaz da ovdje ne \u017eive samo barbari, zahtijeva logistiku, resurse, esnafsku i vlasni\u010dku podr\u0161ku, urednike i producente koji razumiju va\u017enost takvih pri\u010da za na\u0161u zajednicu. No, doprinos povjerenju i pomirenju mogu\u0107 je i svaki dan, kroz razli\u010dite medijske platforme i kroz pristupe koji daju prednost kulturi mira nad kulturom nasilja. Zamjena patriotskog i navija\u010dkog novinarstva kriti\u010dkim novinarstvom, nepristajanje novinara i urednika na nacionalisti\u010dki diskurs Mi i Oni, medijska podr\u0161ka poni\u017eenim i uvrije\u0111enim koji nenasilnim protestima tra\u017ee pravdu, prekora\u010duju\u0107i granice etni\u010dke reprezentacije, otvaranje \u0161to ve\u0107eg broja pri\u010da o odr\u017eivom razvoju, prirodi, ljudskoj suosje\u0107ajnosti sa drugim \u017eivim bi\u0107ima – sve su to poluge mira, sve su to znakovi putovanja u bolje, pravednije i mirnije dru\u0161tvo. I naravno, sve ovo ne\u0107e biti mogu\u0107e ako se ne okon\u010da ova dugotrajna sinonimizacija odnosa s javno\u0161\u0107u i novinarstva. Dok su to savezni\u010dke figure, visoki novinarski standardi ostat \u0107e vlasni\u0161tvo samo nekolicine onih koji nisu pristali da potragu za istinom zamijene odnosima s javno\u0161\u0107u.\u201c<\/p>\n

Dru\u0161tvu treba novinarstvo – ali jedno druga\u010dije novinarstvo<\/strong><\/p>\n

U odgovorima ispitanika \u010desto je navo\u0111eno da su mediji pod velikom kontrolom politike a da politici u BiH odgovaraju podjele i slika nepovjerenja. To je u vezi i sa stavom profesora \u0106urka a i sa izvje\u0161tajima Indeksa slobode medija.<\/p>\n

U svom eseju \u201eThe Art of Thinking Clearly: Better Thinking, Better Decisions\u201c Rolf Dobelli pi\u0161e izme\u0111u ostaloga o tome kako su vijesti lo\u0161e po zdravlje, da dovode u zabludu, \u010dine nas pasivnima, ubijaju kreativnost… \u201eVijesti dovode do straha i agresije, a spre\u010davaju va\u0161u kreativnost i sposobnost za dublje promi\u0161ljanje. (…) Svakodnevno ponavljanje vijesti o stvarima na koje ne mo\u017eete da uti\u010dete \u010dini nas pasivnima. Ovo nas melje sve dotle dok se ne usvoji pogled na svijet koji je pesimisti\u010dan, neosjetljiv, sarkasti\u010dan i fatalisti\u010dki. Nau\u010dni termin za ovakvo stanje je “nau\u010den na bespomo\u0107nost”.<\/p>\n

Ako \u017eelite da do\u0111ete do starih rje\u0161enja – \u010ditajte vijesti. Ako ste u potrazi za novim rje\u0161enjima, ni slu\u010dajno ih nemojte \u010ditati. Dru\u0161tvu treba novinarstvo – ali jedno druga\u010dije novinarstvo. Istra\u017eiva\u010dko novinarstvo je uvijek relevantno. Treba nam izvje\u0161tavanje o politici koju vode na\u0161e institucije, otkrivaju\u0107i pri tom istinu. Ali, va\u017ena otkri\u0107a ne moraju dolaziti u obliku vijesti. Iscrpni \u010dlanci i prave knjige su tako\u0111er dobar na\u010din.\u201c<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Doprinos povjerenju i pomirenju mogu\u0107 je svaki dan, kroz razli\u010dite medijske platforme i kroz pristupe koji daju prednost kulturi mira nad kulturom nasilja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-221995","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=221995"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221995\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=221995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=221995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=221995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}