{"id":221978,"date":"2017-02-25T13:02:09","date_gmt":"2017-02-25T12:02:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=221978"},"modified":"2017-02-25T13:32:18","modified_gmt":"2017-02-25T12:32:18","slug":"preminula-olga-perovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/02\/25\/preminula-olga-perovic\/","title":{"rendered":"Preminula Olga Perovi\u0107"},"content":{"rendered":"<p>Akademik Olga Perovi\u0107, redovna \u010dlanica Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, preminula je u 85. godini, saop\u0161teno je iz CANU. <\/p>\n<p>Ro\u0111ena je 21. oktobra 1932. godine u Podgorici. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161ila je u Nik\u0161i\u0107u, a Filozofski fakultet \u2013 grupa Istorija umjetnosti u Beogradu 1958. godine.<\/p>\n<p>Do odlaska na studije 1953. godine bila je novinar Omladinskog pokreta i urednik za kulturu Radio Titograda. Po povratku sa studija radila je u Uredu za informacije Crne Gore, zatim je vi\u0161e godina bila urednik kulturne rubrike lista Pobjeda, potom urednik lista Komunist za Crnu Goru. Sa te du\u017enosti je oti\u0161la za \u010dlana Izvr\u0161nog vije\u0107a Crne Gore i predsjednika Republi\u010dkog komiteta za informisanje. Bila je \u010dlan Predsjedni\u0161tva SRCG od 1986. do 1990. godine kada je oti\u0161la u penziju.<\/p>\n<p>Bila je \u010dlan Upravnog odbora Fonda za unapre\u0111enje likovne umjetnosti \u201eMo\u0161e Pijade\u201d, \u010dlan redakcije edicije Umjetnost na tlu Jugoslavije, urednik Likovne enciklopedije Crne Gore&#8230;<\/p>\n<p>Bila je urednik u \u010dasopisima Stvaranje, Susreti i Praksa i \u010dlan redakcije i Savjeta revije Ovdje.<\/p>\n<p>Bila je \u010dlan Matice crnogorske, Crnogorskog PEN centra, Me\u0111unarodnog udru\u017eenja likovnih kriti\u010dara AICA, po\u010dasni \u010dlan ULUCG-a, Nacionalnog savjeta za kulturu osnovanog 2010. godine.<\/p>\n<p>Usavr\u0161avala se kroz studijske boravke u inostranstvu: Italiji, Francuskoj, SSSR, Njema\u010dkoj, Libanu, Siriji, Egiptu, Maroku, Kini, Americi, Kubi, Meksiku, Ma\u0111arskoj, Rumuniji, \u010cehoslova\u010dkoj, Poljskoj, Austriji.<\/p>\n<p>Za svoj rad dobitnik je: Nagrade oslobo\u0111enja Titograda, Medalje rada, Ordena rada sa zlatnim vijencem, Ordena zasluga za narod sa srebrnim zracima, Ordena Republike sa srebrnim zracima.<\/p>\n<p>Autor je monografija o Vuku Radovi\u0107u, \u017divku \u0110urovi\u0107u, Aleksandru Priji\u0107u, Petru Lubardi, kataloga Likovne umjetnosti Crne Gore 1946\u20131968. i mnogih monografskih kataloga o slikarima ili tematskim i studijskim izlo\u017ebama iz crnogorske umjetnosti. Autor je knjiga: Ogledi i kritike i Likovna hronika.<\/p>\n<p>Sara\u0111ivala je u vi\u0161e doma\u0107ih, jugoslovenskih i stranih likovnih \u010dasopisa. Uredila je i vi\u0161e televizijskih emisija (likovni portreti i eseji): Lubarda, Dado \u0110uri\u0107, Luka Tomanovi\u0107, Milo\u0161 Vu\u0161kovi\u0107, Dimitrije Popovi\u0107, Stevan Luketi\u0107, Filo Filipovi\u0107, Cvetko Lainovi\u0107 i dr. Sara\u0111ivala je na stalnim postavkama Nacionalne galerije na Cetinju i bila je koautor niza zna\u010dajnih izlo\u017ebi crnogorske i jugoslovenske umjetnosti. Neke od njih su obi\u0161le mnoge likovne centre u Jugoslaviji i Evropi (Umjetnost na tlu Crne Gore od praistorije do danas, Pola vijeka crnogorske umjetnosti, Crnogorska umjetnost 1945\u20131970, Recentna crnogorska umjetnost, Lubarda i dr.)<\/p>\n<p>Za vanrednog \u010dlana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabrana je 8. decembra 2000. godine, a za redovnog \u010dlana 19. oktobra 2008. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Akademik Olga Perovi\u0107, redovna \u010dlanica Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, preminula je u 85. godini, saop\u0161teno je iz CANU. Ro\u0111ena je 21. oktobra 1932. godine u Podgorici. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161ila je u Nik\u0161i\u0107u, a Filozofski fakultet \u2013 grupa Istorija umjetnosti u Beogradu 1958. godine. Do odlaska na studije 1953. godine bila je novinar [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-221978","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=221978"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221978\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=221978"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=221978"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=221978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}