\n
![\"ste\u0107ak\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/02\/20160506_133241.jpg\")
<\/a><\/p>\nDa na groblju ima \u017eivota posvedo\u010di zaboravljena de\u010dija vija\u010da, kojoj mora da je bilo interesantnije da zvi\u017edi kroz vazduh nego da se suo\u010dava sa pitanjima prolaznosti koja nama smrtnicima obavezno nadolaze na ovakvim mestima.<\/p>\n
Pijani od lepog vremena i slobode nastavismo dalje.<\/p>\n
Uputismo se predivnom Po\u010ditelju, prelepom primeru orjentalne mediteranske gradnje, koji se ukotvio na obali Neretve i vekovima ne mrda nigde. Prelep kameni ambijent sa vertikalama minareta i zvonika, u\u0161u\u0161kan u lepotu \u0161ipaka, smokava, lavande i ostalog mediteranskog zeleni\u0161a se propinjao iznad bogate doline kojom su nadirali turisti svih fela i monetarnih opredeljenja, te opsedali njegove kaldrme, kule i zidine.<\/p>\n
Pre nego \u0161to su ga zaposele Osmanlije i vladale ovde oko 400 godina, smatra se da ga je obnovio Stjepan Tvrtko Kotromani\u0107, prvi bosanski kralj, daleke 1383.godine, a ko ga je, kome i za\u0161to sagradio je ostala tajna skrivena negde u temeljima zidina, ispod kaldrme, u mirisima leta i smokava. Kasnije ga je anektirala Crno-\u017euta monarhija 1878. jer carevinama sve treba bez obzira \u010dije je, po\u0161to je i \u010demu slu\u017ei. Osmanlije doneso\u0161e sav repertoar gra\u0111evinskog ume\u0107a koji se ogleda u hamamima, hanovima i d\u017eamijama koji su sa\u010duvani do danas da privuku dobro plate\u017enog turistu i istresu mu iz d\u017eepova poneki evro i obraduje uvek gladnu dr\u017eavnu kasu, ali i ugostitelja sa \u010dasnim kafanskim radni\u0161tvom.<\/p>\n
Na vrh najvi\u0161e kule se nije bilo te\u0161ko popeti, ali me na samom kraju uhvati ose\u0107aj straha od visine koji nisam osetio veoma dugo, kada se promolih da napravim koju fotografiju i pojmih visinu na kojoj se nalazimo. I nekako odavde mi biva bli\u017ea i jasnija pesma Maka Dizdara, a njena hermeti\u010dnost se otvara dok mi se pogled stropo\u0161tava na Modru rijeku u dolini, a oni ka\u017eu da:<\/p>\n
Nikto ne zna gdje je ona
\nMalo znamo al je znano<\/p>\n
Iza gore iza dola
\nIza sedam iza osam<\/p>\n
I jo\u0161 hu\u0111e i jo\u0161 lu\u0111e
\nPreko gorkih preko mornih<\/p>\n
Preko gloga preko dra\u010de
\nPreko \u017eege preko stege<\/p>\n
Preko slutnje preko sumnje
\nIza devet iza deset<\/p>\n
Tamo dolje ispod zemlje
\nI onamo ispod neba<\/p>\n
I jo\u0161 dublje i jo\u0161 ja\u010de
\nIza \u0161utnje iza tma\u010de<\/p>\n
Gdje pijetlovi ne pjevaju
\nGdje se ne zna za glas roga<\/p>\n
I jo\u0161 hu\u0111e i jo\u0161 lu\u0111e
\nIza uma iza boga<\/p>\n
Ima jedna modra rijeka
\n\u0160iroka je duboka je<\/p>\n
Sto godina \u0161iroka je
\nTisu\u0107 ljeta duboka jest<\/p>\n
O duljini i ne sanjaj
\nTma i tmu\u0161a neprebolna<\/p>\n
Ima jedna modra rijeka<\/p>\n
Ima jedna modra rijeka \u2013
\nValja nama preko rijeke <\/p>\n
A i nama je valjalo si\u0107i, pa se i dalje pomalo krut posle vrtoglavice pri silasku sa Branom Bo\u017eovi\u0107em probih kroz grupu turskih turista koji su zaposeli ovu kulu bez namere da je predaju nekome drugom.<\/p>\n
A pred nama lepota sarajevske studentarije arhitektonskog fakulteta se rasula sokacima, pa slikaju gra\u0111evine i upijaju Mediteran koji viri iz svakog \u0107o\u0161ka i nadire u svaku poru, pa ga miluje dobrim raspolo\u017eenjem i prijatnim vaspitanjem.<\/p>\n
I mi udahnusmo lepotu i mirise koji nadiru sa svih strana, spustismo se kamperu i nastavismo dalje nizvodno dolinom Neretve ka Metkovi\u0107u i Opuzenu toliko narand\u017eastim od mandarina da se boja prenela na \u010ditav ambijent, zatim na sever Jadranskom magistralom sve do Strobe\u010da, predgra\u0111a Splita. Tu se naslu\u0161asmo cvrkuta dalmatinskog govora i nekako vedro i lagano, pro\u0161etasmo naseljima prenapu\u010denim vilama i ku\u0107ama za izdavanje, pa posle ispijenog pi\u0107a u obli\u017enjoj kr\u010dmi zaspasmo snom pravednih.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ispred zore mi je stigla poruka od Brana da smo zaboravili da se na Trubjeli vr\u0161e putarski radovi i da moramo ranije krenuti iz Podgorice nego \u0161to smo planirali jer se put zatvara u periodu od 9 do 11. Ubrzasmo sve, na kraju se spakovasmo i oka\u010dismo bicikle na nosa\u010de, pa u pola osam kretosmo […]<\/p>\n","protected":false},"author":1490,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-221762","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221762","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1490"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=221762"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221762\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=221762"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=221762"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=221762"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}