{"id":221892,"date":"2017-02-24T08:22:16","date_gmt":"2017-02-24T07:22:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=221892"},"modified":"2017-02-24T08:22:16","modified_gmt":"2017-02-24T07:22:16","slug":"kapitalizam-kakav-poznajemo-blizi-se-kraju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/02\/24\/kapitalizam-kakav-poznajemo-blizi-se-kraju\/","title":{"rendered":"Kapitalizam kakav poznajemo bli\u017ei se kraju"},"content":{"rendered":"

Autor: Dragan Grozdani\u0107<\/strong><\/p>\n

\"zivko<\/a>\u017divko Rakovac, ro\u0111en 1941., diplomirao je makroekonomiju, financije i bankarstvo na zagreba\u010dkom Ekonomskom fakultetu. Rukovodio je vanjskotrgovinskim poduze\u0107ima biv\u0161e dr\u017eave: od 1974. do 1977. bio je direktor Italoproducta Milano, a od 1977. do 1992. glavni direktor zagreba\u010dke Derme export-import. U vrijeme pretvorbe i privatizacije devedesetih ostao je bez posla, nakon \u010dega se posvetio obiteljskom poslu s \u010dajem. Prije nekoliko mjeseci Prosvjeta je objavila njegovu knjigu \u2018Tranzicija kapitalizma u socijalizam\u2019, \u0161to je i povod ovom razgovoru.<\/p>\n

– U trenutku kad je knjiga ve\u0107 bila napisana, slu\u010dajno sam nai\u0161ao na zbirku govora i \u010dlanaka Alberta Einsteina iz 1934., nazvanu \u2018Moj pogled na svijet\u2019. On je u tim svojim razmi\u0161ljanjima o ekonomskoj krizi objasnio da se latio pisanja zbog \u2018beznadne zbrke u mi\u0161ljenjima stru\u010dnjaka\u2019. Mislim da to najbolje obja\u0161njava i ovu moju knjigu – ka\u017ee na\u0161 sugovornik.<\/p>\n

Zapo\u010dinjete ocjenama dana\u0161njeg stanja u svijetu, koje od kriznog prerasta u kriti\u010dno i to kao posljedica postoje\u0107ih dru\u0161tveno-ekonomskih i politi\u010dkih odnosa. U posljednjih nekoliko godina zaredale su brojne kritike dana\u0161njeg na\u010dina upravljanja dru\u0161tveno-ekonomskim razvojem, iz \u010dega se name\u0107e zaklju\u010dak da su promjene u sustavu doista nu\u017ene?<\/strong><\/p>\n

Nedavno zavr\u0161en Svjetski ekonomski forum u Davosu u\u010dinio je najve\u0107i iskorak prema stvarnim promjenama sustava. U anketi tijekom pripreme tog skupa 750 ekonomskih eksperata izjasnilo se za neodgodive reforme kojima bi se zaustavio rast nejednakosti i ubrzao usporeni razvoj pojedinih ekonomija, ali i globalno. O\u010dito, reforme vi\u0161e nemaju alternativu.<\/p>\n

Smatrate da \u0107e mjere s kratkoro\u010dnim ciljevima pokretanja gospodarstva i uvo\u0111enja reda u me\u0111unarodne odnose imati i dugoro\u010dne posljedice, kakve njihovi pokreta\u010di nisu planirali, jer \u0107e prije ili kasnije otvoriti put kona\u010dnoj prevlasti \u0161irega dru\u0161tvenog interesa nad onim u\u017ee elite koja danas, okupljena oko krupnoga kapitala, vodi glavnu rije\u010d?<\/strong><\/p>\n

Kona\u010dno, te predstoje\u0107e mjere, koje su zapravo mjere za spas kapitalizma, nakraju \u0107e ga zasigurno i uspjeti spasiti, ali \u0107e ga i promijeniti toliko da to vi\u0161e i ne\u0107e biti kapitalizam, svakako ne kapitalizam u kakvom danas \u017eivimo.<\/p>\n

Radnici su prevareni u hodu<\/strong><\/p>\n

Dakle svijet, kako sugerira i naslov va\u0161e knjige, \u010deka neki novi oblik tranzicije, ovaj put u socijalizam. Koliko bi taj socijalizam nalikovao onome kakav smo ovdje nekad poznavali?<\/strong><\/p>\n

Socijalizam u Jugoslaviji bio je u praksi najbli\u017ee paradigmi socijalizma kakvu je davno zami\u0161ljao Pierre Leroux, ali za uspostavu pravih socijalisti\u010dkih dru\u0161tveno-ekonomskih odnosa zapravo nisu postojali minimalni materijalni uvjeti. Socijalizam ne mo\u017ee postojati samo u jednoj dr\u017eavi, a u drugoj ne. Zapravo, ne mo\u017ee postojati dok postoji dr\u017eava kao dru\u0161tvena institucija. Preduvjet za uspostavu socijalizma je objedinjavanje cijelog dru\u0161tva u jedinstvenu globalnu zajednicu svih ljudi i svih zemalja. Za socijalizam \u0107e \u010ditav svijet morati dosegnuti visok i svagdje podjednak stupanj materijalnog i kulturnog razvitka. Stoga u knjizi govorim o tranziciji kapitalizma. Mi \u0107emo najprije u kapitalizmu dosegnuti taj stupanj razvoja, nakon \u010dega \u0107e dru\u0161tveni odnosi evoluirati iz kapitalisti\u010dkih u socijalisti\u010dke. Paul Mason, autor knjige \u2018Postkapitalizam\u2019, govori o planskom kapitalizmu: ka\u017ee da je ovo sada stihija i da kapitalizam propada zahvaljuju\u0107i lo\u0161em upravljanju. Danas imamo na raspolaganju tehnologiju, info-tech, koja omogu\u0107uje povezivanje cijelog lanca reprodukcije. Ako se i kad takva koncepcija prihvati, to \u0107e zna\u010diti i sudjelovanje svih u lancu u utvr\u0111ivanju cijena i uvjeta razmjene te zarade svakoga od njih. Sa sada\u0161njeg aspekta, to bi doista bio kapitalizam koji ide velik korak dalje od dana\u0161njeg, \u2018tr\u017ei\u0161nog\u2019 kapitalizma.<\/p>\n

Na \u010demu temeljite optimizam vezan uz promjene po kojima \u0107e vladaju\u0107e elite morati razmisliti kako anulirati dru\u0161tvene nejednakosti? O kakvim bi tu zapravo promjenama bila rije\u010d, odnosno \u0161to nas o\u010dekuje?<\/strong><\/p>\n

Rije\u010d je o ekonomskim nejednakostima, br\u017eem rastu prihoda bogatih od rasta dru\u0161tvenog proizvoda i sporijem rastu najni\u017eih primanja, \u0161to po\u010dinje utjecati na usporavanje gospodarskog razvoja. Ekonomija ne mo\u017ee napredovati ako na tr\u017ei\u0161tu nema kupovne mo\u0107i. Koncepcija i politika \u2018tr\u017ei\u0161ne ekonomije\u2019, gdje ve\u0107i dio ostvarenog vi\u0161ka vrijednosti (dodane vrijednosti) ostaje, ponajvi\u0161e zbog \u2018liberalnih\u2019 poreznih sustava, vlasniku kapitala, ograni\u010dava potro\u0161nju, a time i razvitak onoga \u0161to kapitalistu donosi profit. To je dovelo do brojnih anomalija, o kojima danas ve\u0107 i vrapci na krovu cvrku\u0107u: prespori izlazak iz krize, zanemarivanje i onemogu\u0107avanje ostvarenja \u0161irih dru\u0161tvenih interesa i potreba, tro\u0161enje javnog novca suprotno dru\u0161tvenim potrebama na naoru\u017eanje, ugro\u017eavanje prirodnog okoli\u0161a, iscrpljivanje prirodnih resursa\u2026 Anomalija je i da je javni sektor postao \u2018profitan\u2019: to je nonsens jer je time izgubio svaku svrhu. Po Keynesovoj koncepciji, javni je sektor razvijen isklju\u010divo radi zadovoljenja nekih potreba dru\u0161tva koje ne interesiraju kapitalisti\u010dkog ulaga\u010da, jer ne donose profit. Kod nas se u posljednje vrijeme primjerice moglo \u010duti da se HEP ne smije prodati jer je to najprofitabilnije dr\u017eavno poduze\u0107e, ali nema logike da HEP koji distribuira struju \u017eivi na profitu. HEP ne smije ostvariti profit, nego onaj kojem on struju prodaje. Danas su dakle socijalni problemi i prava radnika tek vrh ledene sante, no privatni se sektor uspio potpuno rije\u0161iti radni\u010dkih prava. Radnici su prevareni u hodu, ali ako je poziv proleterima da se ujedine izgubio smisao, opozicija kapitalizmu se zbog ovih drugih razloga ra\u0161irila na cijelo dru\u0161tvo.<\/p>\n

No kako \u0107e se te promjene prakti\u010dno o\u010ditovati, na koji \u0107e se na\u010din one, po vama, manifestirati odozgo i odozdo?<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to sam rekao, promjene dolaze iz samog sustava, a neizbje\u017ene su u nacionalnim ekonomijama, naro\u010dito u onim segmentima koji podr\u017eavaju tr\u017ei\u0161nu ekonomiju, odnosno stavljaju interes kapitala prije svega: tu \u0107e se poreznim i drugim reformama (progresivni porezi, oporezivanje bogatstva) ve\u0107i dio dodane vrijednosti (profita) staviti na raspolaganje parlamentarnoj demokraciji, koja na dana\u0161njem stupnju razvoja zastupa interese dru\u0161tva ili dru\u0161tvene ve\u0107ine. U me\u0111unarodnim odnosima morat \u0107e se \u0161to prije izgraditi svojevrsna platforma za obaveznu suradnju svih dr\u017eava, uklju\u010duju\u0107i udru\u017eivanje i izdvajanje namjenskih sredstava za rje\u0161avanje nagomilanih zajedni\u010dkih, globalnih problema, koje danas ni najve\u0107e sile ne mogu same rije\u0161iti: odr\u017eavanje mira u svijetu, ubrzavanje ekonomskog razvitka nerazvijenih zemalja, obnovu i o\u010duvanje prirodnih resursa, op\u0107e obrazovanje, javno zdravstvo, eliminaciju terorizma i me\u0111unarodnog kriminala itd.<\/p>\n

Obnova pred Univerzijadu<\/strong><\/p>\n

Za\u0161to se danas kod nas o socijalizmu govori negativno i omalova\u017eavaju\u0107i njegova postignu\u0107a?<\/strong><\/p>\n

Ba\u0161 sam zbog toga u svojoj knjizi, u poglavlju o socijalizmu, izdvojio na\u0161 jugoslavenski model, koji je bio jedini samoupravni dru\u0161tveni sistem u povijesti \u010dovje\u010danstva, s prvi put u praksi provedenim dru\u0161tvenim vlasni\u0161tvom nad sredstvima za proizvodnju i s najboljim rje\u0161enjima zadovoljenja dru\u0161tvenih i individualnih potreba. Javni sektor bio je organiziran tako da ga ni najrazvijenije europske zemlje nisu imale, a nemaju ga ni danas: zdravstvo, obrazovanje, dru\u0161tvene djelatnosti, s odli\u010dnom organizacijom dr\u017eave i decentraliziranom upravom i drugim. Taj je sustav, sa svim svojim dobrim i lo\u0161im stranama, doslovce iskorijenjen devedesetih, unato\u010d tome \u0161to je, ponavljam, organizacija javnog zdravstva bila primjer najrazvijenijim zemljama Europe. O onome \u0161to se dogodilo u centralizaciji dr\u017eavne vlasti i pretvorbi i privatizaciji ekonomije da i ne govorimo. Oni koji su taj magnum crimen po\u010dinili i danas su na vlasti, pa ne treba o\u010dekivati da \u0107e druga\u010dije govoriti.<\/p>\n

Bili ste jedan od posljednjih socijalisti\u010dkih direktora, \u010dak petnaest godina proveli ste na \u010delu uvozno-izvozne tvrtke Derma, koja je propala tijekom kriminalno izvedene pretvorbe i privatizacije. Kakva su va\u0161a sje\u0107anja na to vrijeme?<\/strong><\/p>\n

Derma je imala gotovo 500 zaposlenih i uglavnom se bavila trgovinom ko\u017eom i ko\u017enim proizvodima, posebno obu\u0107om. Firma je devedesetih zapo\u010dela s pretvorbom i privatizacijom, uskla\u0111uju\u0107i se s novim uvjetima i zakonskim rje\u0161enjima. Plan je bio podijeliti poduze\u0107e na nekoliko manjih, a sva bi bila u vlasni\u0161tvu mati\u010dne Derme, koja je trebala pravno naslijediti postoje\u0107e. Ta novoosnovana poduze\u0107a, zapravo trgova\u010dka dru\u0161tva, trebala su potom od Derme kao osniva\u010da otkupiti u njima zaposleni radnici. Derma je neiskori\u0161tene poslovne prostore i gradili\u0161ta nastala kao vi\u0161ak imovine po\u010dela javno prodavati, a to je bio znak za uzbunu: za razliku od sli\u010dnih modela privatizacije koji su dobili odobrenje nadle\u017enih institucija, ovaj je bio odmah stopiran. Nad Dermom je bez ikakve zakonske i ekonomske utemeljenosti \u2013 uz aktivno sudjelovanje Zagreba\u010dke banke, nadle\u017ene dr\u017eavne agencije i samo Vi\u0161ega privrednog suda \u2013 pokrenut ste\u010daj. Nakon 15 godina rada, dobio sam jedan dan da pokupim svoje stvari i napustim radno mjesto. Pri\u010da je tada zavr\u0161ena i nisam se vi\u0161e nikad vra\u0107ao na tu epizodu, mo\u017eda i stoga \u0161to sam se morao baviti vlastitom egzistencijom. Ipak, nekoliko sam godina kasnije od poslovnog poznanika u Trstu doznao da je \u010dovjek iz ste\u010dajne uprave Derme obja\u0161njavao da sam morao oti\u0107i zato \u0161to sam Srbin. Eto, i to je jedan od razloga zbog kojih se moram stidjeti \u0161to sam ipak Hrvat\u2026<\/p>\n

Pred Univerzijadu 1987. bili ste predsjednik Odbora za ure\u0111enje Zagreba te ste u tom svojstvu sudjelovali o obnovi najderutnijih gradskih pro\u010delja i lokacija?<\/strong><\/p>\n

Osim na \u010delu tog Odbora, bio sam i predsjednik Izvr\u0161nog vije\u0107a op\u0107ine Centar, pa sam sudjelovao u mo\u017eda najve\u0107em tada\u0161njem gradskom pothvatu, rekonstrukciji sredi\u0161njeg trga. Bila je to avantura. Naime, Skup\u0161tina grada donijela je zaklju\u010dak po kojem je sve radove trebalo zavr\u0161iti u roku dvije godine, a nije bilo ni projekata ni novca. A kako smo ipak do\u0161li do novca? Isklju\u010divo donacijama i pove\u0107anjem zakupnina: ustanovili smo naime da su zakupnine u centru Zagreba sedam do deset puta ni\u017ee od onih u Beogradu i Ljubljani. Za ilustraciju, danas Zagreb iz spomeni\u010dke rente potpoma\u017ee obnovu tridesetak pro\u010delja godi\u0161nje.<\/p>\n

Portal novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017divko Rakovac: Svjetski ekonomski forum u\u010dinio je najve\u0107i iskorak prema stvarnim promjenama sustava. Predstoje\u0107e mjere, koje su zapravo mjere za spas kapitalizma, nakraju \u0107e ga zasigurno i uspjeti spasiti, ali \u0107e ga i promijeniti toliko da to vi\u0161e i ne\u0107e biti kapitalizam, svakako ne kapitalizam u kakvom danas \u017eivimo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-221892","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221892","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=221892"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221892\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=221892"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=221892"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=221892"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}